Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA, MJEŠTANI VIŠE SELA ISPOD KOMOVA ODSJEČENI OD SVIJETA: Zaboravljen put kralja Nikole

Objavljeno prije

na

Posljednja dešavanja na regionalnom putu Andrijevica – Kolašin, preko prevoja Trešnjevik, pokazala su koliko je ova nekada najvažnija saobraćajnica od Podgorice prema sjeveru Crne Gore – zaboravljena. A ne bi smjela biti, kako zbog saobraćajnog značaja koji još i danas ima, tako i zbog svoje istorijske vrijednosti.

Dok su političarima usta puna autoputa i tunela koji će proći upravo ispod ove planine, ,,kraljevskom putu”, kako ga i danas mještani krajeva kroz koje prolazi zovu, svi su izgleda okrenuli leđa.

„Ovaj put je još prije više od stotinu godina napravio kralj Nikola. To je tada bila najvažnija saobraćajnica prema sjeveru Crne Gore i dalje prema Peći. Nije slučajno ni što se andrijevički mjesni centar na trasi ovog puta i najveće selo zove Kralje, a sa druge strane Trešnjevika prema Mateševu su Bare Kraljske”, priča predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

Regionalni putni pravac Andrijevica – Trešnjevik – Kolašin ponovo je u prekidu više od petnaest dana zbog velikog klizišta koje se pokrenulo u mjestu Gnjili Potok, na desetom kilometru od Andrijevice.

Klizište se prvi put pokrenulo prije nešto više od mjesec kada je takođe trebalo dugo vremena da se put osposobi za saobraćaj, a sada su, prema riječima mještana Gnjilog Potoka, ugrožene i kuće.

„Niko nam ne okreće glavu. Uzalud apelujemo i prema lokalnoj upravi i prema Crnagoraputu, niko ne dolazi”, priča mještanin Savo Rajović.

Prema njegovim riječima na kilometar i po od tog klizišta, pojavilo se još jedno, i time je 30 do 40 domaćinstava odsječeno od svijeta.

„To je oko stotinu stanovnika. Je li moguće da mi nikome nijesmo važni i da nikoga nije briga hoće li neko ovdje ostati bez krova nad glavom, ili izgubiti život”, kaže ovaj mještanin Gnjilog Potoka.

Njegov rođak Stevo Rajović dodaje da je nekoliko kuća već potpuno ispucalo i da postoji opasnost da ih klizište odnese.

„Tri kuće, među kojima je i moja su u velikoj opasnosti. Životi su nam ugroženi, a iz lokalne uprave i Crnagoraputa nema nikoga da se pojavi i da počnu sa saniranjem”, kaže on.

Mještani Gnjilog Potoka i susjednih sela vjeruju da je sadašnje pojave klizišta uzrokavala nemilosrdna ekploatacija šume u ovim planinama koje se prostiru sve gore do vrhova Komova.

Predsjednik Mjesne zajednice Kralje navodi da se put prema Trešnjeviku često nalazi u prekidu i da to ukazuje da se ovoj saobraćajnici ne pridaje potreban značaj.

„Da se regionalnom putu Andrijevica – Mateševo preko Bara Kraljskih poklanja malo pažnje govori podatak da je ta važna saobraćajnica tokom zimskih mjeseci uglavnom neprohodna. Na ovom području živi veliki broj stanovnika. Da stvar bude još teža, put se slabo održava i u ljetnjem periodu, o čemu govore i brojna oštećenja koja godinama niko ne pokušava da sanira na kvalitetan način. O tome govori i pojava najnovijeg klizišta koje je praktično prekinulo ovu važnu saobraćajnicu”, naglasio je Đurković.

Odron, odnosno klizište, prepreka je i turistima koji bi posjetili planinski masiv Komovi i turističko-ekološko naselje Štavna.

Iz Crnagoraputa za sada ne znaju kada će moći da uklone veliki zemljani materijal i kada će put biti bezbjedan za saobraćaj, a mještani su se sami organizovali i pročistili samo dio odronjene zemlje, kako bi mogli makar pješice da tuda prolaze.

Mještani koji žive u selima duž puta Andrijevica, Trešnjevik, Mateševo, kažu da se i na ovaj način iskazuje maćehinski odnos države prema ovom dijelu Crne Gore.

„Kad je jednom prilikom došlo do prekida magistralnog puta koji od Bijelog Polja vodi ka Podgorici, iz Auto-moto saveza Crne Gore putnicima su počeli da poručuju da koriste alternativne puteve Mojkovac – Đurđevića Tara i granični prelaz Jabuka, dok put preko Trešnjevika niko nije pominjao, iako se zna da on predstavlja najkraću vezu sa glavnim gradom, jer od Andrijevice do Mateševa ima svega 36 kilometara”, kaže Đerković.

On dodaje kako se poslije svega dobija utisak da se to namjerno radi kako bi se područje Gornjeg Polimlja što više udaljilo od svih značajnih saobraćajnih tokova i kako bi se značaj puta preko Trešnjevika potpuno minimizirao.

„Krajnje je neprihvatljivo da država i preduzeća koja su zadužena za održavanje ne čine ništa da obezbijede adekvatnu prohodnost puta koji od Andrijevice, preko Kralja i Trešnjevika, vodi prema Kolašinu. Očigledno je da su državni organi potpuno zatajili kad je u pitanju unapređenje saobraćajne povezanosti sjevera Crne Gore sa većim centrima u regionu. Država konačno mora da shvati da saobraćajnica od Andrijevice preko Kralja i dalje prema Lijevoj Rijeci treba da funcioniše tokom čitave godine, jer smo svjedoci da put kroz Platije nije uvijek ni bezbjedan ni prohodan”, poručuju Kraljani.

Oni smatraju da cijela priča oko prohodnosti i održavanja puta preko Trešnjevika zaslužuje veću ozbiljnost nadležnih institucija.

„Zbog nebrige koja se uočljivo iskazuje prema ovom putu, brojni turisti ostaju uskraćeni da u zimskom periodu posjete Komove. To se isto dešava i sa ljudima koji imaju svoja imanja i kuće na prostorima kolašinske i andrijevičke opštine. Država i pojedini koncesionari se pojave jedino kad sa ovog prostora treba da izvrše eksploataciju prirodnog bogatstva, ne osvrćući se na stvarne potrebe građana. Takvo stanje je uzrokovalo i sve prisutniju migraciju lokalnog stanovništva”, pričaju mještani Kralja.

Iz ove mjesne zajednice zatražili su da Vlada Crne Gore podstakne i naloži skupštinama opština u sastavu čijih teritorija se nalaze Komovi da što prije preduzmu neophodne radnje da se područje ove planine proglasi regionalnim parkom, onako kako je to predviđeno prostornim planom Crne Gore.

Smatraju da bi upravo u sklopu tih aktivnosti trebalo donijeti uredbu za hitnu sanaciju puta preko Trešnjevika.

„Podsjećamo da je Nacionalnom strategijom biodiverziteta, koju je Vlada usvojila sredinom 2010. godine, planirano da se do 2015. godine Komovi proglase reginalnim parkom prirode. To korespondira sa obavezama Crne Gore u EU integracijama, na uspostavljanju ekološke mreže „Natura 2000″ koju čine stanišni tipovi i ekološki značajni lokaliteti, a čiji se djelovi povezuju ekološkim koridorima. Međutim, to se nije desilo ni do današnjih dana, što izaziva još veću diskriminaciju sjevernog regiona u odnosu na centralni i južni. Na taj način se zapostavlja i put preko Trešnjevika, koji predstavlja turističku i razvojnu žilu kucavicu cijelog prostora ispod Komova. Smatramo da je krajnje vrijeme da država zauzme drugačiji stav o vrijednostima sa kojima raspolaže ovaj prostor”, pričaju ještani andrijevičke MZ Kralje.

Oni su zatražili i od lokalne uprave u ovom gradu da posveti više pažnje održavanju regionalnog puta Andrijevica – Mateševo, preko Bara Kraljskih.

Da je put koji na simboličan način predstavlja zadužbinu kralja Nikole, zaboravljen i prepušten propadanju, govori i činjenica da ga je, kada je održavanje u pitanju, neko svrstao u čak petu kategoriju.

To je u direktnoj suprotnosti sa vokabularom režimskih političara, kojima su usta puna i kralja Nikole i državnosti Crne Gore.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo