Povežite se sa nama

INTERVJU

AMOR MAŠOVIĆ, član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH: Genocid nad Bošnjacima postao je dio njihove kolektivne memorije

Objavljeno prije

na

MONITOR: I ove godine, zapravo 11. jula, organizovan je Marš mira – pohod koji se održava u sklopu obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini. Koliko se tog dana okupilo ljudi u Potočarama?
MAŠOVIĆ: Iako je ove godine sahranjen najmanji broj žrtava genocida u Srebrenici u odnosu na sve protekle godine počev od 2003 godine, kada su ukopane prve identifikovane žrtve u Memorijalnom kompleksu u Potočarima, dženazi i ukopu je prisustvovao veliki broj ljudi. Prema procjenama organizatora više od 30.000 ljudi , uključujući više od 6.000 učesnika Marša mira, učestvovalo je na komemoraciji žrtvama genocida. Posebno ističem jeste da je relativno mali broj srodnika žrtava, tek par stotina njih bio prisutan, što je i razumljivo jer je sahranjeno samo 35 žrtava. Prisustvo velikog broj ljudi na komemoraciji svjedoči o nečemu drugom, a što je od iznimne važnosti prije svega za bošnjački narod. Genocid nad Bošnjacima definitivno je postao dio kolektivne memorije za sada bošnjačkog naroda, a nadam se u dogledno vrijeme i svih drugih naroda koji žive u Bosni. I onda kada više ne bude ukopa Bošnjaci će svakog 11. jula sebe, svoje susjede i cjelokupno čovječanstvo podsjećati na ono što se desilo u Srebrenici i uvjeren sam da će i tim obilježavanjima prisusustvovati ljudi sa različitih kontinenata kao što je to slučaj i svih ovih prethodnih godina.

MONITOR: Šta je poručeno sa komemoracije i sahrane identifikovanih žrtava genocida?
MAŠOVIĆ: Rekao bih da su sa komemoracije odaslane dvije važne poruke. Obje su adresirane na aktuelnu vlast u Banjoj Luci. Prva glasi: prestanite nanositi bol preživjelim žrtvama genocida, prestanite nijekati i minimizirati postojanje i posljedice tog genocida, prestanite prijetiti ponovnim izgonom žrtvama genocida koje su smogle hrabrosti da se vrate na razorena i spaljena ognjišta svojih kuća.

Druga važna poruka odnosi se na one koji još tragaju za svojim najmilijim, a takvih je samo u Srebrenici više od 1.000, a ona glasi: progovorite, recite gdje su masovne grobnice koje kriju tijela žrtava srebreničkog genocida i svih drugih zločina protiv čovječnosti , uradite to umjesto što studentske domove nazivate imenima ratnih zločinaca.

MONITOR: Zna li se tačan broj žrtava napada na Srebrenicu Vojske Republike Srpske?
MAŠOVIĆ: Samo tokom nekoliko dana jula 1995. godine u Srebrenici je u masovnom egzekucijama tj. strijeljanjima ubijeno više od 7.000 ljudi, a nešto više od 1.000 ljudi ubijeno je tokom granatiranja kolone koja se kretala ka Tuzli. Na Spomen zidu u Potočarima uklesana su imena 8.372 žrtve genocida. Broj nije konačan.

MONITOR: Predsjednik RS Milorad Dodik najavio je da će predložiti da parlament tog entiteta povuče izvještaj za Srebrenicu, koji je napisao Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik u BiH, u kojem je spisak osoba ubijenih u Srebrenici jula 1995. godine. Zašto to sada radi Dodik i na kakva je reagovanja naišla ta njegova namjera?
MAŠOVIĆ: Moje osobno mišljenje je da onomu što posljednjih nekoliko godina govori gospodin Dodik ne treba pridavati bilo kakvu pažnju. Sve što govori i radi je zapravo u funkciji njegova održavanja na vlasti. Taj čovjek je toliko puta obmanuo prije svega vlastiti narod da mu više čak ni oni ne vjeruju. Predmetni Izvještaj o genocidu u Srebrenici sačinila je Komisija koju su sačinjavali eksperti prije svega iz bosansko-srpskog naroda i tek po jedan bošnjački i strani ekspert. Stoga, uvjeren sam u to, taj Izvještaj neće ni biti razmatran u skupštini. Sve kada bi to ozbiljno i pokušao učiniti gospodin Dodik, to mu neće dopustiti gospodin Vučić. Već smo se uvjerili kakav on ima uticaj na gospodina Dodika.

Reagovanja u Bosni i Hercegovini, kako među žrtvama tako i u među slobodnomislećim ljudima u manjem entitetu, i predstavnika međunarodne zajednice su očekivana – osuda izjava gospodina Dodika i njegovih sljedbenika, koji ponovo prizivaju genocid nad Bošnjacima, kao što su bivši portparol gospodina Dodika Rajko Vasić i drugi.

MONTOR: Nedavno je Dodik izjavio da će zabraniti izučavanje u školama napada na Sarajevo i o genocidu u Srebrenici…
MAŠOVIĆ: Bilo kakve zabrane gospodina Dodika su zapravo kontraproduktivne. Sve je više mladih ljudi koji žude za istinitim informacijama, a one su im, hvala Bogu, itekako dostupne putem inerneta, tako da samo jednim klikom mogu ući u arhive Međunarodnog Krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i iz prve ruke iz usta svjedoka-žrtava, ali i iz usta zločinaca-insajdera saznati što se događalo i ko je odgovoran za barbarsku opsadu Sarajeva, tokom koje je ubijeno više od 10.000 i ranjeno više od 50.000 ljudi, i o svemu onome što se događalo tokom četvorogodišnje opsade Srebrenice kao i o zločinima protiv čovječnosti u Prijedoru, Ključu, Sanskom Mostu, Brčkom, Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Višegradu, Foči, Rogatici,Vlasenici, Gacku, Nevesinju, Doboju,Tesliću itd…itd…

MONITOR: Kako teče proces suočavanja sa prošlošću u BiH?
MAŠOVIĆ: Teško i sporo se ljudi suočavaju sa nedavnom prošlošću. Najveću odgovornost, prema mom mišljenju, snose prorežimski mediji u Banjoj Luci. Te medije srpski poslanici, naravno iz svojih razloga, označavaju kao “gebelsovske”. Složio bih se, bez imalo dvojbe, sa ovakvom konstatacijom.

MONITOR: Nedavno je na predsjedničkim izborima u Turskoj opet pobijedio Erdogan, sa kojim je u veoma dobrim odnosima Bakir Izetbegović. Neki bh intelektualci kažu da je turkofilija premrežila bošnjački mentalni prostor. Kako vi vidite odnse između Turske i BiH i Bošnjaka i Turaka ?
MAŠOVIĆ: Turska dugi niz godina pruža značajnu pomoć Bosni i Hercegovini, kako u ekonomskom tako i u svakom drugom pogledu. Nikada nisam čuo o postojanju neke velike ljubavi između predsjednika Erdogana i Vučića iako, prema tvrdnjama nekih analitičara, Turska značajno više ulaže u susjednu Srbiju negoli u Bosnu i Hercegovinu. Osjećaj bliskosti sa turskim narodom, opravdano ili ne, kod većine pripadnika bošnjačkog naroda egzistira već nekoliko stoljeća i ja ga apsolutno ne bih vezivao za period vladavine predsjednika Erdogana. Zar su osjećanja Bošnjaka iz vremena kada su bili prisiljeni da sebe zovu muslimanima, dakle u vrijeme vladavine predsjednika Ataturka, bila drugačija? Nimalo nisam uvjeren da je riječ o nekoj “turkofiliji”. Prije bih rekao da se ovdje radi o obostranom osjećanju bliskosti dva naroda.

MONITOR: Neki analitičari kažu da je BiH zemlja kontrolisanog haosa, u kojoj vladajuće partije neprekidno vode predizbornu kampanju?
MAŠOVIĆ: Suštinski problem Bosne i Hercegovine jeste nespremnost onoga što nazivamo međunarodnom zajednicom, da stvari naziva pravim imenom, da razluči i javno progovori ko se zalaže za državu Bosnu i Hercegovinu, a ko za nastavak ostvarivanja nerealiziranih ratnih i propalih velikodržavnih ciljeva. Prečesto i neopravdano se “strane” u Bosni i Hercegovini izjednačavaju, a to ponekad ima za posljedicu frustracije kod bošnjačkog naroda i njihovog političkog vođstva. Posmatrano sa strane takva situacija možda nekome liči na kontrolisani haos. Ipak, ostaje činjenica da u Bosni i Hercegovini, upravo iz naprijed navedenih razloga, predizborne kampanje traju mnogo duže nego što je to uobičajeno.

MONITOR: Šta očekujete od oktobarskih parlamentarnih izbora u BiH?
MAŠOVIĆ: Oktobarski izbori neće donijeti promjenu odnosa snaga. Manje-više isti politički subjekti će biti relativni pobjednici oktobarskih izbora.

MONITOR: Kako vidite budućnost BiH?
MAŠOVIĆ: Imajući u vidu sve prirodne i ljudske resurse kojima raspolažemo Bosna i Hercegovina bi u budućnosti trebala biti u grupi zemalja poželjnih za život i ja sam uvjeren da je to naša perspektiva. Kojom brzinom ćemo se kretati ka tom cilju ovisi prije svega o tome kada će naši susjedi promijeniti svoj odnos prema nama, a ta promjena odnosa susjeda prema nama uslovljena je opet promjenom odnosa EU, SAD i Rusije prema našim susjedima.

MONITOR: Odnosi između Hrvatske i Srbije, između BiH i Hrvatske daleko su od dobrosusjedskih, jačaju nacionalizmi, desnica, ustaštvo, četništvo … Mogu li se iz takve situacije izroditi novi sukobi u našem regionu?
MAŠOVIĆ: Ne mislim da su mogući bilo kakvi sukobi u našem regionu. Otvorene agresije susjeda na Bosnu i Hercegovinu su potpuno isključene, a na unutrašnjem planu odnosi snaga su takvi da bi se gospodin Dodik ili bilo ko drugi teško usudio da se suprotstavi ogromnoj većini onih koji su spremni da brane nezavisnost i granice Bosne i Hercegovine.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo