Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žali se Bogu

Objavljeno prije

na

Vlada, reklo bi se, gaji osjećaje duboke ljubavi i poštovanja prema važećem Zakonu o radu i spremna je na razna dovijanja ne bi li taj propis što duže ostao u životu. Riječ je o onom propisu koji poslodavcima omogućava da vas do penzije zapošljavaju na određeno vrijeme. Manirom uvrijeđene gospođice novi zakon o radu povučen je iz procedure i ne zna se kad će ponovo doći na dnevni red. Važeći zakon o radu donijet je 2008. Već tada se i sa Bobotovog kuka vidjelo da zakon ne valja, da radnike svodi na robu i poslodavcima daje robovlasnička ovlašćenja. Vlada je reklamirala potrebu za „fleksibilnijim tržištem radne snage”, objašnjavala da bez toga nema napretka, niti stranih ni ikakvih investitora. Upozorenja da će pravo poslodavaca da ukoliko hoće ljude da zapošljavaju na određeno vrijeme biti zloupotrijebljeno nije imao ko da čuje. Sve dok se nije ispostavilo da u ovoj zemlji, fala vladi, devedeset odsto ljudi radi uz ugovore na određeno vrijeme.

,,Ono što Vlada uporno želi je da zaposlene stalno drži pod pritiskom.

Radnik koji je zaposlen na određeno za sindikat je izgubljen, nikad se neće boriti za svoja prava”, kaže u izjavi za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

O novom zakonu se pregovaralo duže od godinu i po. Propao je jedan dogovor socijalnih partnera – Vlade, sindikata i poslodavaca – drugi je stigao do skupštinskog Odbora za zdravstvo. Tu je ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović riješio da Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu povuče iz procedure.

Tačka spora između ministra Numanovića i poslanika SDP-a Damira Šehovića bio je amandman na član 143 kojim se zaposlenom, za koga se u odgovarajućem postupku utvrdi da mu je radni odnos raskinut bez valjanog razloga ili je poslodavac nezakonito propisao obaveze koje nijesu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, daje pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete koju je zbog toga pretrpio. To Vlada u liku ministra nije mogla da pretrpi.

Vladin predlog, tvrde sindikalci, znači da je umjesto da bude strogo definisani izuzetak, otkaz bez obrazloženja i prava na žalbu utvrđen kao pravilo.

Malo je, uočili su mnogi, ipak neobično da se zbog, ma kako važnog, jednog amandmana, zakon povuče iz procedure. Iz Vlade nije stiglo ozbiljno obrazloženje zašto o njemu nije mogla odlučiti Skupština. Ipak , razlog je sasvim jasan: uz podršku SDP-a zakon je mogao proći mimo volje DPS-a, a to, kao što znamo, Veliki brat ne dopušta.

,,Predstavnici SDP-a i Unije slobodnih sindikata treba da objasne radnicima, koje su navodno štitili, zašto su im uskratili brojne benefite, poput odredbe da se rad na određeno vrijeme ograniči na dvije godine, da radnici koji su zaposleni na određeno imaju mogućnost kreditnog zaduženja, da kod tehnološkog viška prvo dobiju otkaz oni koji su zaposleni na određeno vrijeme”, objasnio je ministar rada i socijalnog stranja. Reklo bi se da je neka druga vlast propisala blagodati koje ova sad pokušava da popravi. I da je ministar lično bio na drugoj planeti.

O sumnjama da je vlada namjerno povukla zakon govorili su i poslanik Šehović i poslanik SNP-a Neven Gošović.

,,Amandmani se i usvajaju i ne usvajaju i to je posao Skupštine… Ovaj postupak je samo potvrdio sumnju da je Vlada i prije razmatranja amandmana odlučila da povuče predlog”, rekao je Gošović.

Prema Šehovićevim riječima, amandman nije i ne može biti razlog za povlačenje predloga zakona iz skupštinske procedure, već se pokušava upotrijebiti kao izgovor. ,,Očigledno je da i ja i Ministarstvo znamo da je moj amandman bolji. Ja to pokazujem željom da o njemu odluči Skupština, uvjeren u njegovu superiornost, a Ministarstvo pokazuje da zna da je moj amandman bolji strahom od odluke parlamenta”.

Vlada je poručila da bi da nastavi socijalni dijalog. Iz Sindikata su rekli da bi vraćanje pregovorima bilo gubljenje vremena. „Nema potrebe da ponovo sjedamo za sto i pregovaramo. Svakim daljim pregovaranjem mi bi priču vratili na početak, a to za Uniju nije prihvatljivo”, kazao je Srđa Keković.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović podržao je povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure.

Socijaldemokratska partija u međuvremenu je pozvala ministra rada Suada Numanovića da u skupštinsku proceduru vrati predlog izmjena Zakona o radu ili će oni taj predlog zajedno sa svojim amandmanom proslijediti Skupštini, gdje očekuju da će biti usvojen.

Na drugoj strani, Unija slobodnih sindikata, Udruženje studenata i Studentski Parlament najavili su da će uskoro organizovati potpisivanje peticije kako bi se tekst izmjena Zakona o radu vratio u skupštinsku proceduru. Očekuju podršku iz Saveza sindikata. Podršku bi potom zatražili od svih poslaničkih klubova u Skupštini.

U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da je važeći zakon o radu nanio mnogo štete zaposlenima u Crnoj Gori, prije svega zbog zloupotrebe rada na određeno vrijeme, kao i time što daje neograničeno pravo poslodavcu da ispisuje anekse ugovora o radu. Radnik koji ne prihvati aneks, ostaje bez posla i bez prava na otpremninu.

,,Mi mislimo da je to pritisak multinacionalnih kompanija koje haraju Crnom Gorom i primjenjuju duple aršine – jedne u svojim matičnim zemljama, druge kod nas”, kaže Srđa Keković.

On podsjeća da su neke kompanije nakon dolaska u Crnu Goru otpustile dvije trećine zatečenih radnika i onda zaposlile mlađu radnu snagu. Naravno, uz ugovore na određeno vrijeme. ,,Vlada pokušava da stvori ambijent da se isisa što više profita na račun radnika”.

O ukidanju prava radnika na žalbu dr Čedomir Bogićević,doktor nauka radnog prava, pravni i socijalni teoretičar i sudija Vrhovnog suda Crne Gore, ovih dana je u autorskom tekstu objavljenom u Vijestima napisao: ,,Izbjegavanjem ovog pravnog lijeka arogantno se oslobađa poslodavac ljudske obaveze na utvrđivanje istine, primjenjivanje pravde, i ustupa vrući krompir institucijama sudske vlasti da se oni bave ovim aspektima”.

U Uniji, ipak, očekuju da će se priča oko zakona rasplesti tokom narednog mjeseca.

Vlada ima preča posla. Na sve strane štrajkuju ili štrajkove najavljuju zaposleni kojima plata stiže iz budžeta. Nije to malo ljudi. Zaposleni u sudskoj administraciji već su obaviješteni da će zbog štrajka dobiti manje plate. Prosječna plata sudije u Crnoj Gori je 1.387 eura, a zaposlenih u sudskoj administraciji 307 eura. Pregovori zaposlenih u zdravstvu, kažu, napreduju, samo još Vlada nije ispunila njihov glavni zahtjev. Treba joj vremena da se presabere.

Generalno, Vlada tvrdi da para nema, Sindikat da se mogu naći.

,,Ako je Vlada u prethodnom periodu mogla da stotinama miliona eura spasava strane investitore, pomaže poslodavce i podržava bankarski sektor, onda je najmanje što očekujemo od nje da obezbijedi nekih 40 miliona eura, što bi bilo dovoljno za neko minimalno povećanje”, rekao je na sastanku sindikalaca sa ministrima Srđa Keković.

Znala je Vlada koga će poslati na sastanak sa predstavnicima radnika. Ministar prosvjetni Slavoljub Migo Stijepović, objasnio je: ,,Vlada nije ništa drugo nego jedna crnogorska porodica. Ako članovi te porodice preko mjeseca ne unesu određena sredstva i ne stvore kapital, onda ta porodica preko mjeseca nema uslova da troši ni u kafani, ni u prodavnici, ni za neke druge potrebe”. Svaka mu je sveta.

Samo, sile prirode nalažu: kad se čovjek zaleti nije se lako zaustaviti. Migo je poručio građanima da se „prisjete kakva su kola vozili 2000. godine a kakva sad, i koji su mobilni telefon imali, ako su ga imali”. Na sastanak je dojezdio u nečemu novom, upućeni kažu skupom i, dabome, crnom. Oni koji kola nemaju u Migovom svijetu ne postoje.

U svijetu koji stvara naša vlada obrazložiti nekome zašto ga otpuštaš čist je teror. Kojem, dabome, uvažene tajkune i cijenjene firme sa raznog ostrvlja izlagati nećemo.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo