Monitor.co.me

VANREDNI UČENICI: Izvor izvanredne korupcije

E-mail Ispis PDF
skolaU jednoj školi u školskoj 2016/17. su 24 učenika vanredno polagala razred, svi su položili, a tri člana komisije su kumulativno te godine dobili 7.334 eura za naknade. Isto troje članova, kažu za Monitor iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), je u toj školi i u prethodne četiri godine bilo u sastavu komisija i godišnje su prihodovali u prosjeku 7.800 eura.

U CGO nijesu dobili podatke koliko je ko od njih pojedinačno dobio novca ni ko je bio predsjednik, ispitivač ili stalni član komisije. ,,Ali ako se primijene procenti iz Rješenja Ministarstva prosvjete o visini naknada za vanredne učenike i za rad članova komisije po kojima ispitivač dobija 35 odsto, predsjednik 13, a stalni član 12 odsto onda možemo doći do cifri koje ukazuju koliko su mogli dobiti zavisno od pozicije u toj komisiji, a to znači da je u toj 2016/17 ispitivač u toj školi dobio 2.566, predsjednik 953, a stalni član 880 eura'', kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica u CGO.

Profesor u jednoj od podgoričkih srednjih stručnih škola kaže za Monitor da izabrane kolege zahvaljujući novcu od vanrednih učenika svake godine dodijaju, 13, 14... platu.

Istraživanje CGO je pokazalo da neke škole čine samo neznatne izmjene u sastavima komisija. U posljednjih pet godina, prednjače: Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić" Podgorica, Srednja mješovita škola ,,17. septembar" Žabljak, Srednja mješovita škola ,,Bećo Bašić" Plav i Gimnazija ,,30. septembar" Rožaje. Kao pozitivan primjer istakli su Srednju stručnu školu ,,Spasoje Raspopović" iz Podgorice koja je najkorektnije određivala sastav članova komisija i dala šansu različitim profesorima da učestvuju u radu komisija.

Od vanrednih učenika godišnje se skupi nemali prihod - po tom osnovu je u posljednjih pet školskih godina 41 srednja škola prihodovala tri miliona eura. To nije konačna cifra. Ne uključuje pet škola, među kojima su i one sa značajnim brojem vanrednih učenika i prihoda po tim osnovama, a koje nijesu dostavile podatke CGO-u za analizu Vanredni učenici u crnogorskom obrazovnom sistemu.

Mediji odavno pišu da najveći broj učenika završava škole vanredno uglavnom u školama na sjeveru. Zanimljivo je da ni na jedno pitanje o vanrednim učenicima nisu odgovorile Srednja stručna škola Berane, Srednja elektro-ekonomska škola Bijelo Polje i Srednja stručna škola Pljevlja.

Veliki je nesrazmjer u broju učenika u odnosu na prihod novca u pojedinim školama. Na primjer, Srednja pomorska škola iz Kotora je u posljednjih pet godina imala 705 vanrednih učenika od kojih je ostvarila 41.586 eura prihoda. Srednja građevinsko-geodetska škola ,,Inž. Marko Radević" iz Podgorica je u istom periodu imala četvorostruko manje učenika, tačnije 162 vanredna učenika, i trostruko više prihoda - 134,552 eura.

Najviše vanrednih učenika, od 2012. do 2017, upisuju stručne škole iz Podgorice: Trgovinska - Sergej Stanić – 1.237, Elektro - Vaso Aligrudić – 834, Mašinska - Ivan Uskoković – 824, Hemijska – Spasoje Raspopović – 767.

Najviše prihoda imala je Srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković'' – 366.086 eura, a odmah iza nje je Srednja stručna škola iz Rožaja koja je iako imala duplo manje vanrednih učenika priskrbila 293.156 eura.

Iz CGO tvrde da iz dobijenih podataka nisu mogli zaključiti koliko u prosjeku vanredni učenik u Crnoj Gori plaća za svoje školovanje. ,,Nijesu sve škole poslale podatke, a i one koje su poslale to nijesu razvrstale po učenicima ili tipu ispita. Na primjer, u jednoj ustanovi za školsku 2016/17 za 8 učenika uplaćeno je 1.530 eura. Ali, mi ne znamo koliko je pojedinačno koji učenik platio, da li je, recimo, bilo primjene diskrecionog oslobađaja od školarina što u praksi postoji, što je ko zaista polagao... Ovi podaci postoje u školama, ali iz nekog nama nerazumljivog razloga nijesu dostupni'', objašnjava Kaluđerović.

Ministarstvo prosvjete ne vodi evidenciju o broju odabranih vanrednih polaganja. Broj vanrednih učenika ne postoji u izvještajima Monstata... Idelano tlo za korupciju u kome se milionska sredstva dijele između izabranih profesora, škola i Ministarstva.

,,Direktor ustanove predlaže posebnim aktom kako da se rasporedi prihod od 30 odsto od vanrednih učenika, a odluku bi trebao donijeti Školski odbor. Ta sredstva bi trebalo da služe za realizaciju obrazovnog programa, nabavku sitnog inventara, časopisa, literature, kancelarijskog materijala, stručno usavršavanje zaposlenih, susrete škola, takmičenja i sl. Nemamo podatke da li se ta sredstva koriste svrsishodno i da li se kontroliše potrošnja tih sredstava'', kaže Kaluđerovićeva.

,,Problem sa pojedinim školama je što postoji tajna stimulacija djece, roditelja i profesora da se đaci ispišu i polože sve na kraju. Imao sam slučaj da od 25 upisanih učenika u odjeljenu na polugodištu radimo samo sa 10-ak. Ti učenici upišu godinu redovno u septembru. Tokom godine ne dolaze na nastavu i škola ih isključi jer imaju više od 30 neopravdanih. Oni na kraju školske godine dođu u školu i za par dana polože sve predmete, naravno plate za to, a prolaznost je tu preko 90 odsto'', objašnjava Monitorov sagovornik.

Drugi profesor, sa kojim smo razgovarali, priča da vanredno polažu i ljudi od 50 godina: ,,Naravno da ih pustimo. Najviše je mladih kojima je ovo lakši način da dođu do diploma, jednostavno ne idu u školu, plate, polože i dobiju diplomu''.

Prilikom zapošljavanja niko ne pita da li je diploma stečene vanrednim ili redovnim školovanjem – važno je da se ima.

Još prije par godina bilo je predloga da se na nacionalnom nivou obrazuje centralno tijelo koje bi obezbijedilo jednak tretman za sve i standarde kvaliteta koji bi morali da se ispune da bi se došlo do diplome. Ništa od toga.

Odbor za obrazovanje Crnogorske akademije nauka je prije dvije godine upozorio da se, novim zakonskim normama, u škole vraća praksa polaganja čitavog razreda u dva dana, a time i mogućnost korupcije. IZ CANU su upozorili da su vanredni učenici u formalnom sistemu prisutni samo u obrazovnim sistemima Balkana, dok ih u Evropi nema. Preporučili su da to pitanje treba riješiti po uzoru na zemlje EU da onaj ko obučava ne može da provjerava i ocjenjuje znanje i dodjeljuje sertifikat o postignuću.

Analiza CGO pokazala je i pad ukupnog broja redovnih učenika u srednjim školama od 2012. do 2017. (preko 4.000 učenika manje), ali i manji upis vanrednih učenika i polaganja (preko 800 učenika manje). Nadležni tvrde da je razlog za smanjenje broja upisivanje srednjih škola po regionu i šire. Međutim, CGO ukazuje da je primjetan i pad nataliteta iz godine u godinu. Nema podataka o broju onih koji ne upisuju ili napuštaju srednje škole.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...