Monitor.co.me

BOJAN ZEKOVIĆ, ORNITOLOG: Devastacija prirode - pomjeranje granica mogućeg

E-mail Ispis PDF
zekovicMONITOR: Kao jedan od najozbiljnijih aktera na polju očuvanja životne sredine u Crnoj Gori, CZIP redovno prati stanje. Kakvi su podaci? Jesmo li daleko od ekološke države kojom se nazivamo?
ZEKOVIĆ: Svakim danom smo sve dalje. Koncept ekološke države je u suštini dobar, mogao je da bude jak brend za nas, status na kojem treba da rastemo, učimo i održavamo stanje takvim, ali smo nedostatkom svijesti, lošim planiranjem i ponašanjem došli na nivo da se naziv „ekološka država" koristi više za podrugivanje i smijeh, nego za ponos. Ipak, Crna Gora ima još toliko toga da čuva i da se time ponosi, ali potrebne su hitne mjere da se loša praksa zaustavi.

MONITOR: Krivolov je izgleda nacionalni sport kod nas. Kako tome stati na kraj?
ZEKOVIĆ: Stvar mora krenuti sa vrha. Kontrola gotovo da i ne postoji. Slučajevi često padnu pred sudom čak i onda kada imate očigledne dokaze. Jedan duži niz godina nedostatka kvalitetne kontrole (a u pitanju su decenije), razvile su osjećaj slobode, u dosta slučajeva i nedostatak straha. Gotovo svakodnevno se lovi iako su lovni dani nedelja i državni praznici. Povremeno se desi slučaj za koji imate dokaza o ovom stanju, kao i priliku da upoznate javnost, ali istina je da je ovo samo dio ledenog brijega.

MONITOR: Možete li našim čitaocima približiti stanje populacije ptica u Crnoj Gori? Koje su najugroženije i koje su najčešće na meti krivolovaca?
ZEKOVIĆ: Najveći problem ptica u svijetu je nestanak prirodnih staništa, klimatske promjene koje utiču na ovo prvo, zatim ilegalno ubijanje ptica pod koje spada i krivolov. Ali ako imate nestanak prirodnih staništa i još pritisak krivolova i lova na mjestima koja su preostala onda je to veliki problem. Najugroženije su ptice vodenih staništa, jezera, plavnih livada, rijeka, močvara, tu spada i najveći broj vrsta koje se love. Najčešće se smatra da su močvare, plavne livade problem koji treba riješiti, isušiti i prilagoditi ljudskoj potrebi. Na primjer intenzivna poljoprivreda koja kod nas nije toliki problem je veliki problem svuda u svijetu, ne samo za ptice. Najugroženije ptice kod nas su prepelica, koja se lovi ilegalno uz upotrebu vabilice, jarebica kamenjarka. Sivi soko je skoro nestao iz Crne Gore, najviše zbog trovanja i prakse golubara da ubijanjem sokola štite svoje golubove, najčešće upotrebom smrtnosnog bojnog otrova – furadana. Imali smo par slučajeva sa štiglićima, koje love na lijepak kako bi ih stavili u kavez i prodavali.

MONITOR: Kraj prošle godine donio je nove nevolje za ptice u ulcinjskoj Solani. Ubijaju se i zaštićene vrste. Vaš komentar.
ZEKOVIĆ: Na solani su u razmaku od nekoliko dana stradale dvije ugrožene vrste, ptice kojima možete samo da se divite, a to su kudravi pelikan i bjeloglavi sup. Radi se o velikim pticama, sa rasponom krila od 2,5 do 3 m. Bjeloglavi supovi su iščezli iz Crne Gore, što trovanjem, ubijanjam, tako i gašenjem stočarstva kod nas. Sada se rijetko vide na lutanju. Sup Perun je imao satelitski transmiter i došao je sa Cresa, iz Hrvatske, tako smo i znali za slučaj. Postavlja se pitanje kako prolaze one ptice koje nemaju transmiter i za koje nikad nismo saznali da su boravile kod nas, a dešavalo se da slete blizu neke osobe sa puškom.

MONITOR: Kakvo je generalno stanje na ulcinjskoj Solani koja bi trebala biti centralna tačka poglavlja 27?
ZEKOVIĆ: Kao vještački ekosistem solana zavisi od intervencije čovjeka i konstante brige o njoj. Dosta je stvari koje treba unaprijediti a ključna je upravljanje vodom i održavanje nasipa. Monitoring ptica koji se konstantno sprovodi na solani nam govori da ona sve više postaje slatkovodno stanište gdje bitku gube šljukarice, vrste ptica koje zavise od plitkih voda i hrane koja se upumpava radom pumpi. Jedan od većih problema je i krivolov, obzirom da Ulcinjska solana i dalje nije zaštićena. Već duže vremena postoje podaci koji ukazuju da solana ispunjavam brojne kriterijume za nacionalnu i međunarodnu zaštitu.

MONITOR: Protekla godina je bila burna i kada su rijeke u pitanju. Radovi na autoputu i gradnja mini hidroelektrana su poprilično uzburkali crnogorsku javnost. Da li se išta mijenja po tom pitanju?
ZEKOVIĆ: Na primjeru devastacije Tare, suze Evrope i jednog od nezamjenljivih simbola Crne Gore, mogli smo da vidimo koliko su ozbiljni pokušaji manipulacije čak i tamo gdje je sve vidljivo golim okom. Bojim se da se ovim primjerom pomjerila granica mogućeg u Crnoj Gori i da sada možemo očekivati sve. Velika apatija je vidljiva i na prmjeru gradnje mHe na Cijevni, u susjednoj Albaniji. Ako govorimo o Tari, jasno je da se radi o jednoj od najljepših rijeka u Evropi koja ja zavrijedila pažnju kako domaće tako i strane javnosti, međutim, Crna Gora obiluje prelijepim rijekama koje krasi veliko bogatstvo kada je u pitanju biodiverzitet, dok ujedno predstavljaju i magične ambijentalne cjeline a upravo to je „resurs" koji je moguće iskoristiti bez nanošenja nepovratne štete. Nažalost, to nepovratno nanošenje štete je nešto što se dešava iz dana u dan i nema vodotoka u Crnoj Gori koji nije ugrožen izgradnjom malih hidrocentrala.

MONITOR: Šta sve ovo znači za životinjski svijet ovih područja?
ZEKOVIĆ: Velike promjene u ekosistemu, pri čemu se iz jednog konstantnog stanja i potpune naviknutosti živog svijeta na to stanje prelazi naglo u nešto što je diktirano uslovima koje stvara čovjek, investitor. Postoje dokazi da se neka riječna korita ostavljaju potpuno suva i da sva voda odlazi u cijevi što je pogubno za ribu, vodozemce kao i lokalno stanovništvo čije livade i usjevi zavise od te vode. Isto tako, način na koji se radovi obavljaju najčešće podrazumijevaju odvaljivanje brda za pristupne puteve otvarajući mogućnost za klizišta, odrone. Na kraju, voda je izvor života, a ne nečijih prihoda.


Dragan LUČIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...