Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA ŠUPLJA STIJENA: Biznis na domaći način

Objavljeno prije

na

Ko bi te 2010. godine, kada je premijer Milo Đukanović zadovoljno prerezao crvenu vrpcu i otvorio rudnik Šuplja stijena u Pljevljima, koji je više decenija bio van funkcije, mogao i pomisliti da će se još jedna krasna privatizaciona crnogorska saga pretvoriti u aferu i priču o prevarama i korupciji? Možda svako ko prati ovdašnju zbilju, pomisliće pronicljivi čitalac. I biće u pravu.

Pokraj Đukanovića je tog kišnog proljećnog dana 2010. godine u Pjevljima stajao Veselin Pejović, dežurni partner Vlade, danas vlasnik KAP-a, u to vrijeme, prema evidenciji podgoričkog Privrednog suda – većinski vlasnik kompanije Gradir Montenegro koja je investirala u rudnik. Pejović se, tvrdi danas njegov bivši slovenački partner u toj kompaniji, u stvari lažno predstavljao kao većinski vlasnik rudnika.

Slovenački biznismen Franc Riemer, prema medijima jedan od najbogatijih Slovenaca i bivši stopostotni vlasnik Gradira, tereti Pejovića da mu je prevarom preoteo kompaniju oštetivši ga za najmanje osam miliona eura, ne računajući zaradu koju je Pejović ostvario nakon što je rudnik nedavno za 60 miliona eura prodao Poljacima. Riemer je 10. oktobra ove godine protiv Pejovića, podgoričkog advokata Zorana Vukčevića i izvršnog direktora NLB Montenegro banke u Podgorici Črtomira Mesariča podnio krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Prema pisanju medija tužilastvo je pokrenulo istragu.

Kako se navodi u prijavi, Riemer Pejovića i Vukčevića tereti da su pokušali silom i prijetnjom da ga prinude da izađe iz svog vlasničkog udjela u Gradiru, te da su, pošto u tome nijesu uspjeli, lažnom i nezakonitom dokumentacijom promijenili odnos vlasništva u toj kompaniji u korist Pejovića. Riemer tvrdi da ga Pejović i ostali nijesu obavijestili da on nije od 2008, prema podgoričkom sudu, ravnopravni vlasnik rudnika i da su ga svjesno držali u uvjerenju da jeste, kako bi ga, između ostalog, naveli da uloži dodatni novac u kompaniju na ime dokapitalizacije. On tereti i izvršnog direktora NLB banke Mesariča da je Pejoviću i Vukčeviću pomogao u tim malverzacijama. Pejović je demantovao Riemerove optužbe u cjelini, ne negirajući pojedinačne navode.

Priča počinje 2006. godine kada je slovenački milioner koji je prve milione zaradio u poslovima sa rudnicima još prije raspada Jugoslavije, odlučio da investira u Crnu Goru. Na preporuku svog poslovnog partnera Roberta Urlepa stupio je u kontakt sa Pejovićem jer je dobio informaciju „da Pejović ima namjeru da proda neke trgovine u Crnoj Gori”.

Pejović se, objašnjava Riemeru prijavi, predstavio kao čovjek sa „jakim vezama u Vladi i predložio da pomogne oko kupovine rudnika Šuplja stijena”.

Obećanje je i ispunio. „Pomogao je Riemeru da bez ikakve konkurencije i pod veoma povoljnim uslovima kupi imovinu rudnika”, navodi se u prijavi dostavljenoj tužilaštvu. Pejović je u to vrijeme vlasnik nikšićke kompanije Uniprom bez zvaničnih veza sa vladom ili rudarstvom. Rudnik je prodat Riemeru za 400 hiljada eura. Da je to i više nego povoljno govori i podatak da je kasnije prodat za 60 miliona eura.

Riemer je rudnik preuzeo preko kompanije Gradir Montenegro koju je osnovao u Crnoj Gori upravo u te svrhe. Kao stopostotni prvi vlasnik kompanije se, prema evidenciji privrednog suda, vodi samo Riemer. On je, kako se navodi u prijavi, investirao cjelokupni iznos za kupovinu rudnika – 400 hiljada. Kompanija je, prema njegovim tvrdnjama, „formirana na osnovu investicije od 400 hiljada eura kojim je kupljen rudnik”.

Kako je Pejović postao većinski vlasnik te firme?

Prema tvrdnjama Riemera, na sastanku u NLB banci koja je kreditirala kasnije investicije u rudnik, Mesarič, izvršni direktor banke „preporučio je Riemeru da Pejovića uzme za partnera i da će mu on preko svojih jakih veza u Vladi obezbijediti određene povoljnosti u poslovanju”. Pejoviću je zbog toga poklonio polovina kompanije, tvrdi slovenački biznismen. Tokom upisa vlasništva Pejović je uložio 10 eura u kompaniju, tvrdi on. Prema evideniciji Privrednog suda u to vrijeme se iz registra briše da je stopostotni vlasnik Riemerova slovenačka kompanija Gradir i upisuje Pejović.

To nije prva tvrdnja da su domaći biznismeni dobili vlasništvo u kompanijama koje su investirale u Crnu Goru pozivajući se na jake veze sa Vladom i premijerom. Vlasnik Avale Rus Igor Lazarenko tvrdio je pred sudom u Londonu da je Zoran Ćoćo Bećirović na isti način dobio vlasništvo u kompaniji Beppler koja gazduje tim i drugim crnogorskim hotelima a koja se povezuje sa kapitalom premijera Đukanovića.

Riemer je zauzvrat dobio još jedan ustupak. Preduslov za kupovinu, kako su izvještavali i slovenački mediji, bile su koncesije Gradiru na 20 godina pod povoljnim uslovima. Nakon isteka, Gradir bi prema tom dogovoru imao prednost u sticanju novih koncesija. Predviđalo se da su rezerve olova i cinka u rudniku oko 90 miliona tona. Prema nedavnom izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) Gradiru je Vlada bez adekvatnih garancija dala koncesije, a u izvještaju te revizorske institucije se navodi i da nedostaje adekvatna dokumentacija koja bi trebalo da prati taj posao.

U rudnik je potom uloženo 6. 850.000 miliona eura kredita uzetog preko NLB banke. Garancija za kredit bila je imovina Franca Riemera, dvije vile u Konjicama i Portorožu, što se vidi i iz evidencije banke.

Kreditom je, navodi se u prijavi, finansirana oprema za pokretanje rudnika, dok je „do sklapanja kreditnog ugovora sve troškove ispitivanja direktno finansirala kompanija Gradir Slovanija”. Radi se o Riemerovoj tamošnjoj kompaniji koja je osnivač Gradira u Crnoj Gori. Ta ulaganja Riemer procjenjuje na oko dva miliona eura.

Problem je nastao, navodi se u prijavi, kada je Riemer„otvoreno i iskreno obavijestio svog partnera Pejovića da je dobio ponudu od porodice Rotšild da im proda rudnik i da je realno očekivati cijenu od oko 230 miliona eura”

„Pejović i Vukčević su po svemu sudeći, tada došli na ideju da Riemera prevarama, iznudama, prijetnjama, falsifikovanjem i korupcijom u Privrednom sudu, eliminišu iz posla i otmu mu vlasništvo”, stoji u krivičnoj prijavi koju su sastavili Riemerovi advokati. Riemer tvrdi da se nakon toga on sa njima sastao u hotelu Interkontinental u Beogradu gdje mu Pejović iznosi „šokantnu ponudu” – da mu za njegov udio u kompaniji, koji mu je Riemerpoklonio, isplati 10 miliona eura. Slovenački biznismen tvrdi da su mu Pejović i Vukčević prijetili fizičkom likvidacijom. To se navodno desilo u junu 2008. godine, kada je, kako piše u prijavi, Riemer već uložio oko 10 miliona eura u rudnik.

„Šokiran prijetnjama i pokušajem iznude od strane partnera koji nije uložio ni centa, Riemer potom obavještava Pejovića da je on spreman da proda svojih 50 posto udjela Pejoviću uz povraćaj minimuma uloženih sredstava i preuzimanja dugova po osnovu kredita u NLB banci za koji je Riemer založio imovinu”.

Pejović prihvata ponudu i potpisuje ugovor kojim se obavezuje da Reimeru isplati dva miliona eura i da preuzima obaveze vezane za kredit. No, umjesto ispunjenja tih obaveza Pejović, navodi se, organizuje nelegalnu skupštinu akcionara bez znanja Reimera, na kojoj donosi odluku o povećanju osnivačkog kapitala za 100 eura. Tako on preuzima kontrolni paket i postaje vlasnik 51 odsto kompanije, što je, kako se navodi u prijavi, nezakonito upisano u registar, zahvaljujući korupciji u Privrednom sudu u Podgorici.

Riemer je za tu promjenu vlasništva, tvrdi, saznao mnogo kasnije, dok je u međuvremenu vjerujući da je i dalje ravnopravni partner u kompaniji, uložio 90 hiljada eura dokapitalizacije.

Zabrinut da će ne samo ostati bez udjela od prodaje kompanije nego i pretrpjeti štetu Riemer organizuje sastanak sa Pejovićem i predstavnicima NLB banke, na kom se potpisuje sporazum da će od novca od prodaje Gradira Poljacima biti izmirena dugovanja banci za koja je Riemer garantovao svojom imovinom. Pejović 6. marta 2009. godine potpisuje dokument. Ali ga opet ne poštuje. Nakon prodaje on isplaćuje obaveze Uniproma prema banci, ali ne i dug na osnovu kredita od preko šest miliona eura za koji je Riemergarantovao vilama. Riemerza to optužuje i Mesariča koji je prema sporazumu bio obavezan da od prodaje izmiri i taj dug.

Mesaričeva supruga Tatjana je u međuvremenu osnovala kompaniju Alfa Histria u Sloveniji skupa sa Pejovićem i Robertom Urlepom koji je Riemera povezao sa vlasnikom Uniproma. Dokumentacija pokazuje neobičan priliv novca kompaniji, bez kontinuiteta, u tranšama.

Pejović je u međuvremenu pokrenuo i spor pred Privrednim sudom protiv Reimera tvrdeći da je otuđio oko četiri miliona eura koje su trebale biti investirane u rudnik. Epilog tog spora se pred sudom očekuje ubrzo. Riemer tvrdi da se radi o novcu koju je uložen u kompaniju, u opremu.

Pejović nije prvi put optužen za prevaru. Pred crnogorskim sudovima takvih je optužbi do sada oslobađan. Po svemu što se zna, govorio je istinu kad je slovenačkom partneru rekao da ima dobre kontakte u Vladi.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo