Monitor.co.me

ZDRAVSTVENI TURIZAM: ,,Staze zdravlja”, tek usputno vode u Crnu Goru

E-mail Ispis PDF
ulcinj"Zdravstveni turizam je najbrže rastuća grana turizma u svijetu, sa godišnjim rastom od oko 20 odsto. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2030. zaštita i briga o zdravlju postati najjača planetarna industrija i jedan od najvećih pokretača turističkih putovanja", kaže za Monitor primarijus dr Gani Karamanaga.

On smatra da se posljednjih godina i u Crnoj Gori uviđa važnost tog vida turizma, ali i ističe da je praksa daleko od potencijala i želja. U februaru 2015. godine formiran je Klaster zdravstvenog turizma Crne Gore, čeka se na izradu strategije zdravstvenog turizma sa akcionim planom, održavaju se konferencije i simpozijumi na kojima se diskutuje kako da naša zemlja postane destinacija zdravlja.

Crna Gora ima dugu tradiciju u ovoj oblasti. Ove godine Institut Simo Milošević u Igalu obilježava 70 godina postojanja i uz Bolnicu za plućne bolesti u Brezoviku, koja je osnovana dvije godine kasnije, simbol je zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

Prema riječima medicinske direktorke Instituta dr Marine Delić, ta institucija sa sadašnjim kapacitetima i potencijalima, u pravilno odabranom razvoju, može u relativno kratkom periodu zauzeti značajnu, pa i lidersku poziciju u oblasti zdravstvenog turizma južne Evrope. ,,Stoga je potrebno prioritetno zaštititi zdravstveni turizam u Igalu, tako što će se u utvrđenim granicama Mjesne zajednice Igalo, proglasiti liječilišno mjesto – banjsko liječilište", ocijenila je ona.

Ulcinj je još 1922. godine u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dobio taj status, dok je poznati naučnik Mihajlo Pupin deceniju ranije zatražio od crnogorske Vlade ,,dozvolu za otvaranje sanatorijuma za liječenje određenih stanja i oboljenja" u ovom gradu.

„Sa svojim izuzetnim prirodnim faktorima, čistim i bistrim morem, dugim pješčanim plažama, sumpornom mineralnom vodom, ljekovitim blatom, morskom soli, blagom nadražajnom primorskom klimom i podnebljem, te kulturnom ponudom, ljubaznim domaćinima Ulcinj je izuzetno cjelogodišnje odredište i prirodno lječilište. Na nama je zadatak da sve to bude u funkciji zdravlja gostiju i dobiti domaćina", kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka.

On ocjenjuje da je važan korak u tom smjeru napravljen izradom prospekta o ljekovitim faktorima u Ulcinju na nekoliko jezika. ,,Sa tim propagandnim materjalom nastupićemo na svim budućim sajmovima u inostranstvu kako bi pokušali da bar mali dio kolača preusmjerimo prema našoj opštini", dodaje Đeka.

Prema procjenama Business Insidera, industrija zdravstvenog i medicinskog turizma će do 2025. godine iznositi preko 120 milijardi dolara.

Rast potražnje je posljedica krize u zdravstvenim sistemima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, dugih lista čekanja, te opšteprisutnog trenda starenja stanovništva. Posljednje procjene Evropske komisije govore kako se u Evropi do 2040. godine očekuje porast stanovništva starijeg od 65 godina na četvrtinu ukupnog stanovništva, pa će rast potražnje za zdravstvenim uslugama izvan matičnih država još više dobijati na značaju.

To je odlično razumjela Turska koja je uvela tzv. ,,medicinske vize", te posebne niskobudžetne letove prema toj državi. Istovremeno je vlada u Ankari oslobodila od plaćanja PDV-a strane pacijente koji obavljaju zdravstvenu zaštitu iz područja preventivne medicine, različite dijagnostike, stomatologije, njege i rehabilitacije u svim medicinskim ustanovama akreditovanim od turskog ministarstva zdravlja. Vlada se naročito angažuje u sklapanju ugovora sa stranim institucijama socijalnog osiguranja kako bi privukla ljude starije životne dobi u Tursku radi njege i liječenja.

Sektor za zdravstveni turizam pri ministarstvu zdravlja ima telefonsku kontakt službu za međunarodne pacijente koja 24 sata dnevno pruža usluge prevođenja na četiri jezika: engleski, njemački, ruski i arapski, jer je cilj vlade da godišnje do 2023. zaradi 20 milijardi dolara od zdravstvenog i medicinskog turizma.

Drugi odličan primjer je Mađarska koju je tokom 2017. godine zvanično posjetilo oko 2,5 miliona medicinskih i wellness turista. Na evropskoj karti zdravstvenog turizma je od jula te godine uvršten i Dubrovnik, sa centrom za neurorehabilitaciju.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore navode da je tržište zdravstvenog turizma jako kompleksno i da je potrebno na njemu nastupiti objedinjenom ponudom. ,,Zajednički, sinergetskim djelovanjem zdravstvenih, državnih, turističkih i drugih institucija bolje ćemo ostvariti interese u ovom segmentu kako bi podigli ukupnu konkurentnost crnogorskog turističkog proizvoda", tvrde u tom resoru.

Kao velika komparativna prednost Crne Gore u odnosu na zemlje Zapada ističe se niska cijena zdravstvenih usluga. S druge strane, zbog malih plata značajan broj doktora i ostalog medicinskog kadra posljednjih godina napušta državu.

Stoga je razumljivo što strani turisti nemaju generalno razvijeno povjerenje u crnogorski zdravstveni sistem nego svoja saznanja temelje na pojedinačnim iskustvima. A to svakako nije ni izbliza dovoljno za veći dolazak stranih pacijenata. U tom kontekstu i sa trenutno ovakvom ponudom razumljivo je što je veoma mali broj od preko dva miliona turista koji su prošle godine posjetili Crnu Goru boravio ovdje iz zdravstvenih razloga.

,,Ovi klijenti su jako zahtjevni, mnogo očekuju, mnogo traže, ali su zato spremni i da plate. Prema zvaničnim podacima Svjetske turističke organizacije, u prosjeku klijent zdravstvenog turizma za jedan dan boravka u destinaciji potroši oko hiljadu eura", kaže dr Karamanaga i ističe značaj sertifikovanosti pružaoca usluga.

On ocjenjuje da je potrebna snažna podrška države, koja uz pomoć EU fondova, kao što je to učinila Slovenija, može pokrenuti ovaj važan segment turističke ponude.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...