Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: SLUČAJ CVIJETNI PARK: Pošto livada treće klase

Objavljeno prije

na

Može li slučaj u Beranama odavno poznat pod nazivom Cvijetni park postati predmet interesovanja Specijalnog tužilaštva? To je ovih dana zatražio jedan od privatnika kojem je srušen lokal na ovoj najatraktivnoj lokaciji, koja je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je potom nikla kao pečurka poslije kiše.

Četiri godine nakon što mu je po nalogu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine srušen lokal, smješten na parceli između glavne ulice i Cvijetnog parka, Esko Gruda zatražio je od specijalnog tužioca Milivoja Katnića da preispita kako je izvedena prodaja ovog zemljišta.

On tvrdi da je i lokal srušen nezakonito i parcela o kojoj je riječ prodata na nezakonit način te da se iskreno nada da će to konačno uvidjeti i pravosudni organi kojima se, zajedno s ostalim privatnicima otjeranim s te lokacije, godinama žalio.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, za 105.000 eura prodala privatnom preduzeću Rudi komerc radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala cijelo su vrijeme tvrdili da su u ovom postupku grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u pozitivne zakonske propise. Oni su isticali da su mjesecima ranije tražili pomoć od najviših državnih organa, stavljajući im do znanja da lokalni moćnici žele da uklone njihove objekte bez centa nadoknade, iako su lokali u katastru bili uknjiženi kao svojina jedan kroz jedan.

Za razliku od njih, tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović izjavljivao je da je prodaja sporne parcele obavljena u skladu sa zakonom.

Gruda sada podsjeća da je zajedno s ostalih šest privatnika još 2012. godine predao krivičnu prijavu specijalnom tužiocu protiv Golubovića i još dvojice opštinskih službenika. U prijavi je i tada navedeno da su ova lica u decembru 2011. godine, „u namjeri da sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist, iskoristili svoj službeni položaj i prekoračili granice svog službenog ovlašćenja, na način što su Vladi Crne Gore dostavili podatke da se prodaje poljoprivredno zemljište, odnosno livada treće klase, iako se radi o gradskom građevinskom zemljištu”.

Oni su ovo zemljište privatniku kasnije prodali jeftinije nego što je to isto zemljište nekoliko godina ranije procijenjeno u procesu restitucije. Vlasnici lokala su uz krivičnu prijavu uputili i propratno pismo tadašnjoj vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić u kojem su tvrdili da se radi o smišljenom i organizovanom kršenju zakona.

Gruda u obraćanju sadašnjem specijalnom tužiocu tvrdi da posjeduje dokaze koji ukazuju da se u ovom slučaju, vezanom za prodaju zemljišta, radilo o krađi državne imovine. U prilog tvrdnji da je tender bio namješten, on podsjeća da je oglas za prodaju objavljen uoči novogodišnjih praznika, a tek nakon nekoliko dana i na sajtu Opštine.

,,Javni poziv je raspisan 30. decembra 2011. godine i to, po ustaljenom šablonu, samo u dnevnom listu Pobjeda. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanim licima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje. Iako se radilo o građevinskom zemljištu, tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović je kao ovlašćeno lice zaključio kupoprodajni ugovor 30. januara 2012. godine, uz naznaku da se prodaje poljoprivredno zemljište treće klase, iako se radi o katastarskoj parceli koja je smještena u strogom centru grada. Tako je prodao i naše lokale na tom zemljištu i to bez našeg znanja. Nakon toga naši lokali su uklonjeni mimo svih zakonskih propisa i bez ikakve nadoknade”, naglasio je Gruda u obraćanju Milivoju Katniću.

Slučaj Cvijetni park aktuelizovao je pitanje zakonitosti rada Katastra u Beranama bez kojeg se ovakve stvari ne bi mogle završavati. Tako je predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić ovih dana pozvao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine, zbog, kako je naveo, osnovane sumnje da su odgovorna lica u toj ustanovi u posljednjih petnaestak godina pričinila mnoštvo nezakonitih i koruptivnih radnji.

On je za Dan kazao da je spreman da svoje tvrdnje potkrijepi odgovarajućim dokazima i da očekuje bržu reakciji državnih organa zaduženih za suzbijanje organizovanog kriminala. Ustvrdio je da Opština Berane zbog neodgovornog ponašanja lokalnog Katastra i drugih povezanih subjekata godinama trpi velike štete i da je zahvaljujući takvim radnjama usporena realizacija velikog broja važnih projekata.

,,Pozivam Milivoja Katnića da uđe u beranski Katastar i spasi ovaj grad od onih koji su se godinama poigravali s državnom imovinom, a samim tim i s građanima. Brojni primjeri ukazuju da je lokalni Katastar bio i ostao maligno tkivo Berana. Između ostalog, odgovorni u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine već petnaestak godina odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim pacelama i zaštiti državnu imovinu na Buču. Nezakonite radnje su evidentne i po pitanju eksproprijacije državnog zemljišta na više lokacija u gradu zbog čega Opština Berane trpi velike štete. Zato je krajnje vrijeme da se tome stane na kraj”, izjavio je Šćekić.

On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Mi svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom Katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer prosto ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Dovoljno je reći da odgovorni u beranskom Katastru izbjegavaju da postupe po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova i shvatiti o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Na sve to su još prije četiri godine ukazivali privatnici iz Cvijetnog parka. Esko Gruda smatra da je ovaj slučaj tipičan primjer kriminalnog organizovanja, a nadu u pravdu sada mu, kako kaže, vraća novi specijalni tužilac.

,,Postupanja specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića u vezi brojnih kriminalnih radnji u Crnoj Gori povratila su mi nadu da će i istina o prodaji spornog zemljišta u Beranama, na kojem je srušen i moj lokal, radi ličnog bogaćenja pojedinaca, izaći na vidjelo. Tim prije, jer čitavo Berane zna da su pojedinci u ovom slučaju oteli privatnu imovinu i na nezakonit način za sebe prigrabili ogromno bogatstvo”, kaže Gruda.

Iz Uprave za nekretnine potvrđeno je da se već neko vrijeme provjerava rad beranskog Katastra. Cvijetni park nije jedini slučaj koji intrigira javnost u Beranama, ali je jedan od onih koji svakodnevno bode oči i podsjeća na ružnu prošlost koja je do sada ostala nekažnjena. I čeka na red kod specijalnog tužioca.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo