Mještanin sela Zabrđe kod Andrijevice Novo Bakić izgradio je na seoskom potoku ribnjak na kakvom bi mu se moglo samo pozavidjeti. Ovaj čovjek već nekoliko godina tu proizvodi najkvalitetnije pastrmke za restorane i slobodnu prodaju, ali bi njegov mali biznis od kojeg živi mogao biti doveden u pitanje ako u planini iznad sela započne izgradnja male hodroelektrane.
On kaže da u tom slučaju ne zna šta bi radio. Kao i drugi mještani ovog i susjednih sela u podnožju planine Gradišnice, i on je podigao glas protiv nerazumne tajkunske logike stavljanja rijeke u cijevi za potrebe elektrane.
„Gore visoko na planini Gradišnici malena istoimena rijeka u jednom mjestu ponire, da bi se, kako mi vjerujemo, pojavila u podnožju planine, odnosno u nekoliko sela, na izvorištima seoskih vodovoda”, objašnjava Bakić.
Prema njegovim riječima, kvalitet ribe koju uzgaja upravo se nalazi u toj vodi koja ne mijenja temperaturu tokom čitave godine.
„Ne znam šta ću raditi ako odvedu vodu. Moj ribnjak, ali i mnogi vodovodi u selima ispod, ostaće bez vode”, strahuje Novo, objašnjavajući da su privatni preduzetnici koji su dobili koncesije namjerili da uhvate vodu prije poniranja i da je cijevima odvedu za potrebe hidroelektrane, onako kao što je to urađeno u selu Šekular s druge strane Lima.
„To bi bilo strašno, nastala bi prava ekološka pometnja. Zamislite da oni uzmu vodu u planini, a da sva izvorišta u podnožju planine presuše. Da sva sela dolje u pitomini ostanu bez vode”, kaže Bakić.
Mještani sela Zabrđe, Trepča, Trešnjevo i Slatina zatražili su zbog toga da se hitno poništi odluku o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na dijelu vodotoka Gradišnice i Trepačke rijeke.
„Investitori već prave pristupne saobraćajnice, rušeći praktično sve što im se nađe na putu. To je izazvalo veliki revolt kod lokalnog stanovništva, jer je svima poznato da je Gradišnica rijeka ponornica i da je prirodni bazen vodama na teritoriji četiri mjesne zajednice”, objašnjava član seoskog odbora u susjednom Trešnjevu Branko Kastratović.
Kastratović je prosvjetni radnik, radi u Andrijevici i veoma dobro poznaje problematiku vezanu za izgradnju malih hidroelektrana.
On kao i Bakić tvrdi da su u saznanju da investitori planiraju da rijeku Gradišnicu, od koje nastaje Trepačka rijeka, kaptiraju na 1.330 metara nadmorske visine i da je prevedu u cjevovod u dužini od šest i po hiljada metara.
„Takođe smo saznali da je izgradnja drugog vodozahvata planirana na 1.160 metara nadmorske visine, odakle bi se rijeka ponovo odvodila cijevima u dužini od oko tri i po kilometra. Na taj način bi naša sela postala praktično mrtva, jer ovdje bez te vode nema života”, kaže Kastratović.
Podgoričko preduzeće Dekar Hidro još je 2013. godine dobilo građevinsku dozvolu za izgradnju elekrana na Trepačkoj rijeci.
Mještani tvrde da bi remećenje korita rijeke Gradišnice predstavljalo svojevrstan ekocid.
„Od ove rijeke zavisi uredno vodosnadbijevanje stanovnika nekoliko sela. Zato je suludo dozvoliti da neko, zbog ličnog bogaćenja, sagradi mini elektranu i tako razori ne samo korito rijeke, nego i cijeli prostor koji se naslanja na njene obale”, naglašavaju i iz NVO Gradišnica.
Stanovnici Zabrđa posebno ističu da ih niko ništa nije pitao prilikom donošenja odluke o izgradnji mini hidroelektrane.
„Investitor je čak pokazao svoju bahatost jer je bez saglasnosti seoskih odbora i drugih mjesnih organa već preduzeo određene radove. To nas je još više ogorčilo”, kaže Novo Bakić.
Iz Mjesnog odbora za zaštitu Gradišnice uputili su dopis čelnicima andrijevičke Opštine, optužujući ih da su mimo volje građana dali podršku investitorima da grade hidroelektrane.
Predsjednik Opštine Andrijevica Srđan Mašović odbacio je navode mještana kao netačne i neosnovane. On je izjavio da lokalna uprava nema nikakve nadležnosti kada je u pitanju izgradnja elektrana i da mještani treba da se obrate na druge adrese.
Mještani četiri andrijevička sela podsjećaju na važnu činjenicu, a to je da je i Evropska unija prepoznala potencijale Gradišnice, izdvajajući sredstva za izgradnju puta koji vodi do ove planine.
Početkom 2013. godine ozvaničen je završetak rekonstrukcije puta Zabrđe – Gradišnica, koja je podrazumijevala postavljanje asfaltnog zastora u dužini od 7,7 kilometara. Radi se o investiciji vrijednoj 759.260 eura. Sada, kažu mještani, taj put, finansiran sredstvima EU, uništavaju crnogorski šumski i energetski tajkuni.
Energetski lobi je napravio prvi loš korak kada su građene hidrocentrale u beranskom selu Šekular, gdje koncesije za male elektrane ima kompanija Bemaks, kao većinski vlasnik Hidroenergije Montenegro.
To je mještane tog planinskog kraja navelo da se pobune i pokažu kako se dobra ideja o iskorištavanju obnoviljivih izvora energije pretvara u svoju suprotnost i kako se devastira priroda.
Tim putem su potom krenuli mještani drugih planinskih sela na sjeveru gdje su odobrene koncesije za male hidrolektrane.
U Andrijevici je pobuna počela u selima ispod Komova, duž vodotoka rijeke Zlorečice. Otpor remećenju korita Kutske i Mojanske rijeke u tom kraju organizovan je toliko dobro, da je predstavljao školski primjer za stanovnike plavskih sela gdje se pobuna dalje proširila.
Novo Bakić iz Zabrđa vjeruje da će njihov otpor dati rezultat, i da nakon što je uložio velika sredstva u svoj ribnjak, neće morati da strahuje za vodu koja je za njega više nego elementarni uslov života.
Vjeruje da se tajkuni mogu zauzdati, ako Evropska unija pripomogne i u pristupnim pregovorima koji se tiču ekologije ne bude blagonaklono gledala na ekocide na sjeveru Crne Gore.
Tufik SOFTIĆ