Monitor.co.me

Broj 1441

Tjeskoba zabrinjavajućih analogija

Na SFRJ se iz pozicije današnje Crne Gore i aktuelnog crnogorskog društva može gledati iz dvije perspektive. Jedna je emotivna; za nju se uobičajio naziv jugonostalgičarska. Ta perspektiva gledanja na SFRJ obično se iscrpljuje u nekoliko više-manje stalnih konstatacija: tada smo živjeli bolje; nije bilo današnjih granica među bivšim republikama;lična bezbjednost građana bila je na mnogo većem nivou nego danas; školovanje i zdravstvo bili su besplatni, pasoš SFRJ bio je jedan od najuvaženijih u svijetu itd., itd. Lanac ovih konstatacija obično se završava sjetnim: ,,Eh, nikad više neće nam biti dobro kao tada". Ma koliko da je najveći broj ovih konstatacija tačan od njih- kao i uopšte od emotivnog odnosa prema SFRJ- za aktuelni trenutak i za budućnost Crne Gore ipak nema intelektualne i praktične koristi.
Više...
 
Broj 1436

HORIZONTI: Tragovi ljudskosti

Gospođu Desu Baković i njenog supruga Jerka upoznao sam pred dvadesetak godina. Počevši od kasne jeseni 1995., aktivisti Građanskog odbora za ljudska prava obilazili su opustjela sela i gradiće na Kordunu i Baniji i raznosili hranu, odjeću, kućanske potrepštine i lijekove. Tu smo pomoć dijelili onim malobrojnim, uglavnom starijim, ljudima koji su tu ostali poslije „Oluje", nekim izbjeglicama iz BiH, a vremenom, i povratnicima koji su se, najčešće bez igdje ičega, vraćali u svoje domove.
Više...
Broj 1394

Trg koji je umro od srama

Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma. Činilo mi se da je zemlja u kojoj vladajućoj politici smeta sjećanje na žrtve fašizma, u ozbiljnim problemima. Poslije te promijene osnovali smo Odbor za vraćanje imena Trg žrtava fašizma, jedanaest godina organizirali smo proslave Dana Pobjede – Dana Europe 9. maja na tom trgu, zagovarali približavanje Hrvatske EU i vrijednostima u čijoj je obrani antifašizam nastao i na kojima je EU utemeljena, zbog toga smo bili proglašavani nacionalnim izdajicama od nekih HDZovih političara, a prostački i fizički napadani od njihovih radikalnijih pristaša od kojih su neki danas aktivni u Krugu za trg, grupi koja već nekoliko godina traži micanje imena Trg maršala Tita. Vraćanje imena Trg žrtava fašizma izglasala je Skupština grada Zagreba 2000. godine, poslije prvog odlaska HDZ- a u opoziciju nakon 10 godina vlasti i u prvoj godini mandata Milana Bandića kao zagrebačkog gradonačelnika.
Više...
Broj 1345

Tužilac i neoptuženi

Tužilac i neoptuženiMediji u BiH donose ogromnu količinu najrazličitijih vesti na koje bi se svakodnevno s puno razloga mogli pisati komentari i reakcije, u ime, verujem, mnogih čestitih stanovnika ove napaćene zemlje.
Više...
Broj 1251

Nije svaki dan Bajram

Već nekoliko ciklusa zaredom, opšti izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju prve nedjelje u oktobru. Iako su ove godine na kalendaru opšti izbori, oni nisu održani prvog oktobarskog vikenda. Termin im nije 5. oktobar, prva oktobarska nedjelja, nego 12. oktobar, sedam dana poslije. Izbri su pomjereni zbog Kurban Bajrama velikog muslimanskog praznika.
Više...
Broj 1229

Lijevo-desno, gore-dolje

Manje svojom zaslugom (ili krivicom), a više spletom širih geopolitičkih okolnosti, Bosna i Hercegovina je ponovo na globalnom nivou postala koliko-toliko interesantna tema. Kriza u Ukrajini, odnosno sukob Rusije i Zapada, tu je ključni razlog. (Indikativno je da se kad je riječ o Rusiji može govoriti o Moskvi kao sinegdohi, no kad je riječ o Zapadu teško je reći da li u tom smislu treba govoriti o Washingtonu, Londonu, Berlinu ili Briselu.) Ovih dana po Bosni i Hercegovini ponovo su špartali ministri vanjskih poslova evropskih zemalja, navratila je i Angelina Jolie, a na sastancima Evropske komisije ponovo se ne tek rutinski raspravlja o BiH. Čuju se i neke najave da bi početkom iduće godine moglo doći do konferencije u Berlinu, koju se niko još ne usuđuje nazvati ,,Dejtonom 2", a koja će vjerovatno mnogim publicistima sklonim megalomanskim analogijama izazvati asocijacije na Berlinski kongres iz 1878. godine.

Više...
Broj 1223

Osveta ČOZ-ovaca

Ne znam kako se to zvalo u Crnoj Gori, no u Bosni i Hercegovini osamdesetih to se zvalo – ČOZ. Skraćenica ČOZ označavala je ,,čas odjeljenske zajednice"; ČOZ bi se obično održavao kao šesti ili sedmi čas ponedjeljkom. Osnovci bi tada s razrednikom ili razrednicom pretresali interne probleme: ko je gađao djevojčice poklopcima od flomastera, ko je zalijepio žvaku na klupu, zašto redar ne briše tablu urednim vertikalnim potezima spužve, nego samo ofrlje mrlja i brlja itd. Svi normalni đaci mrzili su ČOZ, ali u svakom razredu, među tridesetak djece, bila su bar dva-tri marljiva ČOZ-ovca: predsjednik razreda, voditelj ,,disciplinske sveske", pokoja štreberka. Njih je više ložila sterilna diskusija od mogućnosti da iziđu napolje, u sunčan dan. Oni su bili skloni da tvrde kako ČOZ zapravo postoji za naše dobro.
Više...
Broj 1213

Olimpijska nostalgija

Cijeli svijet ovih dana piše o stogodišnjici Sarajevskog atentata, a kako se bude približavao mjesec juni toga će biti sve više. Jedna druga godišnjica, godišnjica događaja po kojem je sve do vremena opsade, a ako izuzmemo pomenuti atentat, Sarajevo jedino bilo globalno (pre)poznato, mnogo je lokalnija priča. Mislim, naravno, na tridesetu godišnjicu 14. zimskih olimpijskih igara koje su 1984. godine održane u Sarajevu.

Više...
Broj 1209

Pukla tikva

Kako se 2013. godina bliži izmaku i kako se misli političkih prvaka u Bosni i Hercegovini sve više prebacuju u 2014. – izbornu – sve se jasnije naslućuje i posve nova politička konstelacija. U Republici Srpskoj stvara se front na čijoj jednoj strani je Dodikov SNSD, a na drugoj faktički svi ostali. Među strankama koje ciljaju na hrvatsko biračko tijelo, ponovo se stvara jaz između dva HDZ-a (HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990 koji poslije povlačenja Bože Ljubića vodi Martin Raguž), dok je na tzv. ljevici sve snažniji animozitet doskorašnjih stranačkih drugova, a danas lidera dvije partije – Zlatka Lagumdžije na čelu SDP-a i Željka Komšića na čelu nedavno osnovane Demokratske fronte (DF). A ipak, sve strateške promjene, koliko god nipošto ne bile beznačajne, sitne su u poređenju sa tektonskim poremaćajima na, uslovno rečeno, bošnjačkoj političko-društvenoj sceni.

Više...
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...