Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žali se Bogu

Objavljeno prije

na

Vlada, reklo bi se, gaji osjećaje duboke ljubavi i poštovanja prema važećem Zakonu o radu i spremna je na razna dovijanja ne bi li taj propis što duže ostao u životu. Riječ je o onom propisu koji poslodavcima omogućava da vas do penzije zapošljavaju na određeno vrijeme. Manirom uvrijeđene gospođice novi zakon o radu povučen je iz procedure i ne zna se kad će ponovo doći na dnevni red. Važeći zakon o radu donijet je 2008. Već tada se i sa Bobotovog kuka vidjelo da zakon ne valja, da radnike svodi na robu i poslodavcima daje robovlasnička ovlašćenja. Vlada je reklamirala potrebu za „fleksibilnijim tržištem radne snage”, objašnjavala da bez toga nema napretka, niti stranih ni ikakvih investitora. Upozorenja da će pravo poslodavaca da ukoliko hoće ljude da zapošljavaju na određeno vrijeme biti zloupotrijebljeno nije imao ko da čuje. Sve dok se nije ispostavilo da u ovoj zemlji, fala vladi, devedeset odsto ljudi radi uz ugovore na određeno vrijeme.

,,Ono što Vlada uporno želi je da zaposlene stalno drži pod pritiskom.

Radnik koji je zaposlen na određeno za sindikat je izgubljen, nikad se neće boriti za svoja prava”, kaže u izjavi za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

O novom zakonu se pregovaralo duže od godinu i po. Propao je jedan dogovor socijalnih partnera – Vlade, sindikata i poslodavaca – drugi je stigao do skupštinskog Odbora za zdravstvo. Tu je ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović riješio da Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu povuče iz procedure.

Tačka spora između ministra Numanovića i poslanika SDP-a Damira Šehovića bio je amandman na član 143 kojim se zaposlenom, za koga se u odgovarajućem postupku utvrdi da mu je radni odnos raskinut bez valjanog razloga ili je poslodavac nezakonito propisao obaveze koje nijesu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, daje pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete koju je zbog toga pretrpio. To Vlada u liku ministra nije mogla da pretrpi.

Vladin predlog, tvrde sindikalci, znači da je umjesto da bude strogo definisani izuzetak, otkaz bez obrazloženja i prava na žalbu utvrđen kao pravilo.

Malo je, uočili su mnogi, ipak neobično da se zbog, ma kako važnog, jednog amandmana, zakon povuče iz procedure. Iz Vlade nije stiglo ozbiljno obrazloženje zašto o njemu nije mogla odlučiti Skupština. Ipak , razlog je sasvim jasan: uz podršku SDP-a zakon je mogao proći mimo volje DPS-a, a to, kao što znamo, Veliki brat ne dopušta.

,,Predstavnici SDP-a i Unije slobodnih sindikata treba da objasne radnicima, koje su navodno štitili, zašto su im uskratili brojne benefite, poput odredbe da se rad na određeno vrijeme ograniči na dvije godine, da radnici koji su zaposleni na određeno imaju mogućnost kreditnog zaduženja, da kod tehnološkog viška prvo dobiju otkaz oni koji su zaposleni na određeno vrijeme”, objasnio je ministar rada i socijalnog stranja. Reklo bi se da je neka druga vlast propisala blagodati koje ova sad pokušava da popravi. I da je ministar lično bio na drugoj planeti.

O sumnjama da je vlada namjerno povukla zakon govorili su i poslanik Šehović i poslanik SNP-a Neven Gošović.

,,Amandmani se i usvajaju i ne usvajaju i to je posao Skupštine… Ovaj postupak je samo potvrdio sumnju da je Vlada i prije razmatranja amandmana odlučila da povuče predlog”, rekao je Gošović.

Prema Šehovićevim riječima, amandman nije i ne može biti razlog za povlačenje predloga zakona iz skupštinske procedure, već se pokušava upotrijebiti kao izgovor. ,,Očigledno je da i ja i Ministarstvo znamo da je moj amandman bolji. Ja to pokazujem željom da o njemu odluči Skupština, uvjeren u njegovu superiornost, a Ministarstvo pokazuje da zna da je moj amandman bolji strahom od odluke parlamenta”.

Vlada je poručila da bi da nastavi socijalni dijalog. Iz Sindikata su rekli da bi vraćanje pregovorima bilo gubljenje vremena. „Nema potrebe da ponovo sjedamo za sto i pregovaramo. Svakim daljim pregovaranjem mi bi priču vratili na početak, a to za Uniju nije prihvatljivo”, kazao je Srđa Keković.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović podržao je povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure.

Socijaldemokratska partija u međuvremenu je pozvala ministra rada Suada Numanovića da u skupštinsku proceduru vrati predlog izmjena Zakona o radu ili će oni taj predlog zajedno sa svojim amandmanom proslijediti Skupštini, gdje očekuju da će biti usvojen.

Na drugoj strani, Unija slobodnih sindikata, Udruženje studenata i Studentski Parlament najavili su da će uskoro organizovati potpisivanje peticije kako bi se tekst izmjena Zakona o radu vratio u skupštinsku proceduru. Očekuju podršku iz Saveza sindikata. Podršku bi potom zatražili od svih poslaničkih klubova u Skupštini.

U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da je važeći zakon o radu nanio mnogo štete zaposlenima u Crnoj Gori, prije svega zbog zloupotrebe rada na određeno vrijeme, kao i time što daje neograničeno pravo poslodavcu da ispisuje anekse ugovora o radu. Radnik koji ne prihvati aneks, ostaje bez posla i bez prava na otpremninu.

,,Mi mislimo da je to pritisak multinacionalnih kompanija koje haraju Crnom Gorom i primjenjuju duple aršine – jedne u svojim matičnim zemljama, druge kod nas”, kaže Srđa Keković.

On podsjeća da su neke kompanije nakon dolaska u Crnu Goru otpustile dvije trećine zatečenih radnika i onda zaposlile mlađu radnu snagu. Naravno, uz ugovore na određeno vrijeme. ,,Vlada pokušava da stvori ambijent da se isisa što više profita na račun radnika”.

O ukidanju prava radnika na žalbu dr Čedomir Bogićević,doktor nauka radnog prava, pravni i socijalni teoretičar i sudija Vrhovnog suda Crne Gore, ovih dana je u autorskom tekstu objavljenom u Vijestima napisao: ,,Izbjegavanjem ovog pravnog lijeka arogantno se oslobađa poslodavac ljudske obaveze na utvrđivanje istine, primjenjivanje pravde, i ustupa vrući krompir institucijama sudske vlasti da se oni bave ovim aspektima”.

U Uniji, ipak, očekuju da će se priča oko zakona rasplesti tokom narednog mjeseca.

Vlada ima preča posla. Na sve strane štrajkuju ili štrajkove najavljuju zaposleni kojima plata stiže iz budžeta. Nije to malo ljudi. Zaposleni u sudskoj administraciji već su obaviješteni da će zbog štrajka dobiti manje plate. Prosječna plata sudije u Crnoj Gori je 1.387 eura, a zaposlenih u sudskoj administraciji 307 eura. Pregovori zaposlenih u zdravstvu, kažu, napreduju, samo još Vlada nije ispunila njihov glavni zahtjev. Treba joj vremena da se presabere.

Generalno, Vlada tvrdi da para nema, Sindikat da se mogu naći.

,,Ako je Vlada u prethodnom periodu mogla da stotinama miliona eura spasava strane investitore, pomaže poslodavce i podržava bankarski sektor, onda je najmanje što očekujemo od nje da obezbijedi nekih 40 miliona eura, što bi bilo dovoljno za neko minimalno povećanje”, rekao je na sastanku sindikalaca sa ministrima Srđa Keković.

Znala je Vlada koga će poslati na sastanak sa predstavnicima radnika. Ministar prosvjetni Slavoljub Migo Stijepović, objasnio je: ,,Vlada nije ništa drugo nego jedna crnogorska porodica. Ako članovi te porodice preko mjeseca ne unesu određena sredstva i ne stvore kapital, onda ta porodica preko mjeseca nema uslova da troši ni u kafani, ni u prodavnici, ni za neke druge potrebe”. Svaka mu je sveta.

Samo, sile prirode nalažu: kad se čovjek zaleti nije se lako zaustaviti. Migo je poručio građanima da se „prisjete kakva su kola vozili 2000. godine a kakva sad, i koji su mobilni telefon imali, ako su ga imali”. Na sastanak je dojezdio u nečemu novom, upućeni kažu skupom i, dabome, crnom. Oni koji kola nemaju u Migovom svijetu ne postoje.

U svijetu koji stvara naša vlada obrazložiti nekome zašto ga otpuštaš čist je teror. Kojem, dabome, uvažene tajkune i cijenjene firme sa raznog ostrvlja izlagati nećemo.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo