Povežite se sa nama

MONITORING

333.505 eura: Lukšić ili Njegoš?

Objavljeno prije

10 godina

na

igor

Iako mu je „dnevni posao da bude premijer Crne Gore”, Igor Lukšić je i „savremeni književnik i pjesnik”, autor „dva toma poezije”. Za doba Njegoša ili kralja Nikole, ako bi neki podanik kritikovao vladareve pjesme „vjerovatno bi rizikovao izgnanstvo, ili još gore”. „Srećom, g-din Lukšić usmjerava opoziv takvog miješanja stvari. Repertoar su mu pjesme ljubavne i druge”, piše u članku Crnogorski pjevači i pjesnici: Književno buđenje u Crnoj Gori, objavljenom 22. maja na on-line stranicama britanskog The Economista, neđeljnika sa uticajem na globalnu tzv. informisanu elitu.

Lukšićeva poetika je protumačena u kontekstu crnogorske novotalasne (new wave) književnosti, skupa sa Rambom Amadeusom, Balšom Brkovićem, Andrejem Nikolaidisom i Ognjenom Spahićem. Premda Lukšićevi stihovi „još nijesu prevedeni na engleski”, za potrebe članka je predstavljen dio iz jedne njegove poeme.

Dvije godine ranije, Lukšić se u ulogama vicepremijera i ministar finansija oglasio u The Economistu. Nezadovoljan je bio člankom Balkanski zaplet u izdanju od 8. maja 2010, sa citiranom šemom pranja kokainskih miliona Darka Šarića kroz crnogorske banke i zaključkom da je slučaj „pogodio reputaciju Crne Gore”.

Lukšić je poslao glavnom uredniku protestno pismo: „Sire, Vaši navodi da je slučaj Darka Šarića, koji je u bjekstvu i koga potražuje Republika Srbija po optužnici za šverc droge ugrozio reputaciju Crne Gore, pogrešni su”.

Iako je neđeljnik prenio ocjene da Milo Đukanović, tadašnji premijer, „toleriše organizovani kriminal”, Lukšić je u pismu tvrdio kako je „teško razumjeti zašto mislite da bi crnogorska reputacija mogla biti ugrožena, pogotovo što su vlasti preduzele akcije da se identifikuju i kazne odgovorni”.

„Kao što ste naveli”, napisao je Lukšić, „preliminarni dokazi ukazuju da je gospodin Šarić, možda, prao novac kroz crnogorsko predstavništvo Hypo Alpe Adria banke, austrijske banke. Crna Gora je započela istragu i podići će odgovarajuće tužbe”.

Nota bene, nikakva „odgovarajuća tužba” nije u međuvremenu podignuta u Crnoj Gori protiv Darka Šarića. Prva banka i crnogorska filijala HAAB-a – u jednoj je Milo Đukanović akcionar, drugoj njegova firma duguje kredit od pet miliona eura – tokom dvije-tri godine su prale kokainski novac. U to vrijeme je sadašnji premijer resorno bio – preko Uprave za sprječavanje pranja novca – odgovoran za kontrole transakcija banki koje ni naknadno nijesu sankcionisane: nije im osporen ili oduzet narko profit.

The Economist sada ne podsjeća na liriku ispraznih obećanja. Publicitet, naprotiv, dobijaju trivijalne komparacije Njegoša, kralja Nikole i Lukšića ili baršunasti osvrti na savremene crnogorske teme. Ne radi se o spontanom prosvjetljenju The Economista Lukšićevom lirikom, već o zaokretu uređivačkog pristupa. Koji nas, uostalom, ne bi tangirao da viša sila nije uredila da se plaća novcem crnogorskih poreskih obveznika.

Naime, pod egidom navodne kampanje „koja bi podigla svijest o dostignućima u Crnoj Gori među evropskim liderima i donosiocima odluka”, iz budžetskih rezervi je početkom godine izdvojeno 318.505 eura za taj neđeljnik.

Lukšićeva vlada, po preporukama iz dokumenta naslovljenog Informacija o promociji Crne Gore u časopisu The Economist – autori su Ministarstvo finansija Milorada Katnića i Agencija za promociju stranih investicija Petra Ivanovića – je donijela Zaključak br. 03-12922/3 da se plati „londonskom časopisu za kampanju promocije Crne Gore u 2012. godini”.

Prema njihovoj procjeni, The Economist je „vodeći časopis u svijetu”. Za razliku od oscilacija u tiražu The Forbesa, The Timea, The Business Weeka, The Fortune i Newsweeka, ili dnevnih novina The Financial Time, The Wall Street Journal i International Harold Tribunea – The Economist prodajom od 1,5 miliona primjeraka neđeljno „u najvećoj mjeri” utiče na „donosioce odluka” i „kreira percepciju o pojedinim procesima”.

Katnić i Ivanović dalje u Informaciji neskromno ističu svoje „napore” za dobijeni popust od sedam odsto. Sada se, međutim, ispostavlja da suma od 318.505 eura nije konačna. Lukšićeva vlada je na svojoj 81. sjednici 27. septembra upoznata sa Prijedlogom izmjene zaključka br.03-12922/3 o dodatnom plaćanju:

„S obzirom da je ugovoreno plaćanje u engleskim funtama, u proteklom periodu došlo je do promjene kursa i zbog kursnih razlika neophodno je obezbijediti dodatnih 15.000 eura iz tekuće budžetske rezerve za izmirenje obaveza londonskom časopisu The Economist za kampanju promocije Crne Gore u 2012. godini”.

Prvobitni Zaključak br. 03-12922/3 pominje eure, ne funte. Izvještaču Monitora, nakon nekoliko dana čekanja, iz Vlade nijesu bili u stanju da odgovore na pitanje koja je konačna cijena. Ćutanje pojačava sumnje o finansijskim malverzacijama vladinih zvaničnika uključenih u realizaciju „kampanje”.

Uostalom, odgovor nijesmo dobili ni na pitanje što je dosad realizovano. Po zamisli Milorada Katnića i Petra Ivanovića – koje je Lukšićeva vlada prihvatila bez primjedbi – trebalo je da se zaključno do septembra ove godine objave četiri oglasa: 21. januara i 25. februara, povodom konferencije u Davosu i NATO samita (zapravo, nije održan u martu, već krajem maja), te u bliže nedatiranom periodu tokom maja i septembra kada su održane konferencije EBRD-a i godišnji sastanak Svjetske banke.

U tu svrhu je The Economist ponudio Lukšićevoj vladi: četiri kolor strane, jedan on-line izvještaj, tri izvještaja „o poziciji Crne Gore sa relevantnim međunarodnim institucijama” i „sponzorstvo tri teme e-biltena pretplatnicima publikacija”.

Na sajtu The Economista je tokom godine zasad objavljen, pored citiranog o Lukšićevoj poeziji, samo još jedan tematski izvještaj. To upućuje na zaključak da Lukšićeva vlada kod The Economista nije toliko „kupovala” izvještaje, koliko da izvještaja o neprijatnim činjenicama uopšte ne bude.

Uostalom, kako izgleda ostatak onoga što je „kupovala” ? U tekstu Crna Gora, Ojačavanje ka Evropi: Mala balkanska zemlja kuca ka Evropi od 14. juna, The Economist neosnovano naglašava da su, nepravosnažnom presudom u predmetu Zavala, „crnogorski sudovi ponudili pomoć u vezi sa borbom protiv korupcije”.

Naravno, citiran je i Lukšić, koji lirski „insistira da korupcija ‘mora biti istražena do kraja'”. Poenta izvještaja je relativizacija „optužbe o korupciji na visokom nivou i tajnom dogovoru zvaničnika, bankara i barona droge” .

„Teško je odvojiti činjenice od političkog klevetanja”, piše The Economist. Teško? Kada je tekst pisan, na primjer, epilog sudskog procesa u Njujorku je priznata korupcija vladinih zvaničnika u privatizaciji Crnogorskog Telekoma.

Prva banka kreditira RTCG

Suma od 333.505 eura novca iz budžeta izdvojenog za The Economist samo je malo manja od kredita koji je Prva banka odobrila za JP Radio-televizija Crne Gore (RTCG).

Generalni direktor RTCG Rade Vojvodić je nedavno poslao članovima državnog vrha dokument u kojem upozorava da RTCG navodno može doći u opasnost od bankrota. Nije, međutim, obavijestio javnost da je sa Prvom bankom sklopio finansijski aranžman.

Prema našem uvidu, RTCG je od Prve banke najkasnije 3. septembra o.g. dobila kredit od 311.541 eura.

U zamjenu za kredit, RTCG je prema Prijavi zaloga br. R-12090300083 založila izvjesne „pokretne stvari” precizirane u Lager listi br. 01-3936 od 6. avgusta 2012. godine.

Menadžment RTCG-a je, negdje u vrijeme realizacije kredita, izašao u javnost sa procjenom da će ih politički marketing za predstojeće parlamentarne izbore koštati oko 300.000 eura.

Igor Lukšić je izjavio da RTCG može da računa na podršku izvršne vlasti u prevazilaženju finansijskih problema.

Šta je dosad čekao? Stvarni ili naduvani novčani problemi RTCG-a nijesu bili novost ni zimus, no Lukšiću je očigledno aranžman sa The Economistom bio prioritetniji.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo