Monitor.co.me

SPOR MAKEDONIJE I GRČKE OKO IMENA PRI KRAJU: Na potezu Atina

E-mail Ispis PDF
zaevSpor oko imena između Makedonije i Grčke , privodi se kraju. Makedonsko Sobranje je prošlog petka usvojilo ustavne izmjene kojima se ime bivše jugoslovenske republike mijenja u Sjeverna Makedonija. Izmjene bi mogle da stupe na snagu ako u parlamentu u Atini bude ratifikovan tzv. Prespanski sporazum, možda već u srijedu uveče.

Za prihvatanje četiri ustavna amandmana, kojima Makedonija ispunjava obaveze iz Dogovora s Grčkom o rješavanju spora oko imena, glasao je 81 poslanik u parlamentu sa 120 mjesta. Sjednici nisu prisustvovali poslanici koalicije okupljene oko najveće makedonske opozicione stranke VMRO DPMNE jer smatraju da s promjenom imena države aktuelna vlast briše makedonski identitet. Ispred Sobranja je u trenutku izglasavanja ustavnih izmjena bilo nekoliko stotina demonstranata.

Dvotrećinska većina je obezbijeđena glasovima osam poslanika VMRO DPMNE koji su zbog toga izbačeni iz stranke. Prethodno je donijet Zakon o amnestiji za učesnike nasilnih događaja u Sobranju od 27. aprila 2017. godine, te izmjene u Krivičnom zakoniku. To su mnogi protumačili kao ispunjavanje želja određenih poslanika da bi pristali glasati za ustavne izmjene. Suđenje o nasilju u Sobranju biće nastavljeno za 18 od ukupno 33 osumnjičena, pošto su ostali amnestirani.

Promjena Ustava je dio dogovora s Grčkom o rješavanju višedecenijskog spora oko imena i preduslov za evroatlantske integracije Makedonije. Vlada je navela kako su prihvatanjem ustavnih izmjena, građani Makedonije preko njihovih predstavnika u parlamentu napisali novo istorijsko poglavlje. "To je čin koji odaje državničku odgovornost i snažan patriotizam zato što pravi ostvarivim dva najveća državna interesa – članstvo u NATO i EU. Danas smo otvorili novu, svijetlu perspektivu budućnosti za sve građane naše zemlje, za dobrobit naše djece", navodi se u čestitki Vlade Makedonije.

Lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski je usvajanje ustavnih izmjena nazvao izdajom i zatražio vanredne parlamentarne izbore. "Na ovim izborima VMRO DPMNE će pobijediti, a volja građana će biti ispunjena", rekao je Mickoski, ističući da su poslanici odlukom da usvoje ustavne izmjene suspendovali volju građana koji su bojkotom referenduma rekli da su protiv.

I pored dvomjesečne kampanje vladinih partnera, kao i poruka mnogih visokih međunarodnih predstavnika, odziv građana na referendumu je bio oko 37 posto, od čega je više od 91 procenat glasao "za". Vlada je ipak ocijenila da je rezultat referenduma dovoljan znak da se može pristupiti ustavnim izmjenama.

"Uradićemo u budućnosti sve da ispravimo tu nepravdu", rekao je Mickoski i dan izjašnjavanja u Sobranju nazvao "crnim petkom".

Premijer Grčke Aleksis Cipras makedonskom premijeru Zoranu Zaevu čestitao je "uspješno završavanje revizije Ustava BJRM na osnovu Prespanskog dogovora". Njih dvojica su sredinom 2018, postigli kompromis prema kojem susjed Grčke zvanično treba da se zove Sjeverna Makedonija.

To bi bilo ime koje, kako to Grčka vidi, više ne sadrži teritorijalne pretenzije na istoimenu sjevernogrčku provinciju Makedoniju, niti predstavlja uzurpiranje antičkog makedonskog nasljeđa. Atina je tako, prema ideji dvojice premijera, otvorila Makedoniji put ka članstvu u NATO i EU, što je perspektiva stabilnosti za čitav region.

No, kada je ratifikacija Sporazuma prebačena u grčki parlament, odmah su graknule patriote u Atini; tvrdi nacionalista i ministar odbrane Panos Kamenos podnio je ostavku zbog navodne rasprodaje „svetog imena" Makedonije i time je i njegova desničarska stranka ANEL prestala da obezbjeđuje većinu u Cirpasovoj Vladi.

Na to je Cipras postavio pitanje povjerenja Vladi u pokušaju da preduhitri neprilike. Aritmetika političkih odnosa moći u parlamentu čini vjerovatnom tijesnu pobjedu Ciprasa, pošto će neki poslanici ANEL i pored sloma koalicije glasati za Ciprasa. Cipras je optimistia u pogledu glasanja o dogovoru s Makedonijom. Poslije njega bi mogli biti raspisani novi izbori.

Pojedine grćke analitičare zastrašuje odlučnost s kojom veliki dio grčkih stranaka odbacuje okončanje spora s Makedonijom oko imena. Kirijakos Micotakis, koji je prema trenutnim anketama sljedeći premijer Grčke, odbacuje sporazum i želi nove pregovore sa Skopljem. Ironija istorije: njegovog oca, bivšeg premijera Konstantina Micotakisa, 1993. svrgli su njegovi sopstveni ljudi – kada je bio blizu kompromisa s Makedonijom.

I socijaldemokrati iz dugo vladajućeg PASOK-a protive se rješenju problema. Grčka politička klasa kao da bolje diše kada se drži navodnih „nacionalnih pitanja". Pokazuje se da u zemlji potresenoj krizama poput Grčke politika lijepo može da se vodi u sjenci nekog spoljnopolitičkog strašila. Oni koji su zaglavljeni u vječitoj jučerašnjici već za nedjelju planiraju nove demonstracije u korist Makedonije – one grčke, naravno!

Postoji doskočica da je Aleksandar Veliki (ili Makedonski) (356-323 godine prije nove ere) za kraće vrijeme osvojio znatan dio tada poznatog antičkog svijeta nego što je trebalo Skoplju i Atini - koji se pozivaju na njegovo nasljeđe - da postignu dogovor o imenu Makedonije.

Upućeni smatraju da je spor oko imena služio kao povod za nacionalnu mobilizaciju i, istovremeno, izgovor za skretanje pažnje s korupcije i ekonomskih problema, što je dugo činila prethodna Vlada Makedonije Nikole Gruevskog. Istovremeno, pitanje imena Makedonije samo je vrh ledenog brijega za druge probleme u njenim odnosima s Grčkom, kao što je nekoliko desetina hiljada makedonskih izbjeglica koje su napustile Grčku poslije građanskog rata koji je trajao do 1949, a koji i dalje posjeduju imovinu u Grčkoj.

Nova Vlada u Skoplju je od preuzimanja dužnosti prošle godine bila zainteresovana za rješenje, uz spremnost na ustupke, jer zemlja stagnira zbog grčke blokade njenih evroatlantskih integracija. Od 2005. zamrznuta je kandidatura Makedonije u EU, a od 2008. u NATO. Vlada u Atini je shvatila da na prvi pogled komotna pozicija koju joj omogućava pravo veta na približavanje Makedonije EU i NATO - ukoliko ne pristane na njene uslove - više šteti njenoj međunarodnoj poziciji nego što koristi uskogrudom poimanju nacionalnog interesa i identiteta.

EU, pa i Sjedinjene Američke Države - koji dugo nisu bili spremni na odlučujući pritisak na Skoplje i Atinu – uvideli su da je dogovor prijeko potreban. Ne samo zbog spuštanja tenzija u odnosima ove dvije zemlje pa time i djelimično stabilizacije Balkana, zatim zbog predupređivanja interesa drugih sve aktivnijih aktera u regiji, prije svega Rusije, Turske i Kine.

Ulog je bio i kredibilitet, u prvom redu EU, čiji uticaj počinje da slabi na Balkanu, upravo zbog ovakvih negativnih trendova. EU je bila prijeko potrebna "dobra vijest" i zbog nje same: da pokaže da je u stanju da vodi jedinstvenu spoljnu politiku u trenutku kada je ova na velikim iskušenjima - od Bregzita, preko razlika oko reformi Unije, do imigracione politike. Poslije sve učestalijih sporova, Vašington i Brisel su djelovali sinhronizovano u slučaju imena Makedonije.

U pregovorima Atine i Skoplja je tek u završnoj fazi usaglašeno da treba napraviti sporazum kojim će se povući jasna razlika između imena države Republike Makedonije i šireg regiona Makedonije (koji obuhvata i grčki i bugarski dio). To razlikovanje izražava kompromis o novom imenu - Republika Sjeverna Makedonija za sveobuhvatnu upotrebu (erga omnes).

Jezik ostaje makedonski, nacionalnost Makedonac. U članu 7. sporazuma piše da "obje strane razumiju da se termini Makedonija i makedonski odnose na različiti istorijski kontekst i kulturno nasljeđe".

Time se otklanja zabrinutost Grčke zbog eventualnog makedonskog iredentizma, budući da se oblast na njenom sjeveru takođe zove Makedonija. Atina će povući blokadu na evroatlantske integracije Makedonije koja se nada da što brže uđe u NATO, za čije članstvo je ispunila uslove još 2008. i trebala na samitu u Bukureštu da uđe u zapadnu vojnu alijansu zajedno s Hrvatskom i Albanijom.


Samit gubitnika

Vijest da je makedonska skupština usvojila novo ime države – Sjeverna Makedonija, u zvaničnoj a i u opozicionoj Srbiji je dočekana mukom.

Pojedini analitičari, bez zazora kritični prema vlasti srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, mišljenja su da je premijer Zaev pokazao i političku hrabrost i političku dalekovidost, a posebno smisao za političko liderstvo, to jest sposobnost da preuzme odgovornost u ključnim momentima nacionalne istorije. Isto važi i za premijera Ciprasa.

U Beogradu su sve oči uprte u ruskog predsjednika Vladimira Putina. Putin je u Makedoniji doživio težak poraz, ocjena je ovih analitičara. Rusija je mišljenja da je odluka makedonskog parlamenta o promjeni imena te zemlje nametnuta spolja i ne odražava volju naroda, te zaključila da bi ovo pitanje trebalo da razmotri Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda. "Ovo što vidimo nastavak je procesa vještačke promjene imena države, koja je nametnuta spolja, sa ciljem da se Skoplje uvuče u NATO što prije", navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova,

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov objasnio je kako Moskva nije protiv novog naziva Makedonije, već postavlja pitanje legitimiteta procesa koji se odvija u toj zemlji.

Rusko ministarstvo je mišljenja i da je Prespanski sporazum u Atini "proguran" i uz zaobilaženje mišljenja grčkih građana. Ministarstvo spoljnih poslova Grčke je uzvratilo kako zvanična Moskva ne uzima u obzir koordinirane i efektivne demokratske funkcije institucija u Grčkoj. Saopšenje ruskog Ministarstva ne doprinosi istorijskim i prijateljskim odnosima Rusije i Grčke i njihovih naroda, ocijenjeno je u Atini,

Analitičari u Beogradu zaključuju kako će susret Vučića i Putina, bar u slučaju Makedonije, biti samit gubitnika.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...