Monitor.co.me

intervju

Broj 1451

VESNA TERŠELIČ, VODITELJICA DOKUMENTE – CENTAR ZA SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU, ZAGREB: Svi stenjemo pod teretom prošlosti

VESNA TERŠELIČ, VODITELJICA DOKUMENTE – CENTAR ZA SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU, ZAGREB: Svi stenjemo pod teretom prošlosti MONITOR: Prošli vikend protekao je u znaku obilježavanja 23. godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije Oluja. U Hrvatskoj je 5. avgust slavljen kao istorijska pobjeda, a u Srbiji kao pomen žrtvama. Kako ste to Vi doživjeli?
TERŠELIČ: Svakom obljetnicom smo sve dalje od priznavanja patnje, posebno od 2015. kad su prvi put organizirana odvojena službena događaja kao fizičke manifestacije dvije dimenzije VRA Oluja, sagledane iz perspektive pobjednika i stradalnika. Tada je Zagrebu i Kninu po običaju obilježena samo pobjeda i vraćanje teritorija u ustavno-pravni poredak Hrvatske, a u Srbiji prvi put komemoriran Dan sjećanja na stradanje i progon Srba u Sremskoj Rači. Do tada se parastos u Beogradu služio u organizaciji udruženja žrtava bez službenog pečata i govora izaslanika vlade. Od tada poruke svake godine samo produbljuju jaz između dvije zemlje. Mada se mnogima nakon posjete predsjednika Srbije u veljači ove godine činilo da bi se odnosi mogli poboljšati, sad su pali na najnižu razinu od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa iz 1996. godine.

MONITOR: Ovih se dana manipuliše brojem žrtava Oluje. Koliko je prema podacima Documente izbjeglo ili protjerano krajiških Srba, koliko je poginulo i koliko se vodi kao nestali?
TERŠELIČ: Još je najrelevantniji podatak međunarodnih organizacija o oko 200.000 izbjeglih i Hrvatskog helsinškog odbora o 677 smrtno stradalih civila. Zbog ograničenih sredstava nažalost nismo završili terenske provjere i analizu neophodnu za objavu rezultata istraživanje ljudskih gubitaka.

MONITOR: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je svaki zločin vječan i ne može da se zaboravi ili slavi i da je "Hitler htio svijet bez Jevreja, a Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba". Kako je na to reagovano u Hrvatskoj?
TERŠELIČ: Izjava je dočekana kao skandalozna i najpromašenija do sada, mada mu ni prije nije bilo strano slati poruke namijenjene najostrašćenijim glasačima, rječnikom kog se ne bi postidio ni osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj. Predsjednik Srbije nastavlja graditi narativ Srba kao najvećih ratnih žrtava, puštajući da agresija na Vukovar i etničko čišćenje Hrvata s jedne trećine teritorija u 1991. te strahovlada koja je uslijedila sklizne u drugi plan. Bira što će spomenuti stvarajući sliku prošlosti pogodnu za hranjenje nacionalističkih mitova, bez tematiziranja odgovornosti tadašnjeg vodstva Srbije za rat i svojih vlastitih postupaka u devedesetima. Smatram da tvrdim stavom prema Hrvatskoj poboljšava svoju političku poziciju u vrijeme neugodnih pregovora s Kosovom, ne mareći za probleme koje stvara. A nagomilana otvorena pitanja vezana uz rješavanje sudbine nestalih Srba i Hrvata kao i probleme izbjeglih i povratnika, ostavlja za neka druga vodstva koje će, nadam se, biti okrenuta vitalnim interesima građana vlastite i susjedne zemlje.

MONITOR: Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da 23 godine nakon operacije Oluja Hrvatska šalje Srbiji i srpskoj manjini poruke istine, saradnje i mira i da Hrvatska želi i istinu o velikosrpskoj agresiji, ali nespremnost nekih da se suoče s prošlošću odgađa pomirenje...
TERŠELIČ: Pošto je ponovo propustio spomenuti priznanje patnje ubijenih civila i zarobljenika, nedvojbeno je da interesa za suočavanje s prošlošću na najvišoj političkoj razini nema ni u Hrvatskoj, a pripadnici nacionalnih manjina ostaju taoci vladajućih koji odbijaju prihvatiti nepopularne činjenice. Kratkovidim otklanjanjem suočavanja s prošlošću, umjesto traženja prilika za dijalog baš o najtežim i najmračnijim stranicama povijesti, kao i načinima razvijanja zajedničkog a ne podijeljenog pamćenja, otežavaju razvoj ne samo naše već i susjednih zemalja.

MONITOR: Prošle godine predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je u Kninu rekla da žali zbog gubitka svakog života, i hrvatskog i srpskog, i da se nada da će jednog dana biti moguće "zajedno sa srpskom zajednicom" obilježiti Oluju". Kakvi su preduslovi za to?
TERŠELIČ: Samo bi iskreno prihvaćanje odgovornosti za posljedice zločina iz Drugog svjetskog rata, te političkog nasilja u vrijeme jugoslavenskog socijalizma kao i teških povreda ljudskih prava u ratovima od 1991.-2001. stvorilo pretpostavke za humaniziranje odnosa prema mrtvima i uvažavanje među preživjelima. Svjesno koristim baš tu riječ „preživjeli", jer svi stenjemo pod teretom prošlosti koji bi se mogao smanjiti prihvaćanjem odgovornosti za vlastite pogreške. Kako je pokazalo nedavno istraživanje Hrvatske udruge poslodavaca, mnogi, posebno mladi, bježe u druge zemlje prvenstveno zbog loše društveno političke klime. Usprkos njihovom odlasku, većina naših političara i političarki, i to ne samo iz stranaka na vlasti, odbijaju sagledati složenost ratnih zbivanja i priznati patnju žrtava, što bi doista oslobodilo svekolike stvaralačke potencijale.

MONITOR: Da li je predsjednica Hrvatske trebala da odlikuje Anta Gotovinu i Mladena Markača, koji su predvodili akciju Oluja i nepravosnažno bili osuđeni pred Haškim sudom?
TERŠELIČ: U tome ju je mogla spriječiti politička mudrost, jer za odlikovanje nakon oslobađajuće presude u Haagu nije bilo formalnih zapreka. Je li se bar zapitala kako će na odlikovanje zapovjednika postrojbi, čiji su pripadnici počinili zločine, reagirati porodice ubijenih? Očito ju je vodila želja da učvrsti svoj položaj na listama popularnosti u Hrvatskoj, a ne promišljanje najboljih koraka za unaprjeđivanje suradnje sa susjedima, posebno sa Srbijom.

MONITOR: Predsjednik SNV Milorad Pupovac kaže da je za vrijeme Oluje izbjeglo oko 200 000 Srba, ali "svijest o toj činjenici, a da o savjesti ne govorimo, u društvu ne postoji ni danas". Je li u pravu?
TERŠELIČ: Posve je u pravu, jer o sudbini izbjeglih vodi računa samo manjina. Mada javnost u Hrvatskoj zna za zločine počinjene u tijeku i nakon VRA Oluja prostor za dijalog o načinima priznanja patnje se sužava. Vrlo važan instrument u ograničavanju slobode izražavanja postala je Deklaracija o Domovinskom ratu, koja se u javnosti često nameće kao jedina moguća interpretacija. Koplja se lome oko pitanja karaktera rata kao i hrvatskog angažmana u ratu u Bosni i Hercegovini.

MONITOR: Da li će ovakvo obilježavanje Oluje još više zaoštriti odnose između Hrvatske i Srbije?
TERŠELIČ: Hoće, jer ni jedni ni drugi ne žele u svoju sliku uključiti drugu stranu rata, već se drže samo svoje perspektive. Zabrinjava kako se brzo poništavaju rezultati velikih napora uloženih u izgradnju povjerenja u vrijeme predsjednika Mesića, predsjednika Josipovića i predsjednika Tadića.

MONITOR: Predsjednica Hrvatske je prilikom nedavne posjete Jasenovcu osudila ustaške zločine, ali na nju se okomila hrvatska radikalna desnica, koja godinama pokušava da dokaže da je Jasenovac bio samo radni logor. Šta to govori?
TERŠELIČ: Zbog umanjivanja značaja ustaških zločina od strane uzastopnih vlada od 1991. nadalje hrvatsko društvo je podijeljeno oko pitanja tko je pobijedio u Drugom svjetskom ratu. Danas mnogi, posebno među mladima, nemaju pravu sliku uloge partizana. U prosvjedu, već tri godine za redom, nasljednici žrtava Holokausta, genocida nad Srbima i genocida nad Romima i antifašisti ne obilježavamo godišnjicu proboja iz Jasenovca skupa s vladinim institucijama.

MONITOR:Vi ste nedavno predložili da Državno odvjetništvo (DORH) osnuje specijalni odjel za ratni zločin, kako bi bili efikasnije procesuirani ratni zločini. Kakve su šanse da se to realizuje?
TERŠELIČ: Žao mi je što odjel po uzoru na USKOK nije osnovan u vrijeme njegova osnivanja, početkom ovog stoljeća.

MONITOR: Upozorili ste da još nije završena istraga za zločine koje su pripadnici Hrvatske vojske počinili 1995. u selima Komić i Poljice, te da je pred hrvatskim pravosuđem procesuiran jako mali broj zločina. Čime to objašnjavate?
TERŠELIČ: Najvažniji su razlozi premali kapaciteti državnog odvjetništva te nepovoljna politička klima za procesuiranje zločina počinjenih od strane pripadnika hrvatskih postrojbi. Od malobrojnih postupaka za zločine u tijeku i nakon VRA Oluja spomenut ću suđenje za zločin u Prokljanu i Mandiću, okončano pravomoćnom osuđujućom presudom Boži Bačeliću na sedam godina zatvora za ubojstvo supružnika Damjanić te ratnog zarobljenika Vuka Mandića. Postupak za zločin u Gruborima završio je oslobađajućom presudom dvojici pripadnika Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko, Franji Drlji i Boži Krajini. Zbog zavjere šutnje između tridesetak sudionika akcije, u kojoj je ubijeno šest starijih srpskih civila kao i neučinkovitosti istrage i suđenja, teret odgovornosti zbog počinjenog zločina još ostaje na svim pripadnicima ATJ Lučko.

MONITOR: Retorika i tenzije u regionu posljednjih dana podsjećaju na devedesete. Da li su mogući novi sukobi ili će sve to prevladati razum?
TERŠELIČ: Vjerujem da će ipak zapuhati novi vjetrovi. Raduje me što Vlada Crne Gore konzistentno podržava važne regionalne poduhvate, poput inicijative za REKOM, uviđajući da umjesto jednostranih interpretacija trebamo sagledavanje počinjenih zločina iz različitih perspektiva.


Veseljko KOPRIVICA

 
Broj 1451

ŽARKO BOROVIĆ, SPECIJALISTA PLASTIČNE HIRURGIJE: Sve za ljepotu

ŽARKO BOROVIĆ, SPECIJALISTA PLASTIČNE HIRURGIJE: Sve za ljepotuMONITOR: Ranije je estetska hirurgija bila tabu tema u Crnoj Gori. Je li i danas?
BOROVIĆ: Imam utisak da su svi tabui vezani za estetsku i plastičnu hirurgiju odavno razb...
Više...
Broj 1451

RAŠKO MILJKOVIĆ, REDITELJ FILMA ZLOGONJE: Djeca su na prvom mjestu

RAŠKO MILJKOVIĆ, REDITELJ FILMA ZLOGONJE: Djeca su na prvom mjestuNagrada publike 32. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festival pripala je filmu Zlogonje Raška Miljkovića. Film je od publike dobio ocjenu 4,48. Ovo ostvar...
Više...
Broj 1450

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev izgubljeni Kosovski boj

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev izgubljeni Kosovski bojMONITOR: Iz Srbije stižu zanimljive vijesti, a posebnu pažnju javnosti izazvala je izjava predsjednika Aleksandra Vučića zagrebačkom Globusu: „Svi Srbi znaju da su izgub...
Više...
Broj 1450

LAZAR BODROŽA, REDITELJ: Suočavanje sa kompleksnim pitanjima

LAZAR BODROŽA, REDITELJ: Suočavanje sa kompleksnim pitanjimaU ponedjeljak, 6. avgusta, u okviru Ponoćnih projekcija 32. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festival, crnogorsku premijeru imaće za mnoge dugoočekivani f...
Više...
Broj 1449

Dr Danko Obradović, redovni profesor molekularne biologije i genetike na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore: Svi ljudi u svijetu vode isto porijeklo

Dr Danko Obradović, redovni profesor molekularne biologije i genetike na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore: Svi ljudi u svijetu vode isto porijeklo MONITOR: Često se govori o iznenađujućim otkrićima kad je riječ o DNK analizama u okviru velikog svjetskog projekta o porijeklu stanovništva. Otkud toliko interesovanje? O...
Više...
Broj 1449

GORDANA SUŠA, NOVINARKA IZ BEOGRADA: Miloševićev duh se nadvija nad Srbijom

GORDANA SUŠA,  NOVINARKA IZ BEOGRADA: Miloševićev duh se nadvija nad Srbijom MONITOR: Kako treba ukratko da glasi objektivan novinarski izvještaj o aktuelnoj situaciji u Srbiji?
SUŠA: Vlast u Srbiji je stabilna. Finansije konsolidovane, smanjen ...
Više...
Broj 1449

ZORAN RAKOČEVIĆ, REŽISER: Čudesa od tri groša

ZORAN RAKOČEVIĆ, REŽISER: Čudesa od tri grošaPozorišni reditelj Zoran Rakočević za Monitor govori o internacionalnom festivalu alternativnog teatra Korifej koji se od 2014. godine svakog ljeta održava u Kolašinu.
Više...
Broj 1448

PAVLE POPOVIĆ, ARHITEKTA IZ PODGORICE: Gradove nam guta agresivni urbanizam

PAVLE  POPOVIĆ, ARHITEKTA IZ PODGORICE: Gradove nam guta agresivni urbanizam Arhitekta Pavle Popović autor je brojnih urbanističkih projekata: Regionalnog i prostornog plana Crne Gore, Južnog Jadrana, generalnog urbanističkog plana Boke Kotorske, ...
Više...
Broj 1448

DR VESNA RAKIĆ VODINELIĆ, UNIVERZITETSKA PROFESORICA PRAVA IZ BEOGRADA: Država laži, umjesto servis građana

DR VESNA RAKIĆ VODINELIĆ, UNIVERZITETSKA PROFESORICA PRAVA IZ BEOGRADA: Država laži, umjesto servis građanaMONITOR: Prošlo je šest godina od kako su Aleksandar Vučić i naprednjaci na vlasti. Koji su rezultati njihove vladavine?
RAKIĆ VODINELIĆ: Rezultati su porazni, ne samo za ...
Više...
Broj 1448

JENNY LINDSAY, PJESNIKINJA: Umjetnici teže boljem svijetu

JENNY LINDSAY, PJESNIKINJA: Umjetnici teže boljem svijetuŠkotska pjesnikinja Jenny Lindsay bila je gošća Međunarodnog književnog festivala Odakle zovem, Podgorica 2018, koji je nedavno održan u knjižari Karver u Podgorici. Jedn...
Više...
Broj 1447

AMOR MAŠOVIĆ, član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH: Genocid nad Bošnjacima postao je dio njihove kolektivne memorije

AMOR MAŠOVIĆ, član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH: Genocid nad Bošnjacima postao je dio njihove kolektivne memorijeMONITOR: I ove godine, zapravo 11. jula, organizovan je Marš mira - pohod koji se održava u sklopu obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i n...
Više...
Broj 1447

KRISTIJAN ĐURANOVIĆ, MUZIČAR: Bluz crnih planina

KRISTIJAN ĐURANOVIĆ, MUZIČAR: Bluz crnih planinaCrnogorski muzičar Kristijan Đuranović već godinama sa svojim kolegama donosi potpuno drugačiji zvuk na neveliku muzičku scenu naše zemlje. Nakon što je snimio solo instr...
Više...
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  10 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...