Povežite se sa nama

OKO NAS

ALBANSKE STRANKE U CRNOJ GORI: Tumaranje za sopstvenim interesima

Objavljeno prije

na

Nakon otvorenog pisma koje je u srijedu liderima Nove demokratske snage Forca uputila Građanska inicijativa (GI), više ništa neće biti isto kod albanskih političkih stranaka u Crnoj Gori. Sada je definitivno jasno da su se raspale sve koalicije koje su formirane prije parlamentarnih izbora održanih u oktobru 2012. godine. Među partijama te nacionalne zajednice, a ima ih čak osam, trebaju se sada tražiti novi modaliteti saradnje.

Ali, kako, na kojim principima kada su za dvije i po godine brutalno pogaženi svi raniji dogovori, što kao rezultat ima činjenicu da poslije 15 godina predstavnik Albanaca ne sjedi u Vladi Crne Gore, a stanje u mjestima sa albanskom većinom je tragično zapušteno.

To se odnosi kako na predizborni savez Force i GI tako i na koaliciju koju su činile Demokratska partija (DP) Fatmira Đeke, Demokratski savez u Crnoj Gori (DS u CG) Mehmeta Bardhija i Albanska alternativa (AA) Đerđa Camaja. Sve je praktično „bačeno pod noge” po pitanju rotacije poslanika u crnogorskom parlamentu, do koje je trebalo doći još u novembru prošle godine, te isplate novca iz državnog budžeta. Biračima je tek ostalo da zaključe da su samo funkcije, novac i privilegije ono što spaja ili razdvaja njihove političke predstavnike. Isto kao i borba za naklonost DPS-a.

Za sada to bolje polazi za rukom lideru DP i gradonačelniku Ulcinja, koji je stari koalicioni partner Đukanovićevih socijalista. Zato je samo neupućenima dozvoljeno da povjeruju u mantru koju posljednjih sedmica siju lokalni čelnici DPS-a i Force da je pitanje dana kada će doći do prekompozicije vlasti u Ulcinju kako bi te stranke preuzele upravljanje ovom Opštinom. Upravo Forca, kao albanska nacionalna stranka i pojedinačno najveći konstituent sadašnje vlasti, stalnim napadima na predsjednika Opštine i svoga koalicionog partnera Đeku, preko svojih kontrolisanih medija, pokušava pripremiti javnost za takav scenario. U pripravnosti je i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke, koja je uz DPS, SNP i DF, opozicija u ulcinjskom parlamentu.

Suštinski, priča o mogućoj promjeni vlasti je najviše pogodovala dosadašnjem predsjedniku DPS-a Ljoru Nrekiću, koji je otvaranjem nade da će ta stranka postati pozicija u Ulcinju, u značajnom dijelu, uspio da homogenizuje stranku pred Izbornu konvenciju koja je održana saredinom aprila. Naredne sedmice centrala DPS-a će odlučiti da li će on i dalje rukovoditi odborom ili će na to mjesto doći neka druga osoba, pa će i politička scena u tom gradu vjerovatno biti stabilnija.

„Naše iskustvo potvrđuje da je politička stabilnost preduslov ubrzanog razvoja”, kaže Đeka koji smatra da bi zbog toga, ali i zbog mogućnosti da postanu značajan faktor na političkoj sceni države, ključne albanske stranke trebalo da na narednim parlamentarnim izborima nastupe sa jednom listom. On je uvjeren da bi samo u tom slučaju Albanci u Crnoj Gori postali važan faktor i imali neka rukovodeća mjesta na državnom nivou, što sada nije slučaj.

No, bar za sada, takve spremnosti nema. Svi sa nestrpljenjem čekaju rasplet u ulcinjskom DPS-u, i zauzimaju pozicije za izbore. Forca istovremeno, kako ističe potpredsjednik te stranke Genci Nimanbegu, pojačava „koordinaciju i razgovore sa DPS-om o koalicionom sporazumu i može se očekivati da on bude uskoro dopunjen”.

Visoki funkcioner GI Vaselj Siništaj odgovara da je postizborni sporazum sa DPS-om sklopljen bez znanja koalicionih partnera. „Je su li vam Glavni odbor ili Skupština verifikovali ove sporazume, zašto ih ne učinite javnim, barem da glasači znaju lične interese predsjednika i potpredsjednika Force jer građani Albanci od toga nemaju nikakve dobiti. Objasnite biračima kako se može desiti da se očekuju dopune nerealizovanih sporazuma već skoro tri godine ili su samo i ovo predizborna obećanja”, pita čelnik GI prvake Force.

Samo se u tom kontekstu može razumjeti stav albanskih stranaka u državnom parlamentu (Forca i AA) da podrže prijedlog Zakona o eksproprijaciji kojim bi se mogla oduzimati imovina ako se procijeni da je to „državni interes i da doprinosi smanjenju javnog duga”. Prosto je nevjerovatan takav stav partija ukoliko se imaju u vidu njihovi politički programi i zalaganja za povratak oduzete zemlje u mjestima gdje oni čine većinu stanovništva. Problemi sa restitucijom u Valdanosu, Štoju, na Ćemovskom polju, otvorena pitanja oko Nacionalnog parka Prokletije, a da se tek ne govori o morskom dobru, izdignuti su i njihovim zalaganjem na nacionalni nivo i poznati su čak i evropskoj i američkoj administraciji. Ali, samo je jedan prijedlog zakona bio dovoljan da se sve to oburda.

„Za čiji račun ovako radite?”, upitao je Siništaj svoje bivše partnere navodeći da se sličan skandal desio sa Nacionalnim savjetom Albanaca (NSA). Ta institucija, koju kontroliše Forca, je objavila oglas za izbor članova Programskog savjeta nedjeljnika na albanskom jeziku Koha Javore, u kojem između ostalog, piše da kandidati moraju biti ,,podobni za vršenje funkcije” člana savjeta!?

„Nemam riječi. Ne znam koga su iz Savjeta konsultovali da bi propisali te uslove. Odakle im ideja da neko treba da bude podoban za tu funkciju: za šta da budu podobni i za koga podobni”, upitao je poslanik Demokratske partije socijalista, Ljuiđ Škrelja, koji je po funkciji član NSA.

Politička podobnost je ovih dana još više u žiži interesovanja javnosti nakon što su bivši radnici Televizije Teuta upoznali javnost sa pritiskom kojem su bili izloženi u toj kući. Sve je, kako navodi grupa bivših stalno zapošljenih radnika, počelo nakon što je ta privatna TV, koju je osnovao i 16 godina njom upravljao Izedin-Dino Ramović, pred lokalne izbore u januaru 2014. godine, dobila novog vlasnika i poslovodstvo. „Pravo iz kancelarije ‘partije’ došla je odbornica Force Ilmira Lika, što je bio prvi znak da je televiziju ophrvala politika”, kazao je jedan od bivših radnika, novinar Gzim Ibroči.

U svakom slučaju, najjeftinije politikanstvo i strančarenje defaktorisali su Albance kao politički faktor u Crnoj Gori, a sada prijeti da sasvim pojede sve njihove institucije, resurse i budućnost.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo