Monitor.co.me

REGION ĆE POŽELJET RADNIKA: Al' radnika niđe biti neće

E-mail Ispis PDF
kuvarCrnoj Gori će u ovoj godini faliti preko dvadest hiljada radnika, procijenila je Vlada. U skladu s tim, kvota za privremeni boravak i rad stranaca za 2019. godinu određena je na 20.454 dozvole. To je za 2.371 manje u odnosu na minulu godinu, ali, iskustvo nas uči, Vlada kad zaškripi - a zaškripi redovno - zna da upotrijebi rezervne kvote.

Za ovu godinu je predviđeno 5.000 dozvola u rezervi za dodatno raspoređivanje, tokom godine, u skladu sa potrebama tržišta rada.

Od 1. januara do 10. decembra 2018. ukupno je izdato 24.598 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca. Godinu ranije izdato je 20.317 radnih dozvola. Rast broja dozvola između te dvije godine bio je veći od 20 odsto.

Za građevinarstvo, turizam, ugostiteljstvo i trgovinu raspoređene su 15.454 dozvole. Blizu 5.000 dozvola namijenjeno je za poslove čistača, pomoćnog osoblja u domaćinstvima, hotelima, poslovnim prostorima, te pomoćnika u pripremi hrane. Za zanatska i srodna zanimanja utvrđeno je 5.408 dozvola, a 2.068 za zanimanja u uslugama i trgovini.

U zemlji ima, prema podacima Zavoda za zapošljavanje 41.450 nezaposlenih. To je cifra koja važi nakon niza ,,čistki" kojima je Zavod, po raznim osnovama, sa evidencije ,,skinuo" oko deset hiljada nezaposlenih.

Zašto jedna zemlja ,,uvozi" radnike iako ima dvostruko veći broj svojih građana koji su bez posla, pitanje je na koje, već godinama nema sistemskog odgovora.

Hotelijeri i ugostitelji stalno vape za ,,kvalitetnim" radnicima, kukaju kako nema dobrih kuvara i konobara. Nezaposleni, pretežno sa sjevera zemlje žale se da su sezonske plate male, radno vrijeme beskrajno, smještaj, koji ponekad poslodavci obezbjeđuju, sraman. Starije nezaposlene ljude teško je prekvalifikovati za sezonske poslove, fizički više ne mogu da izdrže dvanaestosatno radno vrijeme u turizmu ili teške poslove u građevinarstvu. Mlađi su nešto zainteresovaniji da postanu sezonci, ali i njima je, često, prihvatljivije da se ,,snađu" kod kuće, u poslovima na crno ili onima koji su na ivici zakona. Ili, ispod nje, ako se odluče za zanimanje ulični diler u jednom od najunosnijih biznisa u državi.

Kako god, cifre govore da ni jedan od programa za zapošljavanje domaće radne snage o kojima se s vremena na vrijeme govorilo, nije uspio. Ako je za utjehu, tačna je omiljena fraza domaćih političara - slično je ili gore u regionu.

Hrvatska udruga poslodavaca prijavila je svojoj vladi da je od svojih članica primila prijave koje pokazuju da im treba dvostruko više stranih radnika nego prošle godine. Zbog nedostatka radne snage, prošle je godine, kako su javljali tamošnji mediji, turistička sezona bila ozbiljno ugrožena.

Resorno Ministarstvo rada dostavilo je sindikatima i poslodavcima predlog odluke da se u 2019. godini odobri 50 posto više radnih dozvola za strance u odnosu na ovu godinu. To bi značilo da će Hrvatska ove godine otvoriti granice za 63 hiljade stranih radnika. Hrvatska je na kraju prošle godine imala 147 hiljada nezaposlenih građana.

Poslodavci bi željeli da Vlada sasvim odustane od režima zapošljavanja stranaca putem kvota te da im se dopusti slobodno zapošljavanje ako u određenom roku ne nađu tražene radnike u zemlji. Najtraženija zanimanja u decembru su bila: prodavac, konobar, kuvar i knjigovođa te ljekar i stomatolog. U Hrvatskoj već neko vrijeme ne nedostaje radna snaga samo tokom sezone, već i tokom čitave godine.

U predlogu za 2019. građevinski sektor u Hrvatskoj dobio je zeleno svjetlo za 18.500 stranaca. Nakon njih slijedi turizam gdje će se moći zaposliti oko deset hiljada stranaca. Direktor jedne građevinske firme objasnio je da kvote nijesu problem jer ih neće moći ispuniti prosto zato što radnika nema ni u regionu.

Mediji u Bosni i Hercegovini pišu da je ,,kao i u ostalim zemljama regije" i u Bosni i Hercegovini izražen problem nedostatka stručne kvalifikovane radne snage. Primjećuju, međutim, da za razliku od poslodavaca u BiH oni iz Hrvatske imaju pametniji pristup. Već su, kažu, u januaru krenuli u akciju obilazeći bosanske gradove u potrazi za radnicima.

Traže radnike za 15 zanimanja, od konobara i kuvara do sobarica i čistačica, kao i drugog pomoćnog osoblja. Obećana minimalna mjesečna plata za ova zanimanja je 700 eura uz besplatan smještaj i tri obroka dnevno, plaćen prevoz, to jest plaćenu povratnu autobusku kartu, kao i zagarantovanu stimulaciju od 20 eura po mjesecu. To je za 40-satno radno vrijeme sedmično. Prekovremeni rad se posebno plaća. Nude angažman od minimalno šest mjeseci, uz mogućnost produženja. Za kvalifikovane konobare plata je minimalno 900 - 1.000 eura uz sve pobrojano.

Kad bi se sistem spojenih sudova završavao negdje u regionu možda bi poslodavci u Hrvatskoj ili mali broj onih koji u Crnoj Gori nude pristojne uslove, mogli da obezbijede radnu snagu. Ali, zašto bi neko visoko kvalifikovan, iz Srbije ili Bosne, na primjer, radio u Crnoj Gori kad može u Hrvaskoj za više novca, ili u Njemačkoj za još više.

I Srbiji već nedostaju radnici za poslove koje tržište traži i to postaje najveći problem za poslovanje, ukazali su nedavno preduzetnici u Privrednoj komori Srbije. Istraživanje revizorsko-konsultantske kuće Ernst & Young pokazalo je da 75 odsto anketiranih preduzetnika smatra da je jedan od najvećih izazova za dalji razvoj njihove kompanije pronalaženje i angažovanje kvalifikovane radne snage.

Jedno od istraživanja u Federaciji BiH pokazalo je da su najtraženija zanimanja III i IV stepena u 2019. godinu: šivač, krojač i tekstilni radnik; obućar; prodavač-trgovac; zavarivač; vozač; bravar; stolar; konobar; kuvar; zidar.

I tako u krug. Činjenica da svuda u okruženju ima sve manje raspoloživih radnika može se velikim dijelom objasniti time što se ljudi sve češće odlučuju da idu u ozbiljno inostranstvo, ali nije za odbaciti ni fakat da radnika ima sve manje zato što ima sve manje stanovnika.

Bosna i Hercegovina ima najveći negativni priraštaj stanovništva među zemljama regiona, pokazuju podaci iz izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda za BiH. Prema tim podacima, od 2000. godine populacija u BiH smanjena je za pet odsto, a od 1990. do danas BiH je napustilo više od 20 odsto stanovništva. Sve to, kako upozoravaju, ima negativni efekat na ekonomiju.

Ekspert za demografiju, Stevo Pašalić, upozorio je da je BiH od 2007. godine ušla u prirodnu depopulaciju, odnosno ima veći broj umrlih nego rođenih, a ta depopulacija je, kako ističe, od 2009. do danas konstantna.

Prema nekim procjenama Srbija je svake godine u poslednjoj deceniji, u proseku, imala 20.000 stanovnika manje u odnosu na prethodnu. Tokom 2017. pozitivan prirodni priraštaj imalo je samo pet od ukupno 169 opština u toj zemlji.

Hrvatska je u od početka 2007. do kraja 2016. godine "izgubila" oko 160 hiljada ljudi, a procjenjuje se da je u međuvremenu ta cifra prešla 200 hiljada. U posljednjih pet godina emigriranje iz Hrvatske postalo je glavni uzrok depopulacije.

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori je 2017. godine prvi put pao ispod jedne hiljade. Iznosio je 909 stanovnika. Prema Monstatovim podacima, 1991. je bio 5.636; 2001 - 3.408; 2010 – 1.785. U decembru 2018. pozitivan prirodni priraštaj zabilježen je u samo sedam opština. Imamo ih 23.

Takve su nam brojke, takve su nam države, takav nam je život. Ljudi ovuda sve manje žele da žive, samim tim i da rade. Ovo nam je naša borba dala.


Miloš BAKIĆ

 

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...