Povežite se sa nama

OKO NAS

ALBANSKE STRANKE U CRNOJ GORI: Tumaranje za sopstvenim interesima

Objavljeno prije

na

Nakon otvorenog pisma koje je u srijedu liderima Nove demokratske snage Forca uputila Građanska inicijativa (GI), više ništa neće biti isto kod albanskih političkih stranaka u Crnoj Gori. Sada je definitivno jasno da su se raspale sve koalicije koje su formirane prije parlamentarnih izbora održanih u oktobru 2012. godine. Među partijama te nacionalne zajednice, a ima ih čak osam, trebaju se sada tražiti novi modaliteti saradnje.

Ali, kako, na kojim principima kada su za dvije i po godine brutalno pogaženi svi raniji dogovori, što kao rezultat ima činjenicu da poslije 15 godina predstavnik Albanaca ne sjedi u Vladi Crne Gore, a stanje u mjestima sa albanskom većinom je tragično zapušteno.

To se odnosi kako na predizborni savez Force i GI tako i na koaliciju koju su činile Demokratska partija (DP) Fatmira Đeke, Demokratski savez u Crnoj Gori (DS u CG) Mehmeta Bardhija i Albanska alternativa (AA) Đerđa Camaja. Sve je praktično „bačeno pod noge” po pitanju rotacije poslanika u crnogorskom parlamentu, do koje je trebalo doći još u novembru prošle godine, te isplate novca iz državnog budžeta. Biračima je tek ostalo da zaključe da su samo funkcije, novac i privilegije ono što spaja ili razdvaja njihove političke predstavnike. Isto kao i borba za naklonost DPS-a.

Za sada to bolje polazi za rukom lideru DP i gradonačelniku Ulcinja, koji je stari koalicioni partner Đukanovićevih socijalista. Zato je samo neupućenima dozvoljeno da povjeruju u mantru koju posljednjih sedmica siju lokalni čelnici DPS-a i Force da je pitanje dana kada će doći do prekompozicije vlasti u Ulcinju kako bi te stranke preuzele upravljanje ovom Opštinom. Upravo Forca, kao albanska nacionalna stranka i pojedinačno najveći konstituent sadašnje vlasti, stalnim napadima na predsjednika Opštine i svoga koalicionog partnera Đeku, preko svojih kontrolisanih medija, pokušava pripremiti javnost za takav scenario. U pripravnosti je i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke, koja je uz DPS, SNP i DF, opozicija u ulcinjskom parlamentu.

Suštinski, priča o mogućoj promjeni vlasti je najviše pogodovala dosadašnjem predsjedniku DPS-a Ljoru Nrekiću, koji je otvaranjem nade da će ta stranka postati pozicija u Ulcinju, u značajnom dijelu, uspio da homogenizuje stranku pred Izbornu konvenciju koja je održana saredinom aprila. Naredne sedmice centrala DPS-a će odlučiti da li će on i dalje rukovoditi odborom ili će na to mjesto doći neka druga osoba, pa će i politička scena u tom gradu vjerovatno biti stabilnija.

„Naše iskustvo potvrđuje da je politička stabilnost preduslov ubrzanog razvoja”, kaže Đeka koji smatra da bi zbog toga, ali i zbog mogućnosti da postanu značajan faktor na političkoj sceni države, ključne albanske stranke trebalo da na narednim parlamentarnim izborima nastupe sa jednom listom. On je uvjeren da bi samo u tom slučaju Albanci u Crnoj Gori postali važan faktor i imali neka rukovodeća mjesta na državnom nivou, što sada nije slučaj.

No, bar za sada, takve spremnosti nema. Svi sa nestrpljenjem čekaju rasplet u ulcinjskom DPS-u, i zauzimaju pozicije za izbore. Forca istovremeno, kako ističe potpredsjednik te stranke Genci Nimanbegu, pojačava „koordinaciju i razgovore sa DPS-om o koalicionom sporazumu i može se očekivati da on bude uskoro dopunjen”.

Visoki funkcioner GI Vaselj Siništaj odgovara da je postizborni sporazum sa DPS-om sklopljen bez znanja koalicionih partnera. „Je su li vam Glavni odbor ili Skupština verifikovali ove sporazume, zašto ih ne učinite javnim, barem da glasači znaju lične interese predsjednika i potpredsjednika Force jer građani Albanci od toga nemaju nikakve dobiti. Objasnite biračima kako se može desiti da se očekuju dopune nerealizovanih sporazuma već skoro tri godine ili su samo i ovo predizborna obećanja”, pita čelnik GI prvake Force.

Samo se u tom kontekstu može razumjeti stav albanskih stranaka u državnom parlamentu (Forca i AA) da podrže prijedlog Zakona o eksproprijaciji kojim bi se mogla oduzimati imovina ako se procijeni da je to „državni interes i da doprinosi smanjenju javnog duga”. Prosto je nevjerovatan takav stav partija ukoliko se imaju u vidu njihovi politički programi i zalaganja za povratak oduzete zemlje u mjestima gdje oni čine većinu stanovništva. Problemi sa restitucijom u Valdanosu, Štoju, na Ćemovskom polju, otvorena pitanja oko Nacionalnog parka Prokletije, a da se tek ne govori o morskom dobru, izdignuti su i njihovim zalaganjem na nacionalni nivo i poznati su čak i evropskoj i američkoj administraciji. Ali, samo je jedan prijedlog zakona bio dovoljan da se sve to oburda.

„Za čiji račun ovako radite?”, upitao je Siništaj svoje bivše partnere navodeći da se sličan skandal desio sa Nacionalnim savjetom Albanaca (NSA). Ta institucija, koju kontroliše Forca, je objavila oglas za izbor članova Programskog savjeta nedjeljnika na albanskom jeziku Koha Javore, u kojem između ostalog, piše da kandidati moraju biti ,,podobni za vršenje funkcije” člana savjeta!?

„Nemam riječi. Ne znam koga su iz Savjeta konsultovali da bi propisali te uslove. Odakle im ideja da neko treba da bude podoban za tu funkciju: za šta da budu podobni i za koga podobni”, upitao je poslanik Demokratske partije socijalista, Ljuiđ Škrelja, koji je po funkciji član NSA.

Politička podobnost je ovih dana još više u žiži interesovanja javnosti nakon što su bivši radnici Televizije Teuta upoznali javnost sa pritiskom kojem su bili izloženi u toj kući. Sve je, kako navodi grupa bivših stalno zapošljenih radnika, počelo nakon što je ta privatna TV, koju je osnovao i 16 godina njom upravljao Izedin-Dino Ramović, pred lokalne izbore u januaru 2014. godine, dobila novog vlasnika i poslovodstvo. „Pravo iz kancelarije ‘partije’ došla je odbornica Force Ilmira Lika, što je bio prvi znak da je televiziju ophrvala politika”, kazao je jedan od bivših radnika, novinar Gzim Ibroči.

U svakom slučaju, najjeftinije politikanstvo i strančarenje defaktorisali su Albance kao politički faktor u Crnoj Gori, a sada prijeti da sasvim pojede sve njihove institucije, resurse i budućnost.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo