Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žali se Bogu

Objavljeno prije

na

Vlada, reklo bi se, gaji osjećaje duboke ljubavi i poštovanja prema važećem Zakonu o radu i spremna je na razna dovijanja ne bi li taj propis što duže ostao u životu. Riječ je o onom propisu koji poslodavcima omogućava da vas do penzije zapošljavaju na određeno vrijeme. Manirom uvrijeđene gospođice novi zakon o radu povučen je iz procedure i ne zna se kad će ponovo doći na dnevni red. Važeći zakon o radu donijet je 2008. Već tada se i sa Bobotovog kuka vidjelo da zakon ne valja, da radnike svodi na robu i poslodavcima daje robovlasnička ovlašćenja. Vlada je reklamirala potrebu za „fleksibilnijim tržištem radne snage”, objašnjavala da bez toga nema napretka, niti stranih ni ikakvih investitora. Upozorenja da će pravo poslodavaca da ukoliko hoće ljude da zapošljavaju na određeno vrijeme biti zloupotrijebljeno nije imao ko da čuje. Sve dok se nije ispostavilo da u ovoj zemlji, fala vladi, devedeset odsto ljudi radi uz ugovore na određeno vrijeme.

,,Ono što Vlada uporno želi je da zaposlene stalno drži pod pritiskom.

Radnik koji je zaposlen na određeno za sindikat je izgubljen, nikad se neće boriti za svoja prava”, kaže u izjavi za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

O novom zakonu se pregovaralo duže od godinu i po. Propao je jedan dogovor socijalnih partnera – Vlade, sindikata i poslodavaca – drugi je stigao do skupštinskog Odbora za zdravstvo. Tu je ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović riješio da Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu povuče iz procedure.

Tačka spora između ministra Numanovića i poslanika SDP-a Damira Šehovića bio je amandman na član 143 kojim se zaposlenom, za koga se u odgovarajućem postupku utvrdi da mu je radni odnos raskinut bez valjanog razloga ili je poslodavac nezakonito propisao obaveze koje nijesu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, daje pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete koju je zbog toga pretrpio. To Vlada u liku ministra nije mogla da pretrpi.

Vladin predlog, tvrde sindikalci, znači da je umjesto da bude strogo definisani izuzetak, otkaz bez obrazloženja i prava na žalbu utvrđen kao pravilo.

Malo je, uočili su mnogi, ipak neobično da se zbog, ma kako važnog, jednog amandmana, zakon povuče iz procedure. Iz Vlade nije stiglo ozbiljno obrazloženje zašto o njemu nije mogla odlučiti Skupština. Ipak , razlog je sasvim jasan: uz podršku SDP-a zakon je mogao proći mimo volje DPS-a, a to, kao što znamo, Veliki brat ne dopušta.

,,Predstavnici SDP-a i Unije slobodnih sindikata treba da objasne radnicima, koje su navodno štitili, zašto su im uskratili brojne benefite, poput odredbe da se rad na određeno vrijeme ograniči na dvije godine, da radnici koji su zaposleni na određeno imaju mogućnost kreditnog zaduženja, da kod tehnološkog viška prvo dobiju otkaz oni koji su zaposleni na određeno vrijeme”, objasnio je ministar rada i socijalnog stranja. Reklo bi se da je neka druga vlast propisala blagodati koje ova sad pokušava da popravi. I da je ministar lično bio na drugoj planeti.

O sumnjama da je vlada namjerno povukla zakon govorili su i poslanik Šehović i poslanik SNP-a Neven Gošović.

,,Amandmani se i usvajaju i ne usvajaju i to je posao Skupštine… Ovaj postupak je samo potvrdio sumnju da je Vlada i prije razmatranja amandmana odlučila da povuče predlog”, rekao je Gošović.

Prema Šehovićevim riječima, amandman nije i ne može biti razlog za povlačenje predloga zakona iz skupštinske procedure, već se pokušava upotrijebiti kao izgovor. ,,Očigledno je da i ja i Ministarstvo znamo da je moj amandman bolji. Ja to pokazujem željom da o njemu odluči Skupština, uvjeren u njegovu superiornost, a Ministarstvo pokazuje da zna da je moj amandman bolji strahom od odluke parlamenta”.

Vlada je poručila da bi da nastavi socijalni dijalog. Iz Sindikata su rekli da bi vraćanje pregovorima bilo gubljenje vremena. „Nema potrebe da ponovo sjedamo za sto i pregovaramo. Svakim daljim pregovaranjem mi bi priču vratili na početak, a to za Uniju nije prihvatljivo”, kazao je Srđa Keković.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović podržao je povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure.

Socijaldemokratska partija u međuvremenu je pozvala ministra rada Suada Numanovića da u skupštinsku proceduru vrati predlog izmjena Zakona o radu ili će oni taj predlog zajedno sa svojim amandmanom proslijediti Skupštini, gdje očekuju da će biti usvojen.

Na drugoj strani, Unija slobodnih sindikata, Udruženje studenata i Studentski Parlament najavili su da će uskoro organizovati potpisivanje peticije kako bi se tekst izmjena Zakona o radu vratio u skupštinsku proceduru. Očekuju podršku iz Saveza sindikata. Podršku bi potom zatražili od svih poslaničkih klubova u Skupštini.

U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da je važeći zakon o radu nanio mnogo štete zaposlenima u Crnoj Gori, prije svega zbog zloupotrebe rada na određeno vrijeme, kao i time što daje neograničeno pravo poslodavcu da ispisuje anekse ugovora o radu. Radnik koji ne prihvati aneks, ostaje bez posla i bez prava na otpremninu.

,,Mi mislimo da je to pritisak multinacionalnih kompanija koje haraju Crnom Gorom i primjenjuju duple aršine – jedne u svojim matičnim zemljama, druge kod nas”, kaže Srđa Keković.

On podsjeća da su neke kompanije nakon dolaska u Crnu Goru otpustile dvije trećine zatečenih radnika i onda zaposlile mlađu radnu snagu. Naravno, uz ugovore na određeno vrijeme. ,,Vlada pokušava da stvori ambijent da se isisa što više profita na račun radnika”.

O ukidanju prava radnika na žalbu dr Čedomir Bogićević,doktor nauka radnog prava, pravni i socijalni teoretičar i sudija Vrhovnog suda Crne Gore, ovih dana je u autorskom tekstu objavljenom u Vijestima napisao: ,,Izbjegavanjem ovog pravnog lijeka arogantno se oslobađa poslodavac ljudske obaveze na utvrđivanje istine, primjenjivanje pravde, i ustupa vrući krompir institucijama sudske vlasti da se oni bave ovim aspektima”.

U Uniji, ipak, očekuju da će se priča oko zakona rasplesti tokom narednog mjeseca.

Vlada ima preča posla. Na sve strane štrajkuju ili štrajkove najavljuju zaposleni kojima plata stiže iz budžeta. Nije to malo ljudi. Zaposleni u sudskoj administraciji već su obaviješteni da će zbog štrajka dobiti manje plate. Prosječna plata sudije u Crnoj Gori je 1.387 eura, a zaposlenih u sudskoj administraciji 307 eura. Pregovori zaposlenih u zdravstvu, kažu, napreduju, samo još Vlada nije ispunila njihov glavni zahtjev. Treba joj vremena da se presabere.

Generalno, Vlada tvrdi da para nema, Sindikat da se mogu naći.

,,Ako je Vlada u prethodnom periodu mogla da stotinama miliona eura spasava strane investitore, pomaže poslodavce i podržava bankarski sektor, onda je najmanje što očekujemo od nje da obezbijedi nekih 40 miliona eura, što bi bilo dovoljno za neko minimalno povećanje”, rekao je na sastanku sindikalaca sa ministrima Srđa Keković.

Znala je Vlada koga će poslati na sastanak sa predstavnicima radnika. Ministar prosvjetni Slavoljub Migo Stijepović, objasnio je: ,,Vlada nije ništa drugo nego jedna crnogorska porodica. Ako članovi te porodice preko mjeseca ne unesu određena sredstva i ne stvore kapital, onda ta porodica preko mjeseca nema uslova da troši ni u kafani, ni u prodavnici, ni za neke druge potrebe”. Svaka mu je sveta.

Samo, sile prirode nalažu: kad se čovjek zaleti nije se lako zaustaviti. Migo je poručio građanima da se „prisjete kakva su kola vozili 2000. godine a kakva sad, i koji su mobilni telefon imali, ako su ga imali”. Na sastanak je dojezdio u nečemu novom, upućeni kažu skupom i, dabome, crnom. Oni koji kola nemaju u Migovom svijetu ne postoje.

U svijetu koji stvara naša vlada obrazložiti nekome zašto ga otpuštaš čist je teror. Kojem, dabome, uvažene tajkune i cijenjene firme sa raznog ostrvlja izlagati nećemo.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo