Monitor.co.me

ALEKSANDAR PEROVIĆ, NVO OZON: Otvaranje poglavja 27 je u konfliktu sa katastrofalnim stanjem na terenu

E-mail Ispis PDF
perovicMONITOR: Nedavno je otvoreno poglavlje 27. Kakve su mogućnosti i očekivanja?
PEROVIĆ: Za razliku od drugih poglavlja, životna sredina Crne Gore je već integrisani dio životne sredine Evrope, pa i planete, tako da je i u interesu EU da u našoj zemlji bude kvalitet životne sedine na dobrom nivou. Isto tako, kada je riječ o klimatskim promjenama, mi kao mali sistem nemamo neki veliki uticaj, pa shodno tome bi i EU morala da prepozna specifičnosti Crne Gore i snažno podrži razvojni pravac ekološke države, kao model koji bi mogao da bude primjer dobre prakse, naravno ukoliko se stvori ambijent da krovni donosioci odluka budu ljudi sa vizijom i znanjem da tu nadasve humanu ideju iznesu u praksi. Stanje na terenu u svakom slučaju ne prati odluku zemalja članica EU o otvaranju poglavlja 27, što bi trebalo da znači neko priznanje institucijama sistema, jer iz terenskih iskustava možemo reći da stanje nikada nije bilo gore i to je nešto što će potvrditi svako ko razumije šta zapravo znači upravljanje životnom sredinom. Zatvaranje poglavlja 27 ne znači da će se sva otvorena pitanja zatvoriti, već da će Vlada predložiti plan sa vremenskom dinamikom kako će primijeniti standarde iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena, koje važe u EU.

MONITOR: Vlada je odlučila da se ova pregovaračka pozicija stavi pod stepen tajnosti.
PEROVIĆ: Umjesto da se adekvatnim i kvalitetnim informisanjem građana i zainteresovane javnosti, a što je nemoguće uraditi bez javne prezentacije pregovaračke pozicije za poglavlje 27, utiče na aktivniji doprinos kroz učešće u procesu donošenja odluka, stvori povoljan ambijent za argumentovanu javnu diskusiju i podsticajno djeluje na naučnu i stručnu javnost i domaću privredu, što bi vjerujemo bilo značajno i za cijeli proces evropskih integracija i bolje pozicioniranje Crne Gore, kao ekološke države u toj međunarodnoj zajednici, Vlada Crne Gore nastavlja sa ignorantskom praksom i jednostranim donošenjem odluka u najvažnijim procesima za naše društvo.

MONITOR: Koliko je javnost ,,ekološke" države Crne Gore upoznata sa onim što nas očekuje u poglavlju 27?
PEROVIĆ: Mišljenja sam da su naši građani u najvećem broju potpuno neupućeni šta znači proces pregovora kroz poglavlje 27 i da ne shvataju šta podrazumijevaju evropske integracije. Ovu tvrdnju temeljim na iskustvu iz prakse i tu činjenicu prihvatamo i kao lični poraz, jer se trudimo da stalnim prisustvom u medijima zainteresujemo javnost za tematiku životne sredine i klimatskih promjena, kao o životno bitnim pitanjima. Zato smatramo da građane treba probuditi i inicirati akcije čiji je cilj veće uključivanje javnosti u proces donošenja odluka koje se tiču životne sredine. Nezainteresovanost građana jeste dominantno prisutan trend i mi prepoznajemo to kao veliku prepreku unapređenju postojećeg stanja na terenu, ali i budućeg modela upravljanja životnom sredinom.

MONITOR: U momentu kada ulazimo u pregovore u Crnoj Gori se ubrzano radi na devastaciji prirode.
PEROVIĆ: Činjenice pokazuju da su u prethodnih više decenija vođene loše, usudio bih se reći katastrofalno loše politike iz oblasti životne sredine, što se negativo odražava na živi svijet i remeti ekosistemsku harmoniju. Isto tako vidljiv je i trend kontinuirano lošeg upravljanja najvrijednijim prirodnim resursima. To potvrđuju i aktuelni problemi okupacije rijeka projektima malih hidroelektrana, devastacija riječnih korita, čak i onih rijeka koje imaju najveće međunarodne stepene zaštite kao Tara, veliki broj nelegalnih deponija različitih vrsta otpada, nekontrolisana sječa šuma, ugrožavanje zaštićenih područja i još mnogo drugih ekoloških problema. Nisam neko ko bi mogao procijeniti koje je veće zlo, ali smatram da je posljednjih pola vijeka bio izražen neodgovoran odnost prema životnoj sredini, što za posljedicu ima orgomne ekološke i ekonomske štete po cjelokupnu zajednicu. Isto kao što sam siguran da je otvaranje poglavlja 27 politička odluka zemalja članica EU i da je momenat tog čina potpuno u konfliktu sa katastrofalnim stanjem na terenu.

MONITOR: Petlja na Smokovcu i njen uticaj na Podgoricu?
PEROVIĆ: Činjenica je da je čitava trasa autoputa Bar –Boljari sa aspekta životne sredine problematičan infrastrukturni projekat, pa se i petlja na Smokovcu može posmatrati kao takva. Građani Podgorice treba da budu svjesni koliko je loša organizacija saobraćajne infrastrukture uzrokovala i pogoršanje problema aerozagađenja i doprinijela negativnim efektima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, pa shodno tome i da razumiju koliko je važno sačuvati u dobrom stanju onaj prostor u glavnom gradu koji ima sve uslove da se valorizuje na ekološki prihvatljive načine, kakvi su upravo Rogami, Ras, mjesta koja i sada jesu, a tek bi mogli postati najljepši djelovi Glavnog grada.

MONITOR: Sječa čempresa u Baru je još uvijek svjež ožiljak.
PEROVIĆ: To je ,,živa rana" za sve nas koji prepoznajemo vrijednost višedecenijskih sadnica i drvoreda urbanog zelenila. Kao nekom ko ima ,,trajni ožiljak" zbog uklanjanja višedecenijskih drvoreda lipa sa centralnog gradskog trga Slobode u Nikšiču, shvatam i podržavam građansku inicijativu u Baru koja, nažalost, nije uspjela da spriječi brutalnu sječu čempresa u krugu Gimnazije. Ipak pokazala je da ima ljudi svih generacija koji vole ,,zelene" simbole svog grada, čuvaju svoje uspomene i ne žele ,,savijati kičmu" pred sistemskim nasiljem nad njima. Upravo zato vjerujem da građanski hrabri aktivisti ne trebaju odustati od borbe i da treba svojim primjerom da podstaknu i druge građane, koji ostaju nijemi posmatrači zločina nad prirodom. Kao da se to njih ne tiče. Planiram da već u nedjelju, na sljedećoj građanskoj šetnji, zajedno sa kolegama budem u Baru i podržim Barane.

MONITOR: U posljednje vrijeme se javljaju različiti vidovi građanskog protesta. Od hidroeletrana do čempresa. Mogu li se te snage ujediniti?
PEROVIĆ: Nijesmo jedina zemlja, koja ima tu situaciju, takav je trend u regionu i vjerujem da postoji potreba regionalnog umrežavanja kao model koji će imati značajniju referencu i kredibilitet da povede javnu debatu, od pojedinačnih organizacija ili osoba. Podsjetiću da je ekološki aktivizam nastao iz romantičarskog pokreta, iz slojeva imućnih i obrazovanih ljudi, svjesnih pogubnosti nagle industrijalizacije i nekontrolisane eksploatacije prirodnih resursa. Kod nas u ovom vremenu građanske apatije i izraženog primitivizma, što je posljedica višedecenijske socio-ekonomske krize, baviti se ekološkim aktivizmom je mnogo teže i kompleksnije, ali to ne znači da nećemo stvoriti kritičnu masu koja će uticati da se pogubne navike iskorijene.

MONITOR: Ozon je aktivan i u akcijama borbe sa mini hidroelektrana. Vaša iskustva?
PEROVIĆ: U svakoj građanskoj inicijativi u koju smo bili uključeni stekli smo iskrene prijatelje i to je najljepše iskustvo. Mi smo osnovani sa ciljem da jačamo građanski ekološki aktivizam i prirodno je da učestvujemo aktivno u građanskim akcijama čiji je cilj zaštita i unapređenje životne sredine. Takvi angažmani donose nam zrelost i stabilnost, jačaju uticaj na procese donošenja odluka i još mnogo lijepog, pa toplo preporučujemo svim kolegama da što je više moguće sarađuju sa neformalnim građanskim inicijativama, jer je to nešto konkretno i potrebno. Od Beransela do Bukovice, bili smo vođeni željom da pomognemo ljudima i zaštitimo javni interes i prirodne resurse i vjerujem da smo zbog toga i prepoznati kod građana i relevantnih institcuja.

MONITOR: Koji biste osim pomenutih problema, istakli ako bi kojim slučajem Vlada uključila NVO sektor i Ozon u proces pregovaranja sa EU?
PEROVIĆ: Ozon ima svoju strategiju kako ćemo učestvovati u tom procesu i ona se dominantno bazira na predlozima konkretnih rješenja za najvažnija pitanja koja tretira poglavlje 27. Tako da smo već pripremili tri predloga rješenja za aerozagađenje u Pljevljima, oblast upravljanja otpadom i ulcinjsku Solanu, koja ćemo u narednom periodu iznijeti u javnost. Nas Vlada treba samo da uvaži kao sagovornika koji konstruktivnim pristupom želi da utiče na unapređenje stanja životne sredine i zaštiti javni interes i mi ćemo svakako proaktivnim pristupom raditi na tome.

MONITOR: Trenutno realizujete projekat Otpad i budućnost.
PEROVIĆ: Ciljevi projekta WiFi. Otpad i Budućnost, koji je bio najbolji na VII konkursu Pivare Trebjesa za NVO koje se bave zaštitom životne sredine, su upoznavanje građana i nadležnih institucija sa konceptom pametnog upravljanja ambalažnim otpadom kao i potencijalom i mogućnostima njegove primjene kroz principe cirkularne ekonomije na lokalnom nivou, kvalitetnija međusektorska saradnja i veća medijska zastupljenost tema iz ove oblasti. Želimo dati doprinos i uključivanju zainteresovane javnosti u aktivno učešće u ostvarivanju postavljenih nacionalnih ciljeva reciklaže, čime se konktretno utiče i na efikasniju realizaciju lokalnih planova upravljanja otpadom, pa time i na proces pregovora kroz poglavlje 27.

Kada je riječ o našoj viziji Crne Gore u budućnosti, ona je usmjerena na valorizovanju razvojnog potencijala ustavne odrednice ekološke države, što bi bila i osnova za nacionalno brendiranje, čime bi se obezbijedila prepoznatljivost i bolje pozicioniranje u međunarodnim zajednicama poput Evropske Unije.

To podrazumijeva dobro upravljanje svim prirodnim resursima i sanaciju učinjenih ekoloških šteta, kvalitetan stručni kadar i posvećenost svih nas pojedinačno. Vjerujemo da je to realna priča za jedan mali sistem i da možemo u relativno kratkom periodu učiniti vidljive pomake, ali smo isto tako svjesni da bi do toga došlo moramo na čelu države imati ljude koji su to zaslužili strukom i ostvarenim rezultatima, a ne ,,motikom i kukom" i partijskim knjižicama, kakav je nažalost trend posljednjih decenija.


Dragan LUČIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...