Monitor.co.me

Doći će, ali proći će!

E-mail Ispis PDF
Malo ko i rijetko kada se mogao pohvaliti da je izbacio Voltera iz njegove standardno ironične, često sarkastične i uvijek cinične poze. Ali sada je Volter bio iskreno bijesan, gnjevan, čak i razjaren! Njemu se usudio prijetiti tamo nekakav crkveni koncil, pozivajući se na moć i autoritet samog pape!

Unijevši se u lice zaprepašćenom svećeniku, koji je, prekinut u pola riječi, otvorenih usta, još držao u ruci spis sa opomenom da će mu biti uskraćen oprost od grijehova ako se ne odrekne svog najnovijeg teksta o Vartolomejskoj noći, Volter zagrmi:

"Doći će dan kada ćemo mi slobodni mislioci, na pozornicu iznositi i crkvu, i kardinale, i samog papu; doći će vrijeme kada će se u pozorištu igrati tragedija o Vartolomejskoj noći! To vidim jasno kao što vidim da će i takvi bijednici kakav ste Vi, dobiti zasluženu dozu sramote u nekoj epizodnoj ulozi te tragedije!"

I bio je u pravu veliki filozof i kritičar društvenih nepravdi. Takva drama igrana je u pariskim pozorištima prije nego što je Volter mogao i pretpostaviti. Ova epizoda sa prijetnjom od crkve, desila se 1764 godine. Volter je umro 1778 godine, a već 1787 godine, 23-godišnji Mari-Žozef Šenije (Marie-Joseph Chenier) je napisao pozorišnu tragediju Šarl IX (prvi naslov Charles IX, ou la Saint-Barthélemy, godinu dana kasnije promijenjen je u Charles IX, ou l'école des rois, da bi do danas ostala poznata kao Charles IX). Tragedija je tretirala upravo Vartolomejsku noć, 24 avgusta 1572, u kojoj su hugenoti katolici pobili 30.000 francuskih protestanata.

Koliko god je bilo teško napisati dramu na tako osjetljivu temu, još teže je bilo postaviti je na scenu. Cenzura je držala "na ledu" pune dvije godine. Mladi dramaturg Šenije se nije predavao. Objavio je nekoliko žestokih pamfleta protiv vlasti koja zabranjuje slobodu misli i umjetnićkog izražavanja (Dénonciation des inquisiteurs de la pensée; De la Liberté du Théâtre en France (1789), koji su probudili žučnu javnu debatu, raspalili strasti i pobudili veliki interes u kulturnoj javnosti Pariza. Iste godine u kojoj se zbila francuska buržoaska revolucija – 1789 – drama Šarl IX, u kojoj su i kardinali i kraljevi, pa čak i papa, bili izloženi nemilosrdnoj kritici, igrana je u pariskim pozorištima sa nezapamćenim uspjehom, na veliku radost građana, bez obzira na klasnu pripadnost i socijalni status.

Ovom uspjehu veliki doprinos je dao glumac Fransoa Žozef Talma, kome je uloga kralja Šarla IX donijela titulu najvećeg tragičara francuskog pozorišta svih vremena.

Kritičari su se takmičili u superlativima, pišući da je predstava bila fascinantna,... da je publika bila oduševljena...ushićena kao da prisustvuje ovjenčavanju nekog spomenika većeg i slavnijeg od Volterovog spomenika slobode. Narod je uživao u privilegiji da vidi kardinale, kralja, papu, kako dogovaraju zavjeru u kojoj će poklati desetine hiljada svojih građana-protestanata, kako blagoslove ubice i njihove noževe. Na optužbe da je ovom pretstavom optužio francusku naciju za zločin, Šenije je uzvratio da je Vartolomejska noć zločin kralja i crkve a da je nacija prava žrtva tog zločina. Prisiljena da povuče cenzuru, država nije imala snage da je ponovo uvede, a crkvi je preostalo da proglasi uskraćivanje oprosta vjernicima koji naprave grijeh i gledaju ovu pretstavu.

Volterovo proročanstvo je potvrđeno. Došao je i taj dan, nastupilo je i to vrijeme! I kralj, i kardinali, i sam papa, istjerani iz skrovišta, rezidencija i dvoraca, obreli su se pred očima naroda - na pozorišnim daskama - razobličeni, uvjerljivo prikazani u svojoj podlosti, pohlepi, bestijalniosti, beskrupuloznosti. Drama o pokolju počinjenom u Vartolomejskoj noći, koju je u nadahnuću najavio Volter, sa pozorišne scene, prešla je na ulice, izišla među narod i prerasla u simbol definitivnog sloma samovolje kraljevskle vlasti, uspostavljanja Republike i konačnog ostvarenja tri najveće humanističke vrijednosti proglašene Revolucijom; Slobode, Bratstva, Jednakosti!

"Doći će taj dan!" – rekao je Volter. Znao je da će doć! Ali nije znao da će i - proći! Zaboravio je na to u svom pravednom gnjevu.

A prošli su. I taj dan, i to vrijeme, odavno već su prošli. Kako bi tek danas bjesnio, kako bi iz kože iskočio Volter! Danas kada ponovo vladaju Moć, i Strah,

i Nepravda. I nije im trebalo dugo da se vrate; već 1794 godine, još dok se igrala pretstava Šarl IX¸ kada je 25 juna iste godine mlađi brat Mari-Žozefa, pjesnik Andre Šenije, giljotiniran u 31 godini života.

I Volter i svi slobodni mislioci gledali bi na ovaj povratak sa velikom zabrinutošću.

Sa gorućom zebnjom!


Ferid MUHIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...