Povežite se sa nama

OKO NAS

ALBANSKE STRANKE U CRNOJ GORI: Tumaranje za sopstvenim interesima

Objavljeno prije

na

Nakon otvorenog pisma koje je u srijedu liderima Nove demokratske snage Forca uputila Građanska inicijativa (GI), više ništa neće biti isto kod albanskih političkih stranaka u Crnoj Gori. Sada je definitivno jasno da su se raspale sve koalicije koje su formirane prije parlamentarnih izbora održanih u oktobru 2012. godine. Među partijama te nacionalne zajednice, a ima ih čak osam, trebaju se sada tražiti novi modaliteti saradnje.

Ali, kako, na kojim principima kada su za dvije i po godine brutalno pogaženi svi raniji dogovori, što kao rezultat ima činjenicu da poslije 15 godina predstavnik Albanaca ne sjedi u Vladi Crne Gore, a stanje u mjestima sa albanskom većinom je tragično zapušteno.

To se odnosi kako na predizborni savez Force i GI tako i na koaliciju koju su činile Demokratska partija (DP) Fatmira Đeke, Demokratski savez u Crnoj Gori (DS u CG) Mehmeta Bardhija i Albanska alternativa (AA) Đerđa Camaja. Sve je praktično „bačeno pod noge” po pitanju rotacije poslanika u crnogorskom parlamentu, do koje je trebalo doći još u novembru prošle godine, te isplate novca iz državnog budžeta. Biračima je tek ostalo da zaključe da su samo funkcije, novac i privilegije ono što spaja ili razdvaja njihove političke predstavnike. Isto kao i borba za naklonost DPS-a.

Za sada to bolje polazi za rukom lideru DP i gradonačelniku Ulcinja, koji je stari koalicioni partner Đukanovićevih socijalista. Zato je samo neupućenima dozvoljeno da povjeruju u mantru koju posljednjih sedmica siju lokalni čelnici DPS-a i Force da je pitanje dana kada će doći do prekompozicije vlasti u Ulcinju kako bi te stranke preuzele upravljanje ovom Opštinom. Upravo Forca, kao albanska nacionalna stranka i pojedinačno najveći konstituent sadašnje vlasti, stalnim napadima na predsjednika Opštine i svoga koalicionog partnera Đeku, preko svojih kontrolisanih medija, pokušava pripremiti javnost za takav scenario. U pripravnosti je i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke, koja je uz DPS, SNP i DF, opozicija u ulcinjskom parlamentu.

Suštinski, priča o mogućoj promjeni vlasti je najviše pogodovala dosadašnjem predsjedniku DPS-a Ljoru Nrekiću, koji je otvaranjem nade da će ta stranka postati pozicija u Ulcinju, u značajnom dijelu, uspio da homogenizuje stranku pred Izbornu konvenciju koja je održana saredinom aprila. Naredne sedmice centrala DPS-a će odlučiti da li će on i dalje rukovoditi odborom ili će na to mjesto doći neka druga osoba, pa će i politička scena u tom gradu vjerovatno biti stabilnija.

„Naše iskustvo potvrđuje da je politička stabilnost preduslov ubrzanog razvoja”, kaže Đeka koji smatra da bi zbog toga, ali i zbog mogućnosti da postanu značajan faktor na političkoj sceni države, ključne albanske stranke trebalo da na narednim parlamentarnim izborima nastupe sa jednom listom. On je uvjeren da bi samo u tom slučaju Albanci u Crnoj Gori postali važan faktor i imali neka rukovodeća mjesta na državnom nivou, što sada nije slučaj.

No, bar za sada, takve spremnosti nema. Svi sa nestrpljenjem čekaju rasplet u ulcinjskom DPS-u, i zauzimaju pozicije za izbore. Forca istovremeno, kako ističe potpredsjednik te stranke Genci Nimanbegu, pojačava „koordinaciju i razgovore sa DPS-om o koalicionom sporazumu i može se očekivati da on bude uskoro dopunjen”.

Visoki funkcioner GI Vaselj Siništaj odgovara da je postizborni sporazum sa DPS-om sklopljen bez znanja koalicionih partnera. „Je su li vam Glavni odbor ili Skupština verifikovali ove sporazume, zašto ih ne učinite javnim, barem da glasači znaju lične interese predsjednika i potpredsjednika Force jer građani Albanci od toga nemaju nikakve dobiti. Objasnite biračima kako se može desiti da se očekuju dopune nerealizovanih sporazuma već skoro tri godine ili su samo i ovo predizborna obećanja”, pita čelnik GI prvake Force.

Samo se u tom kontekstu može razumjeti stav albanskih stranaka u državnom parlamentu (Forca i AA) da podrže prijedlog Zakona o eksproprijaciji kojim bi se mogla oduzimati imovina ako se procijeni da je to „državni interes i da doprinosi smanjenju javnog duga”. Prosto je nevjerovatan takav stav partija ukoliko se imaju u vidu njihovi politički programi i zalaganja za povratak oduzete zemlje u mjestima gdje oni čine većinu stanovništva. Problemi sa restitucijom u Valdanosu, Štoju, na Ćemovskom polju, otvorena pitanja oko Nacionalnog parka Prokletije, a da se tek ne govori o morskom dobru, izdignuti su i njihovim zalaganjem na nacionalni nivo i poznati su čak i evropskoj i američkoj administraciji. Ali, samo je jedan prijedlog zakona bio dovoljan da se sve to oburda.

„Za čiji račun ovako radite?”, upitao je Siništaj svoje bivše partnere navodeći da se sličan skandal desio sa Nacionalnim savjetom Albanaca (NSA). Ta institucija, koju kontroliše Forca, je objavila oglas za izbor članova Programskog savjeta nedjeljnika na albanskom jeziku Koha Javore, u kojem između ostalog, piše da kandidati moraju biti ,,podobni za vršenje funkcije” člana savjeta!?

„Nemam riječi. Ne znam koga su iz Savjeta konsultovali da bi propisali te uslove. Odakle im ideja da neko treba da bude podoban za tu funkciju: za šta da budu podobni i za koga podobni”, upitao je poslanik Demokratske partije socijalista, Ljuiđ Škrelja, koji je po funkciji član NSA.

Politička podobnost je ovih dana još više u žiži interesovanja javnosti nakon što su bivši radnici Televizije Teuta upoznali javnost sa pritiskom kojem su bili izloženi u toj kući. Sve je, kako navodi grupa bivših stalno zapošljenih radnika, počelo nakon što je ta privatna TV, koju je osnovao i 16 godina njom upravljao Izedin-Dino Ramović, pred lokalne izbore u januaru 2014. godine, dobila novog vlasnika i poslovodstvo. „Pravo iz kancelarije ‘partije’ došla je odbornica Force Ilmira Lika, što je bio prvi znak da je televiziju ophrvala politika”, kazao je jedan od bivših radnika, novinar Gzim Ibroči.

U svakom slučaju, najjeftinije politikanstvo i strančarenje defaktorisali su Albance kao politički faktor u Crnoj Gori, a sada prijeti da sasvim pojede sve njihove institucije, resurse i budućnost.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo