MONITORING
Šarić renovira bjelopoljski zatvor

Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Sada su, nakon podataka do kojih je došao Monitor, jasniji oni osmjesi na licu Duška Šarića dok su ga, više puta tokom suđenja, pred kamerama, sprovodili policajci. Rođeni brat narko-bosa za kojim svijet traga, prošle godine osuđen na osam godina zatvora zbog pranja novca, hodajući je dokaz stare istine, koja adaptirana glasi: zatvor je nekome majka, a nekome maćeha. Njemu je – brižna majka.
Izvor našeg lista koji je, zbog lične i bezbjednosti svoje porodice, insistirao na anonimnosti, očevidac je tretmana koji mlađi Šarić uživa u bjelopoljskoj ispostavi Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. Ispričao nam je: Duško Šarić ima povlašćen položaj u odnosu na ostale zatvorenike zahvaljujući upravi zatvora, koja mu kršeći Pravilnik o kućnom redu u ZIKS-u, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i druge propise, to omogućava. Zavod za izvršenje krivičnih sankcija time krši i Ustav Crne Gore koji zabranjuje svaki vid diskriminacije.
Sagovornik Monitora kaže da Šarić u zatvoru može maltene da ,,naruči i nabavi sve” što mu je potrebno. Čim je stigao u zatvor, u svoj zatvorski sektor, nije bio zadovoljan stanjem u kojem se nalazilo kupatilo – zapušteno, iz jednog dijela – zajedničko, bez tuš kabina. Uzeo je stvari u svoje ruke. ,,Šarić je, čim je došao, opremio i renovirao kupatilo. Naručio je i od svog novca kupio moderne tuš baterije. Napravljene su i kabine za pojedinačno tuširanje”, tvrdi sagovornik, svjedok sa lica mjesta.
Nije sporno da zatvorenik može raspolagati određenom sumom novca, koja mu, po zakonu i prema utvrđenoj proceduri, može biti uplaćena na depozit. No, taj novac se isključivo troši, skida sa zatvorenikovog računa, u kantini -na kafu, cigarete, novine… Pravilnik o kućnom redu u ZIKS-u, član 47: ,,Nabavka prehrambenih proizvoda i drugih stvari za ličnu upotrebu, u kantini Zavoda vrši se putem depozita”.
,,Putem svog zatvoreničkog depozita, Šarić je, može biti, i opremio kupatilo. Međutim, kada je on u pitanju, vrlo je vjerovatno da uopšte nema te procedure”, kaže naš izvor. U svakoj verziji, kada zatvorenik renovira zatvor¬ –nezakonito je!
Kako bismo provjerili šta o renoviranju imaju da kažu u ZIKS-u, kontaktirali smo bjelopoljski zatvor, ali i centralu ZIKS-a. Načelnik zatvora Goran Šćekić, tokom telefonskog razgovora, kazao nam je da ne može da odgovara na pitanja bez odobrenja direktora, pa smo odgovore dobili od Službe za odnose sa javnošću ZIKS-a.
Pitanje koje smo putem mejla poslali, glasi: ,,Da li je Duško Šarić, kada je stigao u zatvor, o svom trošku renovirao zatvorsko kupatilo i tuš kabine u njemu.” Dobili smo odgovor na nepostavljeno pitanje: ,,Pritvoreno lice Duško Šarić boravi u prostoriji u kojoj ne postoji tuš kabina.” Klasičan, školski primjer izbjegavanja odgovora na postavljeno pitanje. Jer: ni u jednom slovu pitanja nijesmo pominjali prostoriju u kojoj Šarić boravi već – kupatilo. Time je ZIKS, posredno, potvrdio vjerodostojnost podataka našeg izvora.
Nije to sva Šarićeva zatvorenička sloboda. Ponekad, kaže naš sagovornik, izgleda kao da on uopšte nije u zatvoru. Nije rijetkost da boravi u kancelariji kod načelnika zatvora Šćekića!
,,Kada mu se završi posjeta, često ne pođe odmah u svoju ćeliju, već produži kod načelnika i tamo ostaje. I ne samo nakon posjeta. Kada mu nešto treba, kad god on hoće, samo pozove stražare, oni mu otvore i on pođe kod načelnika. Jednom ga je, sjećam se, načelnik čekao u hodniku na prizemlju, on je došao i zajedno su pošli na sprat, u kancelariju.”
No, ne ćaskaju uvijek načelnik i Šarić sami u načelnikovim odajama. ,,Kada mu je jednom u posjeti bila folk pjevačica Goga Sekulić, vidio sam svojim očima- zajedno su pošli u kancelariju kod načelnika zatvora. I tamo ostali ko zna koliko.”
I to smo pitali nadležne u ZIKS-u: ,,Da li je tačno da nije rijetko da Duško Šarić boravi u kancelariji načelnika bjelopoljskog zatvora Gorana Šćekića? To se dogodilo i kada je Šariću u posjetu došla estradna umjetnica Goga Sekulić. Tada su u načelnikovoj kancelariji boravili svo troje: zatvorenik, pjevačica i načelnik.” Odgovor koji je uslijedio još je „problematičniji” od prethodnog: ,,Posjeta pritvorenom licu Darku Šariću od strane naznačenog lica nije realizovana, jer zainteresovano lice nije imalo potrebno odobrenje od predsjednika vijeća nadležnog suda. Na zahtjev stranke na razgovor je primio rukovodilac Zatvora Bijelo Polje i objasnio razloge zbog kojih posjetu nije moguće realizovati.”
Prvo fali odogovor na pitanje – Da li je tačno da nije rijetko da Duško Šarić boravi u kancelariji načelnika zatvora? Drugo: kako je uopšte moguće da je estradna umjetnica došla u priliku da razgovara sa načelnikom, kada joj je za ulazak u zatvor, posjetu zatvoreniku, potrebno odobrenje predsjednika vijeća nadležnog suda, koje ona, kako ZIKS u svom odgovoru tvrdi, nije imala? Ili je, Sekulovićeva kod načelnika ušla preko protekcije? Treće: u odgovoru nema ni riječi o „detalju” – dok je Goga ćaskala sa načelnikom, da li je tu bio i Duško Šarić?
Ima još detalja. Naš izvor kaže da Šarić mnogo slobodnije i češće od ostalih zatvorenika može da se kreće u zatvorskom krugu, te da se nalazi u ćeliji sa još jednim zatvorenikom. U njegovom sektoru u jednoj ćeliji mahom se nalaze minimum 3-4 osobe.
Pokušali smo provjeriti i to. Pitali smo: ,,Da li je tačno da se Duško Šarić nalazi u ćeliji samo sa još jednim zatvorenikom iako je u njegovom sektoru prosjek 3-4 osobe u ćeliji, da i ne govorimo o drugim dijelovima zatvora gdje se u pojedinim ćelijama nalazi mnogo, mnogo više osoba?” Uslijedio je odgovor: ,,Prema Dušku Šariću su određene posebne mjere obezbjeđenja, tako da je sa još jednim licem smješten u prostoriju sa video nadzorom.” Nijesmo do sada znali, lijepo bi bilo čuti odgovor i na to vrlo važno pitanje: zbog čega su Šariću određene posebne mjere obezbjeđenja?
Sve u svemu, Duško Šarić osuđen na osam godina za pranje oko 22 miliona eura, privilegovani je pritvorenik. Zatvorski VIP. Iako je obavezan da na ime protivpravno pribavljene imovinske koristi plati novčani iznos od 16 i po miliona eura u korist budžeta Crne Gore. Iako je optuživan (kasnije je oslobođen tog, suštinskog, dijela optužnice) za izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iako…
Može mu biti. Sve navedeno odobrava načelnik Goran Šćekić, od osnivanja član Demokratske partije socijalista, kako piše u njegovoj biografiji, i član Opštinskog odbora DPS-a Bijelo Polje. Njegov nadređeni, direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Miljan Perović na to mjesto, sredinom prošle godine, stigao je sa čelnog mjesta policijskog Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata.
Snašli su se: Perović, kao prvi u piramidi ZIKS-a, obezbjeđuje ličnost Duška Šarića, a Šćekić, pomažući u tome na terenu, ispunjava svoj, u biografiji zapisani, životni moto – Tiho i nečujno do uspjeha. Za DPS Šarići su – korektni momci.
Pucnji i pokloni
Zatvor u Bijelom Polju i prošle godine dospio je u javnost. Događaj se zbio 30. decembra 2011. godine na koktelu koji je upriličen u prostorijama zatvora. Kako su pisale Vijesti, pozivajući se na više izvora iz zatvora, šef sprovodničke službe u toj ustanovi Safet Dizdarević pred kolegama i načelnikom zatvora Goranom Šćekićem ispalio je kroz prozor nekoliko hitaca iz vatrenog oružja.
,,Koktel je počeo oko 12, a završio se oko 19 časova. Nakon što su alkohol i harmonika opustili atmosferu, Dizdarević je, navodno, zapucao iz pištolja. Oko 17 časova načelnik Šćekić rekao je Dizdareviću da izvadi pištolj i da puca kroz prozor od prostorije u kojoj smo bili. Na koktelu je bilo oko sedam, osam službenika zatvora. Nakon što su radoznali zaposleni počeli da pitaju zašto je pucano u zatvoru, načelnik Šćekić je otišao do svoje kancelarije, donio metke i rekao da je šef sprovodničke pucao ćorcima”, kazao je jedan od izvora Vijesti, koji je bio na novogodišnjem koktelu.
Nakon objavljivanja te informacije načelnik zatvora odbacio je navode da je šef sprovodničke službe tog dana pucao iz pištolja. Osim toga izvori Vijesti kazali su da je Duško Šarić dijelio poklone zaposlenima u zatvoru. Šćekić to nije želio da komentariše.
Marko MILAČIĆ
Komentari

Ima posla za parlamentarni Anketni odbor. Da li ćemo od njihovog rada imati koristi, drugo je pitanje. Odgovor na njega vrijedi desetine miliona koji mogu završiti u državnom budžetu, ili u džepovima švercera i njihovih pokrovitelja
Poslanici vladajuće većine donijeli su odluku o osnivanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
“Cilj Anketnog odbora nije zamjena za pravosudne organe, već vršenje Ustavom utvrđene nadzorne funkcije Skupštine…“, saopštio je, u ime jednog od predlagača (Demokrate), poslanik Boris Bogdanović. „Odbor će istražiti veze između organizovanog kriminala i državnih struktura, analizirati ekonomsku štetu nastalu usljed gubitka poreskih prihoda i predložiti sistemske mehanizme za sprečavanje budućih zloupotreba. Takođe, kroz parlamentarnu kontrolu, biće identifikovane političke odgovornosti svih onih koji su svojim nečinjenjem ili aktivnim djelovanjem omogućili dugogodišnje funkcionisanje šverca cigareta.”
Prethodno je opoziciona URA parlamentu uputila gotovo identičnu inicijativu, predlažući osnivanje istoimenog anketnog odbora, sa istim brojem članova i rasporedom mjesta koja bi u njemu pripala poziciji, odnosno, opoziciji.
Rad Anketnog odbora podržaće i DPS (njima će, izgleda, pripasti i mjesto predsjednika odbora). “Kao što smo više puta kazali – nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini”, napisao je šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić na mreži X, ne propuštajući da naglasi kako je „jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative“.
Možemo pretpostaviti na šta je mislio Nikolić pominjući stvarne političke motive. Počev od predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Činjenica je, međutim, da je šverc cigareta bio, a čini se, i ostao na vrhu popisa ilegalnih poslova koji u Crnoj Gori. Nijesu malobrojni oni koji tvrde da su se u švercu cigareta preko naše zemlje promijenili samo organizatori i, eventualno, tranzitni putevi i krajnja odredišta švercovane robe. Taj ilegalni posao oblikuje ekonomske, društvene i političke tokove u zemlji.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti
Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.
Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.
Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.
Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…
Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.
Potreba za donošenjem tog zakona je jasna: prema podacima Zavoda za zapošljavanje, već dvije godine Crna Gora „uvozi“ preko 25.000 sezonskih radnika, uz angažman više od 10.000 sezonaca sa ovdašnjeg tržišta rada, uglavnom studenata i đaka. Lako je pretpostaviti da je taj broj još veći, računajući neiskorijenjeni rad na crno. Problem je najuočljiviji tokom ljetnje turističke, poljoprivredne i građevinske sezone, kada ovdašnji poslodavci javno vape za radnom snagom.
Sličan problem postoji i u okruženju, ali su tamo pokušali da ga ublaže, ako se on već ne može trajno riješiti. Demografska kretanja ne idu u prilog zadovoljenja potreba na tržištu rada, dok i oni koji su kvalifikovani i voljni da rade, sve češće (i lakše) posao nalaze na bolje platežnim tržištima EU. Počev od Hrvatske. Tamo već postoji zakon koji poslodavcima omogućava da, uz finansijsku pomoć države, sezonskim radnicima ponudi određene finansijske benefite (minimalna plata, staž, zdravstveno osiguranje…) tokom perioda kada oni nijesu radno angažovani, kako bi im bilo na raspolaganju kada se ponovo ukaže potreba za njihovo radno angažovanje. To se pokazalo kao rješenje koje, u značajnoj mjeri, odgovara i poslodavcima i zapošljenima.
Crnogorske vlasti su najavljivale slično rješenje, ali smo stigli tek do nacrta zakona. Dok potraga sa sezonskim radnicima za predstojeću sezonu uveliko traje. Samo na ovonedjeljnom Sajmu sezonskog zapošljavanja u Podgorici zainteresovanima je ponuđeno više od dvije hiljade radnih mjesta. Što je samo djelić očekivane (uobičajene) potražnje.
Vladin prijedlog bio je pred socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – a sada mu, prema najavama, predstoji dotjerivanje, javna rasprava, pa tek onda izrada prijedloga koji će biti upućen parlamentu na eventualno izglasavanje. Teško je očekivati da će sve to biti završeno na vrijeme za predstojeću sezonu.
Iz Ministarstva rada se još nadaju da će zakon stići na vrijeme i kažu kako se njegovim donošenjem želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za sezonske poslove. “Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage“, navodi se u njihovom saopštenju, „Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori“.
Po onome što se do sada čulo, sindikalci nijesu pretjerano zadovoljni ponuđenim. “Ministarstvo je ponudilo samo poreze i doprinose, a to nije dovoljno da taj radnik sačeka narednu sezonu”, kazao je Srđa Keković, Generalni sekretar USSCG, objašnjavajući da su oni nudili hrvatski model, koji podrazumijeva da neko odradi sezonu (šest, sedam ili devet mjeseci) a da za vrijeme kada nije angažovan prima neku naknadu i ima plaćene poreze i doprinose.
Istovremeno, i poslodavci zebu od mogućnosti da sav teret „izdržavanja“ sezonskih radnika van sezone može pasti na njihova pleća. Što baš i nije pretjerano isplativo, mada je, možda, bolje od neizvjesnosti da se naredne sezone neće moći pokrenuti posao zbog nedostatka radne snage. „Spremni smo da preuzmemo poreze i doprinose ako ih država nema u budžetu, ali mu nećemo dati platu (sezonskom radniku – prim. Monitora) za vrijeme dok nije angažovan“, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog saveza Žarko Radulović. Kao dodatni problem Radulović ističe to što ponuđena verzija zakona ne nudi dovoljno pomaka, odnosno olakšane procedure, prilikom zapošljavanja sezonaca iz inostranstva. A oni se, kaže, „pokazuju kao dobri radnici, zadovoljni su uslovima i spremni da rade za niže plate nego u bilo kojoj drugoj top destinaciji“.
Dok se o zakonu o sezonskim radnicima makar priča, neka druga obećanja su pala u zapećak. Poput formiranja Fiskalnog savjeta. Da ga imamo, a zakonska obaveza odavno postoji, nedavna rasprava premijera i profesora Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije u Crnoj Gori bila bi poprilično izlišna. Sve bi mu to, prethodno, rekli članovi Fiskalnog savjeta. Ili bi stručna javnost zaključila kako smo napravili pogrešan izbor njegovih članova.
Vlada u najavljenom roku ne uspijeva realizovati ni obećanja koja su data međunarodnim partnertima (EU), čija je realizacija neophodna za dobijanje prvih tranši novca iz Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
Rok za završetak 14 prvih koraka iz Reformske agende Crne Gore 2024.-2027, koja je zimus usvojena u Briselu, istekao je 28. februara 2025. Trenutna procjena je da je Crna Gora u potpunosti ispunila 10 koraka, dok su četiri djelimično ispunjena, predočila je članovima Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Među tim „djelimično ispunjenim“ obavezama nalazi se i Prostorni plan Crne Gore, uz prateće propise. Na tom dokumentu radi se još od vremena Vlade Duška Markovića (2016.-2020). Završetak se najavljuje već poodavno ali dokument nikako da dođe pred poslanike. Odnosno na javnu raspravu koja bi trebala da prethodi finalnom prijedlogu Prostornog plana.
Razna su tumačenja zašto ovaj, krajnje neophodan, posao traje neuobičajeno dugo. Uz hroničnu sporost administracije, postoje i spekulacije o mnogobrojnim parcijalnim interesima potencijalnih investitora kojima bi valjalo udovoljiti. Tako što će se nešto dodati Planu ili, na način da se njegovo donošenje još prolongira dok neko nešto ne završi. Na primjer, kupi poljoprivredno zemljište koje će budućim Planom postati građevinsko.
Za sada su to samo priče. Nepostojanje važećeg Prostornog plana Crne Gore onemogućava donošenje planova nižeg reda, među kojima je i novi PP Podgorice i, odnedavno kao njegov sastavni dio, projekat Velje brdo o kome su nam sa puno entuzijazma govorili premijer i ministar urbanizma Slaven Radunović.
Još jedna obaveza iz Reformske agende – reforma izbornog zakonodavstva – čeka rasplet aktuelnih političkih razmirica vlasti i opozicije. Kao što je čekala i prethodna tri-četiri izborna ciklusa. Vlast se mijenjala, ali model nije: opozicija traži reforme izbornih pravila kako bi većini smanjila prostor za zloupotrebe, vlast traži izgovore da tu priču prolongira. I tako ukrug. Jedinstveni su samo u tome da partijama nikad nije dosta državnog novca, a da su tzv. otvorene liste dobar prijedlog. Za neko bolje vrijeme.
Imamo i set neispunjenih „obećanja“ koja nam niko nije dao. U formalnom smislu. Ali se ispunjenje tih očekivanja podrazumijeva kao neophodan dio najavljene normalnosti. Na vrhu ove liste nalaze se zakoni u vladi i Skupštini, koji bi normirali ponašanje izabranih političkih predstavnika u svakodnevnim, ali i nekim manje uobičajenim okolnostima (prava i obaveze tehničke vlade), smanjujući njihov pravo na improvizaciju i, nazovimo je, domišljatost. U vladinom posjedu je jedna, pomalo problematična, verzija zakona o vladi, dok sličnog dokumenta koji bi uredio rad parlamenta nema u najavi.
U državi koja skoro tri godine ne može da okonča izborni proces u jednoj lokalnoj samoupravi sa otprilike 1.500 upisanih birača, ništa od navedenog ne predstavlja iznenađenje. Što bi rekli, vlast dlaku mijenja ali ćud nikada.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas
,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljkiIreni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.
,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.
Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.
Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.
Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.
Na odluku Etičkog odbora novinar i pisac Brano Mandić se satirično osvrnuo u tekstu O čemu govorimo kada govorimo o sisama, objavljenom u oktobru prošle godine. Ne sluteći da će ga zbog ovog citata policija uputiti na sud: ,,Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po svetom Nilu Sorskom.”
Deset dana nakon objave teksta profesor Stamatović je, preko advokatske kancelarije Šušić, podnio prijavu Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Osnovno državno tužilaštvo procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. I sve bi se, kao i mnogi skandali do sada, tako i završilo da nije bilo revnosne policije.
Mandić je, protekle sedmice, svojom kolumnom obavijestio javnost da mu je ,,policija upala u tekst”.
Uprava policije je podnijela prekršajnu prijavu protiv Mandića. Obaviješten je od suda da se mora pojaviti na saslušanju 16. aprila uz prijetnju dovođenjem. U Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka navodi se da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Ispad profesora Stamatovića, koji je verifikovan odlukom Etičkog odbora UCG, tako dobija novu dimenziju. Policijskog i sudskog progona novinara i pisca za kolumnu u kojoj je s pravom kritikovao profesorov seksistički govor i odobravanje istog od strane najznačajnije visokoškolske institucije u državi.
Da nije po srijedi nešto što liči na represiju i nedemokratiju, tvrde iz policije. Saopštili su da su postupili na zakonit način, bez namjere podrivanja ili targetiranja pojedinca, uz jednak odnos prema svim građanima.Napominjući da će u konačnom Sud za prekršaje cijeniti osnovanost podnijete prekršajne prijave.
Srećom po policiju, uključio se i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović zatraživši od policijskih službenika (pravnika) koji se bave prekršajnom oblašću da nedvosmisleno utvrde sve okolnosti osnovanosti podnošenja zahtjeva za pokretanje ovog prekršajnog postupka.
Objasnio je da će se službenici Uprave policije sa posebnom pažnjom i senzibilitetom odnositi prema svim događajima u kojima policija cijeni opravdanost zahtjeva, ,,a koji se odnose na pojačanu kritiku prema licima koja su dužna da trpe veći pritisak javnosti, odnosno razumijevanje upotrebe specifičnih tehnika i stilova novinarskog izražavanja prilikom društvenog komentarisanja”.
Šćepanović je naložio rukovodiocima svih organizacionih jedinica Uprave policije da bez odlaganja u svim postupanjima koja uključuju medijske radnike primjenjuju principe zakonitosti, proporcionalnosti, transparentnosti, objektivnosti i zaštite javnog interesa, kao i opšteprihvaćena načela medijskog diskursa zagarantovana međunarodnim pravom i konvencijama.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su u ovakvim slučajevima neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koje, kao i u Mandićevom slučaju, vlast, kada joj treba, baštini i danas.
Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je recimo nakon devet mjeseci izviđaja, krajem 2023. godine, utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom Ujedinjenje ili ukrajinizacija nema elemenata krivičnog djela. Institucija ombusmana reagovala je zbog tog teksta.
Isti aršini i literarne slobode nijesu važile za publicistu i istoričara Bobana Batrićevića koji u autorskom tekstu u avgustu 2023, kritikovao stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori. Nakon pritiska javnosti, VDT je konačno u martu 2024, odustalo od gonjenja istoričara i kolumniste Batrićevića.
Da novoj vladajućoj većini nije strano kopiranje pritisaka iz DPS doba ili aktuelnih iz Vučićevog sistema, govori i tekst sa portala Press, koji je blizak Pokretu Evropa sad.Naslov teksta – Da li je Brano Mandić dobio 12,5 hiljada eura od države da ,,Normalizuje” ili profesora zove ,,matorim jarcem”? A u samom tekstu se pored saopštenja policije, podsjeća da je ,,krajem prošle godine nevladina organizacija ‘Žuta kornjača’ Branislava Mandića od Ministarstva kulture i medija dobila 12.524 eura za portal ‘Normalizuj.me”, piše portal Press, a prenosi portal Gradske televizije.
Mandić se odavno zamjerio moćnicima i braniteljima prošle i ove vlasti. ,,…đavo nije skriven već se ukazao u punom kapacitetu izvršne vlasti koju smo prepustili budalama. Jedina stvar koja je tragičnija od navedenog je to što sve govori da baš takve budale zaslužujemo”, piše Mandić u jednoj od kolumni.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Muke pod Lovćenom
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison

Novi broj


KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
INTERVJU3 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
-
Izdvojeno3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
-
DRUŠTVO3 sedmice
INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp
-
DRUŠTVO3 sedmice
OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori
-
INTERVJU3 sedmice
MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe
-
Izdvojeno2 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
INTERVJU1 sedmica
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati