Monitor.co.me

VLADA ANALIZIRALA PISA TESTIRANJE OD PRIJE TRI GODINE: Ipak se okreće

E-mail Ispis PDF
skolaNa prvoj sjednici 2019. Vlada je razmotrila dokument Rezultati studije PISA 2015. i preporuke za unapređenje obrazovne politike. Rezultati PISA testiranja iz 2015. bili su poznati krajem 2016. godine. Što će reći da su nadležni bili temeljni i stanje u obrazovanju proučavali dvije godine. U međuvremenu je, u proljeće 2018. rađeno novo istraživanje. Njegovi rezultati biće poznati krajem ove godine, a njihova analiza, prema važećoj dinamici, biće na stolu čim krene 2022. godina. Kakav nam je ritam, možda bi bilo najbolje da naši učenici učestvuju na svakom drugom testiranju.

U najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju znanja i vještina učenika, koje sprovodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), te 2015. godine učestvovalo je više od pola miliona učenika iz preko 70 zemalja, uzrasta od petnaest godina. U Crnoj Gori je PISA (Programme for International Student Assessment) testove uradilo 5.665 učenika iz 64 crnogorske škole. To je 76 odsto učenika rođenih 1999. godine.

Prosjek primijenjenog znanja učenika iz Crne Gore je u naučnoj pismenosti 411, matematičkoj 418, a u čitalačkoj 427. To je ispod prosjeka OECD-a koji iznosi 493 za čitanje i nauku, a za matematiku 490. Po obrazovanju smo među najgorima u regionu, iza nas su Makedonija i Kosovo.

Po oblastima, raspored nekadašnji djelovi SFRJ zauzeli su sljedeća mjesta pod rednim brojem: Matematika - Slovenija 14, Hrvatska 41, Crna Gora 54, Makedonija 69, Kosovo 71; Čitanje: Slovenija 14, Hrvatska 31, Crna Gora 55, Makedonija 70, Kosovo 72; Nauka: Slovenija 13, Hrvatska 37, Crna Gora 62, Makedonija 70, Kosovo 71. Srbija 2015. nije učestvovala u istraživanju. U Hrvatskoj se bila digla velika buka oko đačkih postignuća. Mi smo to, kao i sve, prihvatili lagano.

,,PISA rezultati i nalazi ukazuju da postoji potreba da se kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori unaprijedi. Naime, obrazovnu praksu u Crnoj Gori i dalje karakteriše visok nivo očekivanja reproduktivnih znanja od učenika" piše u vladinom dokumentu, uz konstataciju da učenici treba da razviju ,,sposobnost da dubinski razumiju data znanja, da ih kritički razmatraju i primjenjuju u različitim situacijama".

To je taj čuveni osjećaj kad se izmisli topla voda. O, da, učenici nam bubaju i znaju da izbiflaju tumačenje djela Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, ali ne znaju da popune formular ili napišu kakav dopis nadležnoj službi. Recimo, Ministarstvu prosvjete da im kupi lopte za fizičko.

Doduše, Vlada je malo i našminkala zapravo poražavajuće PISA rezultate. Tako konstatuju da su u domenu čitanja, prosječna postignuća učenika u Crnoj Gori, Sloveniji i Estoniji povećana u prosjeku za oko 10 poena između dva ciklusa, dok su u Poljskoj ostala na istom nivou. samo ne piše da je taj, povećani, nivo u Crnoj Gori 427 a u Sloveniji, Estoniji i Poljskoj od 505 do 519. Zanimljiva je to naučna metoda. Samo je glupa i beskorisna.

U ogromnom dijelu dokumenta Vlada djeluje kao usputni savjetnik i zaključuje šta bi ,,trebao da bude" glavni cilj. To je kao kad bi domaćica mogla da posluži uvjerenje da je ručak trebao da bude skuvan.

Iako su, naročito po pitanju raspodjele poslova, nadležni zadovoljni udžbenicima i tu, smatraju, ima još posla. Opšte ocjene, kažu, govore o korektnosti udžbenika u odnosu na programe, ali i o njihovoj dobroj strukturi. Na osnovu podataka koje su obezbijedili neposredni korisnici udžbenika (reprezentativni uzorak od oko 300 nastavnika i oko 2.200 učenika u 15 škola iz osam opština), definisani su i pravci razvoja udžbenika. ,,Njima se predviđa veća zastupljenost kompleksnijih naloga, koji zahtijevaju znatnije kognitivno angažovanje, bolja integracija gradiva, i horizontalna i vertikalna, kao i povezivanje sa svakodnevnim životnim iskustvom."

Možda ne bi bilo loše da su u istraživanju učestvovali i roditelji. Bar neki od onih koji su prinuđeni, naročito u nižim razredima osnovne škole, da pomažu djeci oko tupavih eksperimenata kojima se dokazuje da pasulj ne može da raste bez vode i svjetlosti, na primjer. Možda bi bilo pametnije da, umjesto tridesetak roditelja, jedan nastavnik obezbijedi zemlju čašice i pasulj i pusti djecu da ga zasade u učionici. Da ne pričamo o traženju sličica po časopisima, štampanju sličica za grupne radove po kopirnicama i slično.

Nijedno slovo u analizi nije posvećeno analizi gradiva koje se izučava u školama i usklađenosti programa između različitih predmeta, kao i između osnovne i srednje škole. A tu leži važan dio razloga zbog kojih su djeca prinuđena da bubaju.

Primjer prvi. Đaci se u srednjoj školi ,,ubijaju" učeći biologiju u kojoj im baš ništa nije jasno. Trude se da nabubaju koliko mogu.

,,Sve bi bilo krasno i korisno, kada bi djeca od 14 godina razumjela organski sastav čelije, samo je pitanje kako? Treba da shvate značaj ugljenih hidrata kao strukturnih jedinjenja, dok im je u udžbeniku 'slikovito' prikazana strukturna formula koja je za njih samo sličica. Četrnaestogodišnjak treba da nauči strukturu proteina, fiziološku funkciju lipida, i sve ključne uloge pojedinih hemijskih struktura, a da to nijesu učili iz hemije, jer se organska hemija uči u II razredu. Dakle, uče biološke procese za koje nemaju ni elementarno znanje koje se stiče učenjem hemije", kaže za Monitor magistarka bioloških nauka Nela Vešović- Dubak.

Primjera je, kaže naša sagovornica, bezbroj. ,,U udžbeniku biologije se pominju PCR tehnike što je previše za ovaj uzrast, naročito ako djeca prethodno nijesu učila ni jednu formulu aminokiseline. PCR - lančana reakcija polimerizacije - predstavlja postupak orkrivanja i umnožavanja specifičnih genetskih obilježja mikroorganizama ili promjena na genetskom materijalu čovjeka. To je komplikovana materija i na studijama."

Pored toga, kaže Nela Vešović-Dubak, djeca u I razredu uče tako složen i važan segment biologije kao što je genetika i dio molekularne biologije koje bi trebalo izučavati na sasvim drugačiji način.,,Znamo da se na svim prirodnim fakultetima biologija polaže na prijemnom ispitu. Tako da bi trebalo razmisliti o onim vremenima kada je biologija trajala sva četiri razreda i kada su, nakon što steknu znanja iz hemije potrebna za praćenje gradiva o genima i proteinima, djeca učila, na primjer, molekularnu biologiju. Tada bi bili i neuporedivo spremniji za prijemne ispite i sticanje novih znanja na fakultetu", objašnjava Vešović-Dubak.

Drugi slikovit primjer neuređenih programa i svega ostalog u obrazovanju je iz maternjeg jezika. Novopečeni gimnazijalci dužni su da analiziraju pjesmu Očaj Vita Nikolića. Lijepo. Na prvi pogled. ,,Dan osvanu a ja - Skadar/ Zle me sile /pretvorile /u gomile/ do temelja porušile... Gojkovice/mlada Gojkovice... "

Djeca blenu k'o tele u šarena vrata. U programu u osnovnoj školi nema pjesme Zidanje Skadra na Bojani, kod kuče - uzeli nam Srbi gusle - niko ne gusla, savršeno nemaju pojma ni šta je sa tim Skadrom ni u čemu je problem sa Gojkovicom. ,,Tako je godinama i to nije jedini primjer", kaže profesorica maternjeg jezika u jednoj od srednjih škola.

Da pratimo evropske standarde Vlada je zaključila i po autonomiji škola i nastavnika. Napomenuli su da zakon garantuje "autonomiju ustanove u obavljanju djelatnosti, zabranu političkog organizovanja, neprofitabilnost". Svako zna: direktori škola su u ogromnom procentu ljudi koji bespogovorno slušaju vladajuću partiju, škole se uveliko bave biznisom izdajući školske sale i postavljajući sportske ,,balone" za iznajmljivanje u školskim dvorištima. Bez dozvole ministra - od učiteljice, preko direktora škola, do zaposlenih u prosvjetnim institucijama - niko ne smije u javnosti ni da zucne.

Nema tog evropskog istraživanja koje našem obrazovanju može da pomogne. Svaki rezultat u stanju su da zamažu lažima, ne pokazuju nikakvu spremnost da se svom poslu istinski posvete. Nema tu napretka.


Miloš BAKIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...