Monitor.co.me

NACRT ZAKONA O MEDIJIMA: Iz lošeg u gore

E-mail Ispis PDF
bogdanovicSvi se slažu u jednom, postojeći Zakon o medijima treba mijenjati, donesen je 2002. i umnogome ga je pregazilo vrijeme. No, saglasje tu i prestaje. Nacrt Zakona o medijima, koji je Ministartsvo kulture stavilo na javnu raspravu početkom ovog mjeseca, otvorio je brojne sumnje u dobre namjere predlagača.

Za Monitor su iz Ministarstva kulture kazali da ,,Nacrt Zakona o medijima u čijoj izradi je učestvovala pluralna radna grupa, kao krovni zakon ove oblasti predviđa širok spektar rješenja i instituta primjerenih relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama''.

E upravo bukvalno prepisivanje tih međunarodnih normi je već izazvalo oštre reakcije. Naime, dosadašnja norma u važećem Zakonu predviđa da nema te sile koja novinara može privoljeti da oda izvor informacija: ,,nijesu dužni zakonodavnoj, sudskoj ili izvršnoj vlasti ili bilo kom drugom fizičkom ili pravnom licu otkriti izvor informacije koji želi ostati nepoznat''.

Nacrtom je predviđeno da se to promijeni, ograničenje je neophodno kada se radi o ,,zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina ili više''. Dodato je da se sloboda može ograničiti ,,kada je to nužno u demokratskom društvu'', a u interesu na primjer javne bezbjednosti, radi sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva...

Iz Ministarstva promjenu člana zakona koji se odnosi na otkrivanje izvora informacija pravdaju usaglašenjem sa medijskim standardima. Baziran je, kažu, na Preporuci Savjeta Evrope o pravu novinara da ne otkriju izvor informacija (2000), usaglašen sa stavom 2 člana 10 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji se odnosi na ograničenja slobode izražavanja.

,,Iz presuda Evropskog suda za ljudska prava (npr. u predmetu holandskog magazina Autoweek protiv Holandije itd.) proizilazi da novinar ima pravo na zaštitu svog izvora, ali to pravo nije apsolutno, jer u nekim situacijama postoji pretežniji javni, odnosno društveni interes koji može opravdati otkrivanje izvora informacije od strane novinara'', objasnili su iz Ministarstva.

Uz sve to ostavljeno je sudijama da arbitriraju kada i da li novinari treba da odaju izvor, uz mogućnost isključenja javnosti u toku suđenja. S druge strane nije precizirano koja je kazna za novinare ili urednike koji se drznu da sudu ne odaju izvor informacija.

Glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) Slavoljub Šćekić je na ovonedjeljnoj panel diskusiji povodom Nacrta zakona pojasnio da se ovim rješenjem i novinarima u Crnoj Gori može desiti da budu pritvoreni kao i poslanik Nebojša Medojević.

Medijski radnici se s pravom boje da će u državi u kojoj je često partijski interes podređen društvenom, gdje je insitucionalna zaštita vlasti pretežnija od svih drugih, ovaj član imati mogućnost velikog kreativnog tumačenja. Te da će ovo rješenje, u ovakvoj društvenoj klimi, zastrašiti ionako malobrojne izvore i zviždače.

,,Da je Crna Gora zemlja vladavine prava, možda ne bismo imali toliki razlog za zabrinutost. Ali tamo gde poslanike ne štiti imunitet, gdje ASK ne radi svoj posao, gdje tužilaštvo selektivno nalaže hapšenje, gdje pokušaji ubistva i ubistvo novinara nijesu alarm za državu, gdje policija krši pravo na zaštitu izvora, gdje kriminalci lažno svjedoče u istragama napada na novinare i ne snose odgvoornost za to, mi brinemo da će zakon biti mač okrenut ka novinarima'', kaže za Monitor Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara i članica radne grupe za izradu zakona o medijima.

Ona smatra da treba zadržati važeću odredbu - da novinar nije dužan odati izvor informacija, kao što piše u hrvatskom i srpskom zakonu, jer mi smo države sličnog profila i razvoja pravnog i društvenog sistema, kaže Radulovićeva. S njom se slaže i Šćekić koji navodi da ne treba smanjivati slobode koje već postoje.

,,Nacrt zakona o medijima umjesto da poboljša uslove rada novinara i medija pretvorio se odlukom Vlade u svoju suprotnost i predstavlja korak unazad kada je u pitanju regulisanje medijskih prava i sloboda'', kaže za Monitor zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista Dan Nikola Marković, koji je bio član radne grupe za izmjene ovog zakona u ime štampanih medija Dana, Vijesti, Pobjede i Dnevnih novina.

Dobili smo nacrt zakona koji novinara pretvara u potkazivača, koji na zahtjev vlasti mora da oda svoje izvore, kaže Marković: ,,To može samo da uradi vlast koja se boji nezavisnog, profesionalnog i istraživačnog novinarstva''.

On ističe da posebno zabrinjava tendencija Vlade da sve konstruktivne predloge koji dolaze od relevantnih NVO i nezavisnih medija obesmisli na način što formalno prihvata predloge, ali ih perfidnim izmjenama obesmisli.

Novina u ovom Nacrtu je formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Iz Ministarstva kulture objašnjavaju da će ovim Fondom biti riješeno pitanje održivosti medijske scene i zaštite medijskog pluralizma: ,,Pristup Fondu bez diskriminacije imaju svi komercijalni mediji-elektronski, štampani i onlajn mediji. Sredstva se opredjeljuju za programe od javnog interesa, na način zaštićenog indeksa od 0,03 % BDP-a na godišnjem nivou. Raspodjelu će vršiti nezavisni regulator za oblast elektronskih medija, kao i nezavisna Komisija za raspodjelu štampanim medijima i portalima''.

Predviđeno je da se suma od oko 1,2 miliona eura raspoređuje tako što bi elektronskim medijima išlo 60 odsto tog novca, dok bi štampanim medijima pripalo 40 odsto. Ono što budi sumnju medijske zajednice je to što bi za raspodjelu novca bila zadužena Agencija za elektronske medije, koja se u dosadašnjim sličnim raspodjelama novca, blago rečeno, nije proslavila.

,,Posebno zabrinjava ideja da se Fond za medijski pluralizam zloupotijebi na način što će Vlada ili tijelo koje ona delegira na osnovu projekata opredjeljivati sredstva za medije'', navodi Marković dodajući da je to njegova ideja kojom se, uz podršku ostalih urednika štampanih medija, željelo ukazati državi da je dužna da pomogne crnogorskim medijima i zaštiti medijsku scenu od nelegitimnih i damping uticaja iz inostranstva. ,,Nažalost Vlada je tu ideju zloupotrijebila i pokušava da nađe modalitete da kroz ideju Fonda finansijski pomogne režmiske medije, a kazni one koji imaju kritički odnos prema vlastima'', tvrdi Marković.

Goran Đurović, direktor Media centra, za Monitor kaže da ovaj Fond treba povećati na 0,1% BDP-a, a kriterijume precizirati: ,,U postupak raspodjele sredstava treba uključiti stručna lica, samostalne procjenjivače, a posebno treba finansijski podržati i rad neprofitnih štampanih i elektronskih medija''.

Nacrtom je predviđeno i da se iz ovog Fonda finansira samoregulacija, i to sa 10 odsto vrijednosti Fonda - 5 odsto posebnom samoregulatornom tijelu, a 5 ostalim, pojedinačnim. ,,Uvažavajući značaj samoregulacije za profesionalno i na etičkim principima zasnovano novinarstvo, Nacrtom zakona predviđeno je finansiranje interne i eksterne samoregulacije'', kažu iz Ministarstva kulture.

Dobar dio medijske zajednice i ovo smatra spornim jer država na ovaj način direktno utiče na samoregulaciju, što može voditi ka daljem urušavanju novinarskih sloboda i profesionalnih standarda.

Javna rasprava o Nacrtu Zakona o medijima se završava 12. februara. Ove nedjelje, na Dan novinara, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Institut za medije Crne Gore, Media Centar i Sindikat medija, na panel diskusiju iznijeli su brojne primjedbe na Nacrt i pozvali medijsku zajednicu i novinare da se aktivnije uključe i pokušaju da se problematični predlog zakona poboljša.

I zvaničnici su novinarima čestitali njihov dan. Predsjednik države po prvi put, prije par dana, nije pominjao deratizaciju, medijsku mafiju, fašizam... Nije mu po volji kaže što, pojedini mediji, objavljuju snimke i optužbe protiv njega i partije. Kori novinare da treba više da se bave istraživačkim novinarstvom. Dok još mogu.


GORAN ĐUROVIĆ, DIREKTOR MEDIA CENTRA: Ograničavanje sloboda

Nacrt Zakona o medijima je nedovršen u tehničkom smislu i korak je unazad u dijelu novinarskih i medijskih sloboda. Pojedinim odredbama se stvara prostor da se na mala vrata uvede mogućnost države da u određenim situacijama ograniči slobodu medija da izvještavaju. Npr. izvještavanje o pitanjima iz domena nacionalne bezbijednosti i javne bezbjednosti sud može ograničiti po procjeni da je to nužno a u interesu je ovih široko definisanih pojmova. Ako se tome doda da se ograničenje sobode medija predviđa i „radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva" postoji opasnost od zloupotreba i ograničavanja izvještavanja o radu sudova. Na ovaj način bi samo jedna od tri Ustavom utvrđene grane vlasti bila izdvojena i nepotrebno zaštićena od kritičkog izvještavanja medija čime se krši ustavno načelo ravnopravnosti tri grane vlasti. Zašto se samo štiti autoritet sudstva, a ne i zakonodavne i izvršne vlasti (Skupštine i Vlade)?


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...