MONITORING
ANKETA: Plač novorođenčeta je himna života

Šta mislite o ostavci ministra zdravlja dr Miodraga Radunovića?
Dr Ivo Đurišić, bivši direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu
Radunović je ostavio razvaline zdravstva
– Kad govorimo o bivšem ministru zdravlja dr Miodragu Radunoviću moramo shvatiti da on kao hirurg nije uspio da se snađe u organizovanju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Promijenio sam u svojoj karijeri oko petnaest ministara, ali Radunović je upadljivo bio najgori. Uništio je sve što su njegovi prethodnici uradili, a što je značilo dobro u zdravstvu Crne Gore.
Ostavio je stanovništvo bez ljekova. Ukinuo stomatološku zaštitu u osnovnim i srednjim školama, gdje su u ambulantama u prva tri mjeseca školske godine obavljani sistematski pregledi zuba, a kasnije sanirano nađeno stanje. Predložio je zakon o ukidanju domova zdravlja i stvaranje zdravstvenih centara, koji su se pokazali kao potpuni promašaj.
Dozvolio je korupciju u zdravstvu i zatvorio vrata bolnica pacijentima koji nemaju para. Katastrofa u zakazivanju pregleda na koje se čeka mjesecima. Status zdravstvenih radnika doveo je na nivo materijalnog siromaštva. Nedostatak specijalističkog kadra u određenim specijalizacijama.
Da li dr Radunović zna da je plač novorođenog djeteta himna života? Ali u Bijelom Polju dr Radunović nije čuo himnu života, već plač roditelja jedne sirote bebe, koja je platila životom katastrofalno stanje u zdravstvu Crne Gore. Ko zna koliko je još crnih marama u ovom krugu života za koje i ne znamo. Ne možemo gradirati promašaje dr Radunovića po težini. Ali smrt bjelopoljske bebe bio je okidač i njemu i onome koga je zbog DPS knjižice doveo na mjesto ministra da dr Radunović podnese ostavku. No, ta ostavka sama po sebi ne znači ništa ako za sobom ne povuče krivičnu odgovornost.
Nasljednika dr Radunovića čeka težak posao. On neće krenuti od nule nego od minusa, sa razvalina zdravstva koje je iza sebe ostavio dr Radunović.
Nada Bukilić, NVO Udruženje roditelja, Podgorica
Ostavka kao izuzetak
– Život žena, a samim tim i život djece, ,,pojave” su koje suštinski pokazuju i ko smo, i kakvi smo, i đe smo. Nego, to svi vide tek kad se dogodi nešto kardinalno i nenadomjestivo.
Drugo dijete sam rodila na Cetinju. Bolnica stara, oprema stara, fali svega, ali sve besprijekorno čisto; a ljekari, medicinske sestre, čistačice, uprava bolnice… svi odreda prvorazredni LJUDI! Ono što me oborilo s nogu desilo se dok sam još bila u rađaoni; hitno su unijeli mladu Romkinju i sestre su i njoj govorile: ‘Ajde, zlato, još samo malo, ‘ajde da vidimo to tvoje lijepo djetence…” Tu smo nas dvije bile veličanstva – majke, a naša djeca – najvažnija bića na cijeloj planeti! Pedijatra sam vidjela već sat nakon porođaja. Prvo dijete sam rodila u podgoričkoj bolnici – gdje me, stvarno, nisu tukli – ali, nisu ničim pokazali ni da sam ja, ni da su oni ljudska bića. A pedijatra za nedjelju dana ni vidjela nisam!
Iz MOG iskustva, sve se svodi na LJUDE i – one druge! Ali, i iz NAŠEG iskustva se sve svodi na – iste.
Nisam očekivala ostavku ministra Radunovića; zašto bih? Izginu onoliko ljudi iz voza na Bioču, poginuše piloti – nikom ništa; nema ljekara u ordinaciji, nema profesora na času, nema sudija na ročištu, nema bazena, nema pozorišta… i uvijek nikom ništa! Zašto bi Radunović bio izuzetak? Ali, eto, izuzetak je. Izuzetak, a učinio je samo ono što se očekuje od ljudskog bića, od ČOVJEKA!
U zemlji u kojoj je najnormalnije stvarati samom sebi prilike za posao, za neki ,,ugled”, pa potom samom sebi dodjeljivati titule ili nagrade, zaista je izuzetan događaj kad se pojavi ljudsko biće. Pojavi se tako čovjek, radi svoj posao, ne ide mu i on, eto – podnese ostavku!
Ono što me zaprepašćuje u ovoj priči, jesu cinični i vrlo površni komentari dušebrižnika, kako smo, eto, ,,u XXI vijeku, a ne peremo ruke”! Ne, mi smo u XXI vijeku, a tako rijetko sretnemo čovjeka. Pa, kad ga konačno ugledamo, ne možemo da vjerujemo! Svaka čast gospodinu Radunoviću što mu je važnije ostati čovjek, nego biti ministar (sjetite se đe živimo i koliko je to teška odluka!), ali vjerujem da bi mu bilo draže da ga NAŠE iskustvo pamti i kao ministra koji je opravdano bio ministar!
Ljupka Kovačević, NVO Anima, Kotor
Lustrirati ministra zdravstva
– Ostavka je došla suviše kasno u situaciji kada više treba propitivati krivičnu odgovornost ministra nego ostavku kao moralni čin.
Ministar Radunović je skoro u parlamentu ukazao na lošu situaciju u zdravstvu, ali to ga nije navelo da ponudi ostavku kao moralni čin, iako nije realizovano ono za šta je preuzeo odgovornost – nije uspio ni da obezbijedi veći budžet i bolje uslove za sistem zdravstva, a taj je budžet aminovao i sam ministar.
Po mom mišljenju moralnu i političku odgovornost za ovo što se dešava u zdravstvu snose i svi u Vladi i parlamentu, jer su prihvatili izvještaj ministra, a nisu tražili njegovu ostavku. Tako su direktno podržali ovakvo stanje.
Nije samo nehuman i nemoralan (u kontinuitetu) bio odnos ministra zdravlja prema funkcionisanju zdravstvenog sistema, nego i prema zdravstvenim radnicima, kojima se oduzimaju elementarna ljudska prava, koji se kažnjavaju i permanentno drže u siromaštvu i strahu od gubitka posla. Zbog toga je bilo moralno dati ostavku.
Ministar je morao podnijeti ostavku iz moralnih razloga i kada ljudi iz vrhova vlasti ne koriste usluge našeg zdravstvenog sistema nego se novcem iz našeg zdravstvenog sistema liječe u inostranstvu, a njegovi zaposlenici tvrde da je zdravstvo po svim indikatorima kao u EU.
Ministar je morao podnijeti ostavku i kada su mu bijedno plaćeni zdravstveni radnici izašli na ulicu. Izgleda, ipak, da su ministrima u Crnoj Gori potrebni leševi da bi se oni sami ili onaj koji ih postavlja prisjetili odgovornosti.
Mislim da bi bilo neophodno kako bi pravda bila zadovoljena, ako se isključi krivična odgovornost, lustrirati ministra zdravstva. To znači oduzeti mu pravo na rukovođenje institucijama i djelovanje u javnosti određen broj godina. To bi bio znak da se žele evropski standardi u zdravstvu Crne Gore. No, teško je ovakav način razmišljanja, a još manje djelovanja, očekivati od partijske garniture koja nije željela ni lustraciju kada su u pitanju ratni zločini, pa je razvijala politike nekažnjivosti i neodgovornosti.
Čini mi se da će ostavka ministra poslužiti (tzv. moralni čin) kao uvod u kaznene ekspedicije u institucije zdravstva kako bi se dovršila potpuna devastacija morala i dostojanstva zdravstvenih radnika. Podsjetimo da je taj isti ministar stao iza dovođenja policije da štiti zdravstvene radnike od pacijenata.
Mislim da nas očekuje još mnogo smrti u nerazjašnjenim okolnostima, sa nerazjašnjenom odgovornošću, još mnogi ,,propusti”. Predstoji teško vrijeme suočavanja sa bijednim zdravstvenim sistemom kako bi ono bilo ozdravljeno, ali hoću da vjerujem da je ostavka ministra znak ojačane svijesti ljudi u Crnoj Gori da je promjena sistema zdravstva neophodna i pred tim je ova bahata vlast prvi put ustuknula i prihvatila ostavku.
Miluša Žugić, izvršna direktorica Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju, Nikšić
Zdravlje ničim ne smije biti ugroženo
– Prije 28 godina i naša beba je umrla zbog propusta medicinskog osoblja, tako da me ova situacija dodatno pogodila. Živimo u pravnoj državi i svak treba da odgovara za propuste koje napravi bez obzira na funkciju i poziciju, dječiji život je važniji od svega. Nema opravdanja za takve propuste – loša higijena i prisustvo bakterija na porodilištu i dječijem odjeljenju, nestašica vode, nedovoljna higijena ruku medicinskog osoblja u 21. vijeku u Crnoj Gori, socijalnoj i ekološkoj državi! Nedopustivo.
Svjesni smo da nema dovoljno novca za sve potrebe naših građana, ali kad su u pitanju zdravstvo i obrazovanje – nema ništa prioritetnije od toga. Život i zdravlje naših građana, posebno djece, ne smiju biti ugroženi ni iz kog razloga, posebno zbog higijene.
Već dvadeset pet godina vodim Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju u Nikšiću, a imamo i Mrežu za edukaciju i razvoj servisa podrške za osobe sa invaliditetom, i trudimo se da poboljšamo uslove života osoba sa invaliditetom, prvenstveno djece. Bavimo se edukacijom, pripremom za školu, pružamo stručne tretmane, prilagođen prevoz, zapošljavamo osobe sa invaliditetom i trudimo se da uspostavimo dobru saradnju sa svim ministarstvima kako bi stvorili što bolje uslove za tu populaciju. Nažalost, najviše potreba i problema je u oblasti zdravstva. A osobama sa invaliditetom potrebna je posebna njega, zdravstvena zaštita, fizikalna rehabilitacija i prije svega dobar pristup medicinskim uslugama.
Zbog svega toga u susret trećem decembru – Danu osoba sa invaliditetom, želim da poručim – ne dozvolimo nijednoj majci da zaplače zbog nečijeg nemara ili nerada i da nikome zbog nečijeg lošeg rada ili nemara život bude ugrožen.
Dejan Cvijanović, NVO Krug života, Podgorica
Profesionalni poraz ministrovog tima
– Bjelopoljska tragedija je pokazala i onu mračniju stranu naših belih mantila. Nažalost, trebala je još jedna žrtva, pa da se svi zajedno dozovemo pameti.
Ostavku ministra Radunovića ne mogu gledati iz ugla moralnog čina.
Za nas ona je očekivana i najmanje što se moglo tražiti. Mnogo veća dimenzija je u profesionalnom porazu i nemoći g.Radunovića i njegovog tima. Profesionalnog, jer je izgubljen jedan život. Podsetiću Minstar Radunović je sličnih sitacija imao i u ne tako dalekoj prošlosti. Sad u javnost izlazi slična situacija, kao što je bila u beranskoj bolnici 2009. godine, pa Kliničkom centru 2010. godine i, nažalost, bilo je još niz pojedinačnih slučajeva u drugim zdravstvenim ustanovama Crne Gore.
Gospodin Radunović je više nego dobro znao za sve te slučajeve i morao je da reaguje i tada. Nemamo nikakvu dilemu da čak i tragedija iz Bijelog Polja ne bi naterala g. Radunovića da podnese ostavku da nije dobila ove razmere.
Svedoci smo takođe tvrdnje kako ministra tako i njegovih najbližih sradnika da nisu imali kontrolu nad direktorima bolnica.Tvrdnja da su dobijali lažne izveštaje sa terena, te da nisu znali šta se događa za nas je pokazatelj nedostatka autoriteta Ministarstva zdravlja i tražićemo da se obelodane imena tih ljudi.
Postavlja se pitanja koji su centri moći, a videli smo da Ministarstvo nije, kreirali našu zdravstvenu politika i postavljali te ljude na tako odgovorna mesta. To je jasan pokazatelj nemoći gospodina Radunovića.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom