Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, PREDIZBORNA AFERA: Dobrostojeći DPS socijalci

Objavljeno prije

na

Afera nazvana „socijala” potresa Berane samo petnaeset dana uoči lokalnih izbora u ovom gradu. Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, koalicija Zdravo Berane uputila je poziv specijalnom tužilaštvu da se uključi u dešavanja u vezi sa dijeljenjem socijalnih pomoći funkcionerima i aktivistima Demokratske partije socijalsita.

„Pozivamo specijalno tužilaštvo da se izjasni povodom očiglednih zloupotreba u radu JU Centar za socijalni rad i staranje Berane i Andrijevica u periodu kada su dodjeljivana socijalna primanja osobama koje nijesu bile u stanju socijalne potrebe”, navodi se u pozivu.

Ova koalicija podsjeća da je prije nekoliko dana objavila imena i prezimena jednog broja funkcionera DPS koji su primili socijalnu pomoć, kao i vrijeme kada se to dešavalo.

„Podsjećamo Vas da je u tom pravcu 2016.godine i vođen sudski spor protiv Arsović Save, tadašnjeg direktora pomenutog Centra pred Osnovnim sudom u Beranama”, pišu oni Specijalnom tužiocu. Pitaju – da li je tadašnji direktor Centra za socijalno u Beranama kontrolisao ovaj slučaj.

„Ako je kontrolisao, da li je mogao utvrditi da su jednokratne pomoći davane suprotno Zakonu o dječijoj i socijalnoj zaštiti i Pravilniku o bližim uslovima za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite ili pak smatra da su ti ‘korisnici’ zaista bili u stanju socijalne potrebe za jednokratnu pomoć”, naveli su u kratkom pismu i pozivu specijalnom tužilaštvu.

Oni smatraju da afera koju su otkrili po značaju i težini prevazilazi crnogorske okvire i najavljuju da će o svemu obavijestiti međunarodnu zajednicu.

„U svakoj rezvijenoj demokratiji ovaj slučaj bi se mogao udžbenički proučavati kao primjer organizovanog kriminala. Koalicija Zdravo Berane će upoznati i predstavnike međunarodne zajednice sa ovom presudom, kao i činjenicama vezanim za pomenute zloupotrebe od strane Centra za socijalni rad i staranje”, kažu u koaliciji Zdravo Berane.

Centar za socijalni rad u Beranama je uoči parlmentarnih izbora 2012. godine na ime socijalnih pomoći i davanja, bilo za plaćanje struje ili kupovinu ogrijevnog drveta, podijelio svojim funkcionerima iznose od 350 do 500 aura.

Među tim „socijalnim slučejevima” su i pet sadašnjih kandidata za odbornike sa liste DPS, i to Dejan Ćorac, sadašnji pomoćnik direktora Doma zdravlja, Vukadin Božović, direktor Osnovne škole Šekular, Žarko Raičević, direktor Srednje medicinske škole, Fahrudin Dervišević, tadašnji pomoćnik direktora Srednje elektrotekničke škole i Aida Ramusović-Jovančević, učeiteljica.

Na listi onih koji su dobili socijalnu pomoć je dugogodišnji sekretar Opštinskog odbora DPS u Beranama Vojislav Došljak.

Koalicija Zdravo Berane objavila je ove podatke, tvrdeći da su u posjedu svih zahtjeva za dodjelu pomoći, analiza komisije koja je izašla na teren da utvrdi da su ova lica u stanju socijalne potrebe, kao i brojeva rješenja na osnovu kojih im je pomoć odobrena.

Tada je objavljeno i da su rješenjima JU Centra za socijalni rad Berane i Andrijevica jednokratnu novčanu pomoć, između ostalih, dobili opštinski projekt menadžer Jovica Zečević, 500 eura za kupovinu ogrijevnog drveta i plaćanje struje, učiteljica i član OO DPS Marina Vujadinović – 500 eura za kupovinu ogrijevnog drveta i plaćanje struje, profesor Radomir Jočić – 500 eura zbog bolesti člana porodice, rukovodilac likovnih djelatnosti u Centru za kulturu Irvin Masličić – 445 eura za obezbjeđenje školovanja.

Rješenjem Centra za socijalni rad Elvir Ramčić dobio je 300 eura za kupovinu ogrijevnog drveta i plaćanje struje, tadašnji tehnički direktor JP Komunalno Radoje Sekulić -350 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje, Milorad Barjaktarović – 500 eura za kupovinu drveta i plaćanje struje, profesor Celić Tomislav – 450 eura za kupovinu ogrijeva i plaćanje struje, u to vrijeme šef voznog parka JP Komunalno Veselin Babić – 490 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje.

Zatim službenica MUP Sadeta Škrijelj – 500 eura za kupovinu ogrijeva i plaćanje struje, funkcioner DPS Muzafer Kršić – 420 eura za liječenje člana porodice, aktuelni direktor JP Komunalno u Petnjici Mithat Cikotić – 550 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje.

Privatni preduzetnik, u posjedu čije porodice je jedno od najvećih stovarišta u gradu, Obrad Čantrić dobio je 460 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje, carinik Marko Radunović – 400 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje, prosvjetni radnik Svetolik Čukić – 450 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje, aktivista Blažo Piper – 400 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje.

Univerzitetski profesor Marjan Premović 400 eura dobio je za knjigu, profesor Darko Raković – 400 eura za kupovinu namirnica i plaćanje struje, ativista DPS Sead Delić -500 eura za kupovinu ogrijeva i plaćanje struje, carinik Goran Radičević – 500 eura za kupovinu drva i plaćanje struje, tadašnji odbornik u SO Berane Muslija Kalić – 455 eura, prosvjetni radnik Sanja Kljajić – 500 eura.

Pomoć od 500 eura tada je dobio i geodeta Vučeta Mališić, tadašnji radnik katastra a sada vlasnik geodetske frime koja sarađuje sa katastrom. On je nedavno hapšen sa bivšim predsjednikom opštine Vukom Golubovićem i protiv njega se u specijalnom tužilaštvu već vodi istraga.

Supruga Vuke Golubovića, Milijana Vučeljić, tadašnja direktorica JP Komunalno, sada zaposlena u Birou rada Berane dobila je 350 eura za kupovinu namirnica.

Aktivista DPS i radnik Centra za socijalno u Beranama Milutin Šćepović – 400 eura za kupovinu ogrijeva i plaćanje računa za struju. Šćepović je bio istovremeno član komisije koja je pomoć odobravala. Što znači da je samom sebi „izašao na teren” i utvrdio da se nalazi u stanju socijalne potrebe. Kakva komedija.

Među korisnicima socijalne pomoći nalazi se i ime Ervina Mandžukića, bivšeg odbornika DPS-a, i tadašnjeg šefa humanitarne organizacije Karitas Luksemburg.

I tu nije kraj. Na listi onih koji su dobili socijalnu pomoć, u koju je Monitor imao uvid, nalaze se još mnoga poznata imena sadašnjih aktivista Demokratske partije socijalista i članova opštinskih odbora te partije u Beranama i Petnjici. Petnjica je tada još uvijek bila u sastavu beranske opštine. I za ta imena će se ubrzo čuti.

Od do sada pomenutih niko nije bio raspoložen da komentariše situaciju. Niko nije ni demantovao. Nije to učinila ni Demokratska partija socijalsita, osim što je u jednom uopštenom saopštenju rečeno nešto prilično neodređeno. Tipa, „zna se ko je ko u Beranama” ili „blate se čestiti ljudi”.

Iz koalicije Zdravo Berane uputuili su DPS-u poziv da poslije, kako kažu, skandala sa dodjelom socijalne pomoći funkcionerima te partije i sadašnjim kandidatima za odbronike, povuku odborničku listu.

Oni navode navode da bi to moralo da se uradi iz moralnih razloga, „jer bi u svakom uređenom društvu „socijalci” iz redova DPS-a zasluživali opštenarodnu osudu i veliki stub srama”.

„Da nije tužno bilo bi smiješno, jer građani Berana dobro znaju da su „socijalci” iz redova DPS-a dobrostojeća lica u čije domove, po raznim osnovama, svakog mjeseca ulaze hiljade eura. To su lica čiji svi članovi porodica rade. To su lica sa sumnjivim porijeklom imovine, koja su prigrabila opštinske stanove i koja zauzimaju direktorske i druge odgovorne funkcije. To su, nažalost, i lica koja su stvarnim socijalnim slučajevima, koje je stvorila Demokratska partija socijalista, stavila ruku u džep, kako bi zadovoljila svoje nezasite prohtjeve. Pitamo se da li ljudi koji su spremni da uzmu od sirotinje, radi svog ličnog bogaćenja, mogu da predstavljaju građane u lokalnom parlamentu i da se nadaju osvajanju vlasti? Sigurno da ne, jer je u Beranama prošlo vrijeme onih koji su otimali od naroda i koji su nam u nasljedstvo ostavili 20 miliona duga” – tvrde u kolaiciji Zdravo Berane.

Vrhunac svega je saznanje da je zbog ovog slučaja protiv tadašnjeg direktora Centra za socijalno Berane i Andrijevica Save Arsovića neko podnio krivičnu prijavu koju je tužilaštvo procesuiralo po službenoj dužnosti, zbog čega mu je suđeno u Osnovnom sudu u Beranama. Arsović je oslobođen jer je po odluci suda utvrđeno da je komisija koja je izlazila na teren uradila svoj posao na zakonit način.

Tu presudu uskoro će dobiti predstavnici stranih ambasada i Delegacije EU u Crnoj Gori. Kao prilog pregovaračkom poglavlju o vladavini prava i borbi protiv korupcije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo