Povežite se sa nama

MONITORING

Šampionat u laganju

Objavljeno prije

na

Doćerani, počešljani, danima su funkcioneri Demokratske partije socijalista stizali u Skupštinu Crne Gore, pred Anketni odbor čiji je posao bio da ispita činjenice o događajima zabilježenim na audio snimcima koje je početkom godine objavio Dan. Svi do jednoga objašnjavali su kako nikakvih zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe nikada nije bilo. Svega je tu, osim istine, bilo.

Crtu je, kako dolikuje, podvukao predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

,,Partija nikada nije organizovano niti neorganizovano zloupotrebljavala državne resurse”. Zapošljavanje, isplata otpremnina, dodjeljivanje socijalne pomoći, dijeljenje naknada za štetu od elementarnih nepogoda nedvosmisleno su zabilježene kao DPS-ov način rada na terenu. Za partijskog šefa, riječ je o prirodnom toku stvari.

,,DPS ima samo evidenciju svog članstva, a od baza podataka koristimo birački spisak, kao i svaka druga partija. Nikakvih drugih baza podataka nema. Kad bi neko koristio podatke o tome koje zdravstvene probleme ima neki građanin ili koje želje ima u vezi sa zaposlenjem, to bi bilo monstruozno”, kazao je Đukanović.

Ni drug Tito, sjećamo se, nije znao za Goli otok.

Među petnaest DPS-ovih funkcionera koji su se ispričali pred Anketnim odborom jedni su se odlučivali za dugačka birokratska naglabanja, drugi su banalno lagali. Bolno je uporediti ono što su govorili na partijskim sjednicama DPS-a sa verzijom predstavljenom Anketnom odboru i javnosti Crne Gore. U jakoj konkurenciji najupečatljiviji je, ipak, ostao poslanik Zoran Jelić, upamćen po formuli ,,jedan zaposleni – četiri glasa”. Iako je u partiji izričito govorio o projektima Zavoda za zapošljavanje koji će biti dobri za pribavljanje glasova, i on i njegova supruga, direktorica te institucije, pred Anketnim odborom su tvrdili da se niko živi nije zaposlio uz pomoć partije.

Iako je njegova tvrdnja da direktori agituju za partiju van radnog vremena veoma upečatljiva, budvanski funkcioner Boro Lazović pamtiće se prije svega zbog umjetničkog dojma u opservaciji razmaženih birača.

,,Možeš da pomaziš dijete, maziti može da bude erotski, može da bude vjerski. Ali ovdje je kod mene to bila jedna metafora. Htio sam da kažem da je tom našem biraču, građaninu, dovoljno da mu se javiš, lijepo, da ga pozdraviš, da odeš kad mu, ne daj Bože neko umre, na saučešće, da mu čestitaš rođendan, da mu pošalješ flašu pića kad mu se rodi sin ili ćerka…”

Nakon tolike nježnosti, spiskovi o kojima je Lazović govorio na sjednicama partije, lagano su izblijedjeli.

Magija podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše bila je dostojna svakog seoskog vašara. Kao svaki dobar dreser, bez lanca je na mjesto doveo sirotu zvjerku, žonglirao činjenicama, na kraju je, propušten kroz njegove ruke, kao golub iz šešira nestao dokument podgoričkog ogranka partije u kom je zabilježeno postojanje partijskih službi za zapošljavanje i dodjelu socijalne pomoći. Onaj koji od lani gleda crnogorska javnost, kaže Mugoša, nije autentičan.

,,Niti znam, niti se vodi, niti ko smije da vodi evidenciju o partijskoj pripadnosti u obrazovnom sistemu i tako će biti dok sam ja na čelu tog resora. Ali, zaposleni su slobodni građani i imaju pravo da biraju i da budu birani”, objasnio je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović. Sticajem okolnosti, direktori nekako vole da su članovi DPS-a.

Kad su Suada Numanovića, lanjskog ministra rada i socijalnog staranja, pitali o porastu socijalnih davanja u mjesecima oko izbora, odgovorio je da nekako nije ni znao da su u to vrijeme izbori. Čudo je posvećenost poslu.

Ljudi koji su redovno pratili rad Anketnog odbora kažu da su funkcioneri DPS-a izgledali kao vojska. Šef partije u prste je znao šta su prethodno rekli njegovi saradnici.

,,Generalno nijesam zadovoljan odgovorima. Ipak sam očekivao veću ozbiljnost prilikom davanja izjava. Svi oni su davali odgovore po istoj matrici – da se po svaku cijenu poriče čak i ono za šta je izlišno postavljati pitanja”, kaže za Monitor Strahinja Bulajić, poslanik Demokratskog fronta i član Anketnog odbora.

Bulajić naglašava da posao Anketnog odbora nije bio da utvrđuje krivičnu, nego političku odgovornost, koja je, po njegovom mišljenju, nedvosmislena. Ukoliko se 12 članova odbora, po šest iz vlasti i opozicije, ne saglase oko zaključaka, parlamentu će biti dostavljen tehnički izvještaj o radu Anketnog odbora.

,,Postoji i mehanizam da poslanici izdvoje pojedinačno mišljenje, pretpostavljam da će ih biti uz tehnički izvještaj”, kaže Bulajić.

On podsjeća da su jedine funkcije na koje građani direktno prenose suverenitet – funkcije predsjednika države i poslanika. ,,Iza svakog od nas stoji 3.500 do 4.000 građana. Samo taj fakat mene kao poslanika obavezuje na elementarno dostojanstvo, pa i u davanju odgovora i nastupa u javnosti. Nijesam siguran da je obavezivao sve koje smo saslušali. Mislim da moramo biti ljudi i prije i poslije izbora, i prije i poslije smjene vlasti”.

Dvadeset i kusur godina truda DPS je uložio kako se ovdje laž ne bi razlikovala od istine. Ipak, istina je žilava. Lažov može biti na vlasti, ali je i dalje – lažov.

Petoro veličanstvenih

1. Zoran Jelić, funkcioner DPS-a

SNIMAK: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Prvi projekat je stručna praksa za 500 visokoškolaca. Mi smo do juče zaposlili već 460 ljudi, a do srijede će početi još 40, tako da će projekat time biti završen. Ovaj projekat košta 750.000 eura, a kroz fiskalitete u budžet se odmah vraća 300.000. Projekat je izuzetno funkcionalan. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama, jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

OBJAŠNJENJE: ,,Kada sam kazao naši nijesam mislio na pripadnike partije, nego na građane Crne Gore “.

2. Boro Lazović, predsjednik OO DPS Budva i SO Buva

SNIMAK: ,,Upravo da bi došli do svakog, jer ne možemno vjerovati Boru da mu je brat sigurno za nas zato što je njegov brat. Napravili smo da svaki naš član opštinskog odbora mora da donese spisak sa 50 sigurnih, onih koji će glasati. Svaki član Izvršnog odbora mora da donese 100 takvih, plus ovi koji rade po štabovima da svaki direktor u svom preduzeću mora da da tačan spisak onih koji treba da glasaju, da svaki sekretar sekretarijata…”

OBJAŠNJENJE: ,,Niko iz DPS-a, pa čak ni ja, nije tražio od direktora, a lično mislim ni da direktori to nijesu radili, da kroz kancelarije i na svoja radna mjesta pritiska, nagovara ili traži od bilo koga da glasa za DPS”

3. Zoran Bošnjak, predsjednik OO DPS Budva

SNIMAK: ,,Tokom naših aktivnosti na prepoznavanju i uklanjanju nedostataka u redovima partije primijetili smo da je jedan značajan potencijal zaposlenih u javnim preduzećima i preduzećima gdje je država većinski vlasnik izostao iz redova naše partije i njene angažovanosti. To pripisujemo aktuelnim direktorima takvih preduzeća koji ni sami nemaju osjećaj pripadnosti partiji, pa time i ne šire takvu klimu među zaposlenim radnicima. Oni se ponašaju kao vanstranački direktori čije radno mjesto niko ne dovodi u pitanje. Smatram da u ovom segmentu gdje ima oko 2.100 zaposlenih ima dovoljno razloga da se preispita rad postojećih direktora i njihovim aktiviranjem ili smjenom stvori prostor za povećanje broja naših članova i simpatizera”.

OBJAŠNJENJE: ,,Znate šta znači: to znači u profesionalnom smislu – koliko je taj menadžer ili menadžment posvećen toj firmi. Svi idući izbori će se dobijati ili gubiti na ekonomskoj osnovi”.

4. Dejan Medojević, predsjednik SO Mojkovac, funkcioner DPS-a

SNIMAK: ,,Znate da je naša opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da, ukoliko postoji mogućnost za isplatom šteta našem članstvu, smatram da bi dobro pomogli, i to bi pomoglo nama na terenu. Druga veoma bitna stvar jeste da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu i smatram da će nam to direktno pomoći na terenu”.

OBJAŠNJENJE: ,,Ni jednom riječju nijesam rekao samo članovima DPS-a. Kada sam tražio pomoć, tražio sam za sve”.

5. Daliborka Pejović, članica Predsjedništva DPS-a, državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma

SNIMAK: ,,Ono što je bilo interesantno na hercegnovskim izborima jeste da smo jednom dobrom analizom pošli od pretpostavke da svi postojeći stanovnici Herceg Novog nemaju biračko pravo i naravno reagovali na vrijeme tako što smo izbrisali 548 imena, jer su se stekli zakonski uslovi…Ono što je bila srećna okolnost je da se radilo o licima koja su, prema našoj identifikaciji, bila sigurno protivglasači na ovim izborima. Takođe važna napomena vezano za jul ove godine -kada bi po istoj dinamici zapravo trebalo nekih 1872 birača takođe da uđu u ovu grupaciju i da iskoristimo upravni postupak za njihovo brisanje”.

OBJAŠNJENJE: ,,Ni ja, niti iko iz DPS-a, nijesmo pokrenuli nijedan slučaj brisanja. I da sam pokušala to da uradim, bila bih odbijena. Pravo kontrole bazom podataka ima Upravna inspekcija

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo