Povežite se sa nama

MONITORING

ACO ĐUKANOVIĆ OSVAJA TENDER ZA TENDEROM IZRADE PLANOVA ZA DRŽAVU: Crna Gora, jedna adresa

Objavljeno prije

na

Tek nekoliko dana nakon što je ministar uređenja prostora Branimir Gvozdenović objašnjavao da je bratu premijera Mila Đukanovića, Aleksandru Đukanoviću u skladu sa zakonom na tenderu tog ministarstva dodijeljen posao izrade Prostornog plana za Skadarsko jezero vrijedan 400 hiljada eura, Gvozdenović je sklopio još jedan vrijedan ugovor sa prvim bratom.

Prema podacima Uprave za javne nabavke, 23. marta ove godine Ministarstvo održivog razvoja sklopilo je ugovor za izradu Prostornog plana za Nacionalni park Prokletije, vrijedan 320 hiljada eura sa Republičkim zavodom za urbanizam i projektovanje (RZUP) koji je u vlasništvu mlađeg Đukanovića, odnosno konzorcijuma koji čine RZUP, Centar za arhitekturu i urbanizam d.o.o. Podgorica i MonteCEP d.s.d. Kotor.

Aleksandar nesumnjivo ima sreće sa poslovima sa državom. Kad god konkuriše, nekako se potrefi da je samo on zainteresovan za vrijedne poslove. Konkurenciju nekim čudom, nikada ne zanimaju baš ti vrijedni poslovi, iako se na tendere državnih organa, pa i Ministarstva održivog razvoja, kad nema zvučnih imena javi i po nekoliko kompanija iz zemlje i okruženja.

Tako je bilo i ovoga puta. Na tender za izradu Prostornog plana Prokletije, partija i, kao i onaj za izradu Prostornog plana za Skadarsko jezero, prijavio se samo jedan ponuđač – Đukanovićev RZUP.

Istovremeno, na tendere Ministarstva koji su dio istog posla, partija 2, koji se odnose na izrade Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Prostorni plan za Nacionalni park Prokletije i Skadarsko jezero, prijavilo se na prvom devet, a na drugom šest kompanija iz Podgorice, Ljubljane i Beograda, ali su njihove ponude odbijene kao – neispravne, a tenderi poništeni. Gvozdenović ljubi zakon, morao je.

Da je sve po zakonu Gvozdenović je pojašnjavao i kada su ga priupitali za rasprodaju zemlje na primorju u bescjenje privilegovanim kompanijama. Zna ministar, za lošu politiku, smišljenu da od nje profitiraju privilegovani još niko nije odgovarao.

Nije međutim objasnio kako on vidi činjenicu da se kompanija Capital invest čiji je osnivač premijer, pojavila kao podizvođač RZUP-a na tenderu za izradu Prostornog plana za Nacionalni park Prokletije, posao za koji je prije nekoliko dana Ministarstvo sklopilo ugovor sa RZUP-om. Kad Đukanovićeva Vlada dodijeli Đukanoviću posao to valjda nije konflikt interesa.

Taj tender raspisan je 22. decembra prošle godine. Jedini ponuđač bio je RZUP Aca Đukanovića, a podponuđači su četiri podgoričke kompanije: Planplus, Studio SYNTHESISa, MM Projekt i Capital Invest. Četiri kompanije tražile su po 5.080,287 eura. Nije neka para, al ne škodi.

I dok se u propise kune kad se za poslove prijavljuje, oni se fleksibilno tumače kad novac legne na račun.

RZUP –u Aca Đu­ka­no­vića Ministarstvo održivog razvoja na čijem je čelu tada bio Predrag Sekulić po­vje­ren je prije nekoliko godina po­sao iz­ra­de Pro­stor­nog pla­na po­seb­ne na­mje­ne (PPPN) za obal­no pod­ruč­je Cr­ne Go­re, vri­je­dan 1.395.777 eura. Premijerov brat još nije završio posao, iako je to trebalo odavno da uradi. Ugo­vor o iz­ra­di pla­na sklo­pljen je 15. de­cem­bra 2011. go­di­ne. Posao je trebalo skupa da odrade RZUP , Hor­wath i Hor­wath Con­sul­ting iz Za­gre­ba i Mon­te­Cep iz Ko­to­ra, najkasnije – 15. ma­ja 2013. go­di­ne.

Skoro dvije godine kasnije, plan nije završen. Vlada je imala razumijevanja pa je napravljen aneks ugo­vo­ra ko­jim je rok završetka tog plana pomjeren za 31. maj ove godine.

Drugačije je kad rokove slučajno zaboravi da ispoštuje država. Aleksandar onda nema razumijevanja. Sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Natalija Boričić, u ponovljenom postupku presudila je prošle godine da se Acu Đukanoviću isplati preko devet miliona eura izgubljene dobiti, jer se službenici MUP-a i Uprave policije nijesu u roku iselili sa placa koji je kupio, a na kojem se i dalje nalaze šalteri za izdavanje dokumenata.

Đukanović je tu parcelu za 3.300.000 eura kupio od Vlade na čijem je čelu i tada bio njegov brat Milo, a ugovor je potpisan sa bivšim direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem, sada Đukanovićevim važnim čovjekom za državnu bezbijednost. „Ugovor nikada nijesam vidio”, izjavio je svojevremeno ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. MUP međutim uporno boravi u zgradi iz koje mora da se iseli, a država zbog toga plaća Đukanoviću milione. U skladu sa zakonom, normalno.

No, nije stvar samo u vrijednim poslovima. Dok premijer i resorni ministri zvanično promovišu planove i strategije razvoja visoko kvalitetnog održivog turizma i strogih kriterijuma zaštite okoline, RZUP, odnosno premijerov brat crta planove tamo gdje poslove imaju premijerovi partneri, ali i sa ministrima povezana lica. Slučajno, naravno.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je 2010. godine Direkciji za javne nabavke dostavio prijavu protiv Vlade i Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine zbog sumnje da je u postupku odabira najpovoljnijeg ponuđača za izradu plana za Bjelasicu i Komove, grubo prekršen Zakon o javnim nabavkama. Taj posao pripao je RZUP-u 2008.godine.

,,Imajući u vidu da se braća Đukanović nalaze sa obje strane postupka javne nabavke, odnosno naručioca i ponuđača, smatramo da je postojao osnov za izjašnjavanje svih učesnika u postupku u skladu sa članom 14 Zakona o javnim nabavkama, koji tretira postojanje konflikta interesa”, naveo je tada MANS. Oni su upozorili i da na tom dijelu vrijednu imovinu imaju Đukanovići i sa njima povezana lica.

,,Uvidom u granice zahvata plana koji obrađuje RZUP, utvrdili smo da Aco Đukanović posjeduje značajnu površinu zemljišta koje se nalazi u zahvatu planskog dokumenta, tačnije 275.414 m2. Pored Aca Đukanovića, u zahvatu plana zemljište posjeduje i njegov rođeni sestrić Edin Kolarević i u iznosu od 45.820 m2 “, naveli su tada iz MANS-a.

Pored njih, u tom zahvatu ogromnu imovinu posjedovala je i kompanija SKI Resort – Kolašin 1450 povezana sa braćom Bećirović, premijerovim prijateljima. Više izvora tvrdilo je da su oni bili samo front za imovinu porodice Đukanović.

RZUP sada tako radi Plan priobalnog područja, gdje bi se opet mogao susresti sa planovima familije. Monitor je već pisao o pokušaju Đukanovića da sebi obezbijedi mjesto jedinog pregovarača u poslu sa Katarcima u Buljarici, koje zastupa Ana Đukanović, sestra.

Pošto RZUP kasni s poslom, ne zna se da li je Plan priobalnog područja uvažio preporuke Strategije upravljanja tim područjem i koliko će imati razumijevanja za planove partnera njegovog brata u Buljarici koje zastupa njegova sestra. Da li je zbog toga obustavljeno usvajanje detaljnog plana za dio Buljarice, a i poništeni tenderi za drugi dio Buljarice?

Monitor je već pisao da je RZUP oborio tendere za izradu plana Dubovica II i DUP Budva centar.

Vlada još nije usvojila strategiju upravljanja obalom koju su preporučili eksperti UN o kojoj je javna rasprava završena. Da li Vlada čeka da RZUP završi svoju verziju Prostornog plana za obalno područje da bi se onda napravili ‘konzistentni’ dokumenti?

Monitor ima nezvanične informacije da se održavaju sastanci koordinacije koji bi mogli, a ne bi smjeli, da dovedu do naknadne revizije strategije. Prostorni plan morao bi da uvaži preporuke strategije, a ne obratno, da ih naknadno mijenja kako bi bio u skladu sa strategijom.

Ovdje je sve inače obratno. Oni vladaju nama, umjesto mi njima. Njihov interes, ispred našeg. Crna Gora, jedna adresa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo