Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA I PETNJICA: SVE MANJE PRVAKA: Škole čeznu a đacima

Objavljeno prije

na

Podaci o broju novoupisane djece, odnosno prvaka u dvije najmanje sjeverne opštine, Petnjici i Andrijevici, su alarmantni. U svim školama, na čitavoj teritoriji opštine Petnjica ove školske godine upisano je svega pedeset i osam prvaka. Taj broj u Andrijevici još je manji – četrdeset i šest.

Neumoljiva statistika iz Petnjice i Andrijevice govori o nezaustavljivom procesu migracija i pada nataliteta. O tome svjedoči i činjenica da je na prostoru opštine Petnjica upisano samo 560 učenika svih razreda. Taj broj osamdesetih godina prošlog vijeka bio je skoro tri hiljade.

Odliv stanovništva s ovih područja i pad nataliteta na području Bihora najbolje potvrđuje stanje u osnovnoj školi u Petnjici koja je prošle školske godine, uključujući četiri područna odjeljenja, brojala 187 učenika od čega dvadeset i četiri prvaka. To je pet puta manje nego 1985. godine.

Ako se tome doda da je srednju školu u Petnjici prošle godine pohađalo svega stotinu jedanaest učenika, onda se lako može zaključiti da je posljednjih decenija na ovom prostoru koji sa 28 naselja obuhvata površinu od 173 kvadratna kilometra, broj đaka skoro desetkovan.

U lokalnoj upravi u Petnjici smatraju da su migracije veliki problemi sa kojima se suočava ne samo Bihor, nego i čitavi sjeverni region. Kažu da lokalna uprava, u okviru svojih mogućnosti, nastoji da stvori povoljniji ambijent za zaustavljanje negativnih trendova, podizanje nataliteta i život mladih bračnih parova.

,,Nakon uspostavljanja Opštine Petnjica usvojili smo niz stimulativnih mjera, od pospješivanja poljoprivredne proizvodnje i rješavanja krupnih infrastrukturnih problema do stvaranja povoljnog ambijenta za investitore koji žele da ulažu u Petnjicu. Iskreno se nadamo da će ove aktivnosti, koje podrazumijevaju otvaranje novih radnih mjesta, dati rezultate i da ćemo u narednom periodu imati znatno veći broj đaka u obrazovnim ustanovama”, tvrde u Opštini Petnjica.

Većina Petnjičana s druge strane smatra da su neravnomjerni regionalni razvoj i diskriminatorski odnos države prema Bihoru kumovali smanjenju broja učenika.

,,Petnjici je pedesetih godina prošlog vijeka nepravedno oduzet status opštine. Nakon toga je izostala realizacija nekih krupnih infrastrukturnih projekata, pa samim tim i otvaranje novih radnih mjesta. Zato su ljudi iz Bihora masovno napuštali zavičaj, jer čim nema odgovarajućih poslova mladi odlaze, a i oni koji ostaju rijetko se odlučuju da zasnuju bračnu zajednicu. Nije čudo što je i u Petnjici sve manje naroda, a samim tim i sve manje đaka u školskim klupama”, priča jedan od nasjtarijih Petnjičana Faik Adrović.

Njegovo mišljenje dijeli i Sabaheta Novalić iz Udruženja Vrijedne ruke. Ona navodi da je maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore jedan od glavnih uzročnika što je došlo do desetkovanja učenika u obrazovnim ustanovama na prostoru Bihora.

,,Ljudi s ovog područja decenijama se pritisnuti nepovoljnim ekonomskim prilikama, iseljavaju u zapadnoevropske zemlje, Podgoricu i na jug Crne Gore. To nije doticalo državne institucije. Umjesto konkretnih mjera slušali smo praznu priču zvaničnika. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu opadao i poprimao zabrinjavajući karakter. Sve to ukazuje da svi zajedno moramo da damo mnogo veći doprinos razvoju Petnjice ukoliko želimo da zadržimo i ovo malo stanovnika što je ostalo”, kaže Novalić.

U lokalnoj upravi ohrabrenje vide u činjenici da je od prošle godine u Petnjici počela s radom samostalna srednja škola, koja je do tada radila u sastavu beranske Srednje stručne škole Vukadin Vukadinović. Lokalne vlasti smatraju da će to uticati da se zaustavi izražena migracija stanovništva.

Kažu i da će u ovoj srednjoškolskoj ustanovi u narednom periodu biti zastupljeni različiti obrazovni profili i da će na taj način petnjički srednjoškolci moći da izučavaju školu na kućnom pragu.

,,Stvaranjem uslova da učenici s područja Bihora srednjoškolsko obrazovanje stiču u Petnjici kućni budžeti roditelja biće zaštićeniji, jer njihova djeca u potrazi za obrazovanjem više ne putuju u Berane i druge crnogorske gradove”, tvrde u Opštini Petnjica.

I podaci iz Andrijevice su dramatični. S otprilike istim brojem stanovnika, Andrijevica je ove školske godine dobila svega četrdeset i šest prvaka.

Pokazatelji govore da je u Andrijevici broj stanovnika u posljednje dvije decenije praktično prepolovljen.

Mještani podsjećaju da je gradska Osnovna škola Bajo Jojić 1965. godine brojala 1.171 učenika, da bi ove godine taj broj bio sveden na jedva pet stotina. Osnovna škola u nekada najvećem mjesnom centru Konjusi, zbog malog broja učenika, nalazi se pred zatvaranjem.

Kao alarmantan podatak navodi se i to da je u opštini Andrijevica tokom prošle godine sklopljeno svega dvadesetak brakova.

,,Ni državne ni lokalne vlasti, i pored brojnih najava, nijesu stvorile odgovarajuće uslove koji bi mlade ljude stimulisali da stvaraju porodice i ostanu u Andrijevici. Svih ovih godina našim se selima poklanjalo malo pažnje. Omladina je prepuštena sama sebi, bez ikakvog usmjeravanja u neku razvojnu priču. Rijetko ko dobija šansu za zaposlenje. Zato se ne treba čuditi što u selima ima sve manje naroda i sve manje đaka u školskim klupama”, objašnjavaju naši sagovornicvi, Andrijevčani.

Prema posljednjem popisu, u andrijevičkoj opštini živi 5.117 stanovnika. To je oko šest stotina manje nego 2003. godine, ili duplo manje nego 1953. godine.

U Andrijevici i Petnjici nijesu rijetki oni koji smatraju da bi radi prevazilaženja ovakve deprimirajuće situacije, morala da se donese posebna strategija za razvoj sjevera Crne Gore.

Država, kažu oni, mora da donese strategiju za razvoj sjevera, kojom treba da se definiše poseban fond iz kojeg bi se izdvajao novac za realizaciju kapitalnih investicija, otvaranje radnih mjesta i jačanje porodičnog biznisa. To bi značilo da ulaganja u cilju zaustavljanja migracija i podizanja nataliteta moraju da budu prioritet.

Ako se to ne uradi, cijeli sjever, pa i Andrijevica i Petnjica, još snažnije će biti suočeni s razvojnom stagnacijom, nemaštinom i odlivom stanovništva, a učionice će čeznuti za prvacima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo