Monitor.co.me

U SJENCI AFERA KOVERTOVANJE I PRVI MILION VLAST SPREMA NOVE PLJAČKE: Kad, ako ne sad

E-mail Ispis PDF
lukaDok su se stanovnici Crne Gore čudili i divili lakoći sa kojom Slavoljub Stijepović ubacuje tuđe pare u svoj džep – sumnja se, po izvršnoj komandi predsjednika partije – Milo Đukanović, predsjednik DPS-a i Crne Gore (tim redom) skoknuo je do Ujedinjenih Arapskih Emirata. Poslom, obaviješteni smo. Mada još ne znamo ko mu je ove rede plaćao put, smještaj i sitna zadovoljstva hotela iz kategorije all inclusive.

Đukanović je uglavnom, suprotno postojećim ustavnim ovlašćenjima (član 95 Ustava CG), sa svojim domaćinima ugovarao prodaju/kupovinu Luke Bar. Vlada je o tom poslu naknadno obaviještena. Onda kada su izaslanici Đukanovićevih sagovornika sa Bliskog istoka stigli u Crnu Goru, da sa domaćinima iz Ministarstva saobraćaja „razmotre inicijativu i interesovanje za valorizaciju potencijala" barske Luke.

Predstavnici kompanije Abu Dabi Ports, ako je vjerovati saopštenju iz resornog Ministarstva, saglasili su se sa ministrom Osmanom Nurkovićem da „u narednom periodu konkretizuju saradnju, koja bi bila korisna ne samo po Luku Bar i investitora, nego i za Državu". Sve sa velikim D. Iskustvo nas uči (od Pivare Trebjesa do Elektroprivrede) da to obećava skore izbore i garantuje golem ceh koji će se u doglednoj budućnosti ispostaviti poreskim obveznicima.

,,Namjera nam je da Luku Bar pozicioniramo na tržištu na način da bude konkurentna lukama u okruženju, a da vremenom postane glavna regionalna luka, za šta joj dobru početnu poziciji daju geografska pozicija i postojeći kapaciteti za razvoj" kazuje gospodin Ross Tompson, direktor komercijalnog i strateškog odsjeka Abu Dhabi Ports. Domaćini i gosti se pretvaraju kako ne znaju da su - od Drača, preko Ploča, do Rijeke i Kopra – jadranske luke Baru pobjegle već nebrojeno nautičkih milja. Dok mi, u decenijama koje je pojeo DPS , nijesmo uspjeli da riješimo ni jedno od ograničenja nekada respektabilne Luke (plitko more, loša saobraćajna infrastruktura u zaleđu...).

Uostalom, donedavno je Lukom Bar u ime DPS gospodario Zarija Franović. I iz nje je neslavno otišao nakon što ga je Odbor direktora osumnjičio za krivotvorenje poslovnih rezultata. Sve to o sadašnjosti i budućnosti Luke govori više od bilo koje ekonomske analize.

Glavni, a možda i jedini preostali adut barske Luke koji je čini atraktivnom poslovnom prilikom za investitore sa Blikog istoka – blizina Novog duvanskog kombinata u Podgorici i naša spremnost da „tranzitiramo" - niko nije pominjao. Neke stvari se, jednostavno, podrazumijevaju.

Tu se ne završava popis aktivnosti koje aktuelna vlast opošljava u sjenci medijsko-pravosudnog obračuna Đukanovića i njegovog dugogodišnjeg sponzora (i poslovnog partnera?) Duška Kneževića. Izgleda, zapravo, da su mnogi jedva dočekali priliku da davno smišljene i obećane poslove odrade bez straha od naslovne strane. Po modelu djelovanja „u sjenci", usavršenom još krajem prošlog vijeka.

Dok je Narodna sloga (koalicija Narodne stranke i Liberalnog saveza) pokušavala da izvede Crnu Goru na svjetlost evropskog dana, čelnici DPS predvođeni premijerom Đukanovićem potpisivali su ugovor o dvodecenijskoj koncesiji za korišćenja mobilne telefonije. Garantujući koncesionaru, neustavan, monopol na 20 godina.

Kada se isti taj DPS raspadao na Milov i Momirov (Bulatović, tadašnji predsjednik CG) dio, skupa su, mimo reda i zakona, odradili nikšićku Trebjesu – prvu tendersku privatizaciju u Crnoj Gori. „Prevarili smo tu stoku", povjerio se visoko rangirani funkcioner DPS novinarima, nakon primjedbi da ono što piše u kupoprodajnom ugovoru nema puno sličnosti sa onim što je na Skupštini akcionara predočeno radnicima i malim akcionarima Trebjese. Potom je raskol vladajuće koalcije (DPS, LSCG, SDP) izazvan potpisvanjem tzv. Beogradskog sporazuma (proljeće 2002) poslužio kao idealna prilika za privatizaciju Jugoptrola. Ugovoreni plan investicija, treba li pominjati, nije realizovan, a kompanija je sa 700 radnika uoči privatizacije spala na 200 krajem 2014. godine.

Svjedoci smo nove sezone iste horor serije. Dovoljno je, za primjer, uz najavljenu privatizaciju Luke Bar, sagledati novitete u elektroenergetskom sektoru.

Zatrpani nesvakidašnjim dešavanjima u četvorouglu Atlas Grupa – tužilaštvo – DPS – CBCG, samo su malobrojni primijetili da je Ministarstvo ekonomije odlučilo da se udvostruči iznos tzv. podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Tako će taksa na tajkune bliske Prvoj familiji potrošače 2019. godini koštati skoro euro-cent po kilovat satu. Što na potrošnju od 800 do 1000 kilovata mjesečno obećava dodatni izdatak od 5 do 8 eura mjesečno. Vrijedi pomenuti, sada ćemo „naknadu za proizvodnju zelene energije", kako ovom reketu tepaju u Ministarstvu ekonomije, plaćati 0,95 centi po kilovatu, naspram prošlogodišnjih 0,47 centi. Ili nekih 0,05 centi po utrošenom kilovatu, koliko nas je ista dara koštala do 2016. godine.

Iz Ministarstva tvrde kako je dobra vijest to što novi namet neće plaćati potrošači iz kategorije domaćinstva, za mjesečnu potrošnju manju od 300 kilovata. „Na potrošnju preko 300 KWh u kategoriji domaćinstava i za potrošnju svih ostalih kategorija distributivnih kupaca, primjenjivaće se utvrđena naknada", razveselili su nas iz Ministarstva ekonomije. Hvala Vladi.

Po svoj prilici, to neće biti jedina promjena koju ćemo primijetiti na budućim računima za struju. I u novčaniku. Menadžment EPCG je „nakon detaljne analize tržišta" Odboru direktora uputio na razmatranje Odluku o dodatnim uslovima za snabdijevanje elektreričnom energijom, saopštili su nam iz nikšićke kompanije. Uz podsjećanje da ove godine cijena struje „može biti povećana maksimalno šest odsto". I najavu da ćemo već do 15. februara biti obaviješteni o novim cijenama i tarifnim modelima koji će važiti već od 1. marta. Pa, ko preživi – pričaće.

Vjerovali ili ne, ima još.

Elektroprivreda će Centralnoj banci Crne Gore dostavljati podatke o neurednim platišama. Ova će (CBCG) te podatke unijeti u Kreditni registar, pa će se dužnici EPCG suočiti sa dodatnim problemima prilikom pokušaja da podignu kredit u nekoj od ovdašnjih banaka. Makar ga tražili kako bi platili (legalno) priključenje na postojeću distributivnu mrežu.

Navedeno je posljedica odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja je ocijenila da razmjena podataka EPCG i CBCG nije suprotna Zakonu o zaštiti ličnih podataka. Istom onom koji ovdašnjim političarima omogućava da od svojih glasača kriju bankovne račune u zemlji i inostranstvu i stanje na njima. To je pravo, pomenimo, iskoristio Slavoljub Stijepović. Baš kao i njegov poslodavac Milo Đukanović. A kao što vidimo, čujemo i čitamo - ni jedan ni drugi nemaju šta da kriju. Pošto su već uhvaćeni. Ili ima još?


ZORAN RADULOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...