Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: SLUČAJ CVIJETNI PARK: Pošto livada treće klase

Objavljeno prije

na

Može li slučaj u Beranama odavno poznat pod nazivom Cvijetni park postati predmet interesovanja Specijalnog tužilaštva? To je ovih dana zatražio jedan od privatnika kojem je srušen lokal na ovoj najatraktivnoj lokaciji, koja je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je potom nikla kao pečurka poslije kiše.

Četiri godine nakon što mu je po nalogu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine srušen lokal, smješten na parceli između glavne ulice i Cvijetnog parka, Esko Gruda zatražio je od specijalnog tužioca Milivoja Katnića da preispita kako je izvedena prodaja ovog zemljišta.

On tvrdi da je i lokal srušen nezakonito i parcela o kojoj je riječ prodata na nezakonit način te da se iskreno nada da će to konačno uvidjeti i pravosudni organi kojima se, zajedno s ostalim privatnicima otjeranim s te lokacije, godinama žalio.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, za 105.000 eura prodala privatnom preduzeću Rudi komerc radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala cijelo su vrijeme tvrdili da su u ovom postupku grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u pozitivne zakonske propise. Oni su isticali da su mjesecima ranije tražili pomoć od najviših državnih organa, stavljajući im do znanja da lokalni moćnici žele da uklone njihove objekte bez centa nadoknade, iako su lokali u katastru bili uknjiženi kao svojina jedan kroz jedan.

Za razliku od njih, tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović izjavljivao je da je prodaja sporne parcele obavljena u skladu sa zakonom.

Gruda sada podsjeća da je zajedno s ostalih šest privatnika još 2012. godine predao krivičnu prijavu specijalnom tužiocu protiv Golubovića i još dvojice opštinskih službenika. U prijavi je i tada navedeno da su ova lica u decembru 2011. godine, „u namjeri da sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist, iskoristili svoj službeni položaj i prekoračili granice svog službenog ovlašćenja, na način što su Vladi Crne Gore dostavili podatke da se prodaje poljoprivredno zemljište, odnosno livada treće klase, iako se radi o gradskom građevinskom zemljištu”.

Oni su ovo zemljište privatniku kasnije prodali jeftinije nego što je to isto zemljište nekoliko godina ranije procijenjeno u procesu restitucije. Vlasnici lokala su uz krivičnu prijavu uputili i propratno pismo tadašnjoj vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić u kojem su tvrdili da se radi o smišljenom i organizovanom kršenju zakona.

Gruda u obraćanju sadašnjem specijalnom tužiocu tvrdi da posjeduje dokaze koji ukazuju da se u ovom slučaju, vezanom za prodaju zemljišta, radilo o krađi državne imovine. U prilog tvrdnji da je tender bio namješten, on podsjeća da je oglas za prodaju objavljen uoči novogodišnjih praznika, a tek nakon nekoliko dana i na sajtu Opštine.

,,Javni poziv je raspisan 30. decembra 2011. godine i to, po ustaljenom šablonu, samo u dnevnom listu Pobjeda. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanim licima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje. Iako se radilo o građevinskom zemljištu, tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović je kao ovlašćeno lice zaključio kupoprodajni ugovor 30. januara 2012. godine, uz naznaku da se prodaje poljoprivredno zemljište treće klase, iako se radi o katastarskoj parceli koja je smještena u strogom centru grada. Tako je prodao i naše lokale na tom zemljištu i to bez našeg znanja. Nakon toga naši lokali su uklonjeni mimo svih zakonskih propisa i bez ikakve nadoknade”, naglasio je Gruda u obraćanju Milivoju Katniću.

Slučaj Cvijetni park aktuelizovao je pitanje zakonitosti rada Katastra u Beranama bez kojeg se ovakve stvari ne bi mogle završavati. Tako je predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić ovih dana pozvao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine, zbog, kako je naveo, osnovane sumnje da su odgovorna lica u toj ustanovi u posljednjih petnaestak godina pričinila mnoštvo nezakonitih i koruptivnih radnji.

On je za Dan kazao da je spreman da svoje tvrdnje potkrijepi odgovarajućim dokazima i da očekuje bržu reakciji državnih organa zaduženih za suzbijanje organizovanog kriminala. Ustvrdio je da Opština Berane zbog neodgovornog ponašanja lokalnog Katastra i drugih povezanih subjekata godinama trpi velike štete i da je zahvaljujući takvim radnjama usporena realizacija velikog broja važnih projekata.

,,Pozivam Milivoja Katnića da uđe u beranski Katastar i spasi ovaj grad od onih koji su se godinama poigravali s državnom imovinom, a samim tim i s građanima. Brojni primjeri ukazuju da je lokalni Katastar bio i ostao maligno tkivo Berana. Između ostalog, odgovorni u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine već petnaestak godina odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim pacelama i zaštiti državnu imovinu na Buču. Nezakonite radnje su evidentne i po pitanju eksproprijacije državnog zemljišta na više lokacija u gradu zbog čega Opština Berane trpi velike štete. Zato je krajnje vrijeme da se tome stane na kraj”, izjavio je Šćekić.

On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Mi svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom Katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer prosto ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Dovoljno je reći da odgovorni u beranskom Katastru izbjegavaju da postupe po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova i shvatiti o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Na sve to su još prije četiri godine ukazivali privatnici iz Cvijetnog parka. Esko Gruda smatra da je ovaj slučaj tipičan primjer kriminalnog organizovanja, a nadu u pravdu sada mu, kako kaže, vraća novi specijalni tužilac.

,,Postupanja specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića u vezi brojnih kriminalnih radnji u Crnoj Gori povratila su mi nadu da će i istina o prodaji spornog zemljišta u Beranama, na kojem je srušen i moj lokal, radi ličnog bogaćenja pojedinaca, izaći na vidjelo. Tim prije, jer čitavo Berane zna da su pojedinci u ovom slučaju oteli privatnu imovinu i na nezakonit način za sebe prigrabili ogromno bogatstvo”, kaže Gruda.

Iz Uprave za nekretnine potvrđeno je da se već neko vrijeme provjerava rad beranskog Katastra. Cvijetni park nije jedini slučaj koji intrigira javnost u Beranama, ali je jedan od onih koji svakodnevno bode oči i podsjeća na ružnu prošlost koja je do sada ostala nekažnjena. I čeka na red kod specijalnog tužioca.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo