Povežite se sa nama

OKO NAS

ALBANSKE STRANKE U CRNOJ GORI: Tumaranje za sopstvenim interesima

Objavljeno prije

na

Nakon otvorenog pisma koje je u srijedu liderima Nove demokratske snage Forca uputila Građanska inicijativa (GI), više ništa neće biti isto kod albanskih političkih stranaka u Crnoj Gori. Sada je definitivno jasno da su se raspale sve koalicije koje su formirane prije parlamentarnih izbora održanih u oktobru 2012. godine. Među partijama te nacionalne zajednice, a ima ih čak osam, trebaju se sada tražiti novi modaliteti saradnje.

Ali, kako, na kojim principima kada su za dvije i po godine brutalno pogaženi svi raniji dogovori, što kao rezultat ima činjenicu da poslije 15 godina predstavnik Albanaca ne sjedi u Vladi Crne Gore, a stanje u mjestima sa albanskom većinom je tragično zapušteno.

To se odnosi kako na predizborni savez Force i GI tako i na koaliciju koju su činile Demokratska partija (DP) Fatmira Đeke, Demokratski savez u Crnoj Gori (DS u CG) Mehmeta Bardhija i Albanska alternativa (AA) Đerđa Camaja. Sve je praktično „bačeno pod noge” po pitanju rotacije poslanika u crnogorskom parlamentu, do koje je trebalo doći još u novembru prošle godine, te isplate novca iz državnog budžeta. Biračima je tek ostalo da zaključe da su samo funkcije, novac i privilegije ono što spaja ili razdvaja njihove političke predstavnike. Isto kao i borba za naklonost DPS-a.

Za sada to bolje polazi za rukom lideru DP i gradonačelniku Ulcinja, koji je stari koalicioni partner Đukanovićevih socijalista. Zato je samo neupućenima dozvoljeno da povjeruju u mantru koju posljednjih sedmica siju lokalni čelnici DPS-a i Force da je pitanje dana kada će doći do prekompozicije vlasti u Ulcinju kako bi te stranke preuzele upravljanje ovom Opštinom. Upravo Forca, kao albanska nacionalna stranka i pojedinačno najveći konstituent sadašnje vlasti, stalnim napadima na predsjednika Opštine i svoga koalicionog partnera Đeku, preko svojih kontrolisanih medija, pokušava pripremiti javnost za takav scenario. U pripravnosti je i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke, koja je uz DPS, SNP i DF, opozicija u ulcinjskom parlamentu.

Suštinski, priča o mogućoj promjeni vlasti je najviše pogodovala dosadašnjem predsjedniku DPS-a Ljoru Nrekiću, koji je otvaranjem nade da će ta stranka postati pozicija u Ulcinju, u značajnom dijelu, uspio da homogenizuje stranku pred Izbornu konvenciju koja je održana saredinom aprila. Naredne sedmice centrala DPS-a će odlučiti da li će on i dalje rukovoditi odborom ili će na to mjesto doći neka druga osoba, pa će i politička scena u tom gradu vjerovatno biti stabilnija.

„Naše iskustvo potvrđuje da je politička stabilnost preduslov ubrzanog razvoja”, kaže Đeka koji smatra da bi zbog toga, ali i zbog mogućnosti da postanu značajan faktor na političkoj sceni države, ključne albanske stranke trebalo da na narednim parlamentarnim izborima nastupe sa jednom listom. On je uvjeren da bi samo u tom slučaju Albanci u Crnoj Gori postali važan faktor i imali neka rukovodeća mjesta na državnom nivou, što sada nije slučaj.

No, bar za sada, takve spremnosti nema. Svi sa nestrpljenjem čekaju rasplet u ulcinjskom DPS-u, i zauzimaju pozicije za izbore. Forca istovremeno, kako ističe potpredsjednik te stranke Genci Nimanbegu, pojačava „koordinaciju i razgovore sa DPS-om o koalicionom sporazumu i može se očekivati da on bude uskoro dopunjen”.

Visoki funkcioner GI Vaselj Siništaj odgovara da je postizborni sporazum sa DPS-om sklopljen bez znanja koalicionih partnera. „Je su li vam Glavni odbor ili Skupština verifikovali ove sporazume, zašto ih ne učinite javnim, barem da glasači znaju lične interese predsjednika i potpredsjednika Force jer građani Albanci od toga nemaju nikakve dobiti. Objasnite biračima kako se može desiti da se očekuju dopune nerealizovanih sporazuma već skoro tri godine ili su samo i ovo predizborna obećanja”, pita čelnik GI prvake Force.

Samo se u tom kontekstu može razumjeti stav albanskih stranaka u državnom parlamentu (Forca i AA) da podrže prijedlog Zakona o eksproprijaciji kojim bi se mogla oduzimati imovina ako se procijeni da je to „državni interes i da doprinosi smanjenju javnog duga”. Prosto je nevjerovatan takav stav partija ukoliko se imaju u vidu njihovi politički programi i zalaganja za povratak oduzete zemlje u mjestima gdje oni čine većinu stanovništva. Problemi sa restitucijom u Valdanosu, Štoju, na Ćemovskom polju, otvorena pitanja oko Nacionalnog parka Prokletije, a da se tek ne govori o morskom dobru, izdignuti su i njihovim zalaganjem na nacionalni nivo i poznati su čak i evropskoj i američkoj administraciji. Ali, samo je jedan prijedlog zakona bio dovoljan da se sve to oburda.

„Za čiji račun ovako radite?”, upitao je Siništaj svoje bivše partnere navodeći da se sličan skandal desio sa Nacionalnim savjetom Albanaca (NSA). Ta institucija, koju kontroliše Forca, je objavila oglas za izbor članova Programskog savjeta nedjeljnika na albanskom jeziku Koha Javore, u kojem između ostalog, piše da kandidati moraju biti ,,podobni za vršenje funkcije” člana savjeta!?

„Nemam riječi. Ne znam koga su iz Savjeta konsultovali da bi propisali te uslove. Odakle im ideja da neko treba da bude podoban za tu funkciju: za šta da budu podobni i za koga podobni”, upitao je poslanik Demokratske partije socijalista, Ljuiđ Škrelja, koji je po funkciji član NSA.

Politička podobnost je ovih dana još više u žiži interesovanja javnosti nakon što su bivši radnici Televizije Teuta upoznali javnost sa pritiskom kojem su bili izloženi u toj kući. Sve je, kako navodi grupa bivših stalno zapošljenih radnika, počelo nakon što je ta privatna TV, koju je osnovao i 16 godina njom upravljao Izedin-Dino Ramović, pred lokalne izbore u januaru 2014. godine, dobila novog vlasnika i poslovodstvo. „Pravo iz kancelarije ‘partije’ došla je odbornica Force Ilmira Lika, što je bio prvi znak da je televiziju ophrvala politika”, kazao je jedan od bivših radnika, novinar Gzim Ibroči.

U svakom slučaju, najjeftinije politikanstvo i strančarenje defaktorisali su Albance kao politički faktor u Crnoj Gori, a sada prijeti da sasvim pojede sve njihove institucije, resurse i budućnost.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo