Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: VRAĆENO OTETO ZEMLJIŠTE: Nesagledive razmjere pljačke

Objavljeno prije

na

Oko četrdeset pet ari zemljišta u Beranama, koje je 2014. godine prisvojio bivši gradonačelnik Vuka Golubović, neposredno prije nego što je DPS izgubio lokalnu vlast, ponovo je u vlasništvu države. Odluku o tome donio je Upravni sud, a zemljište je opet evidentirano u Upravi za nekretnine kao državna imovina.

Ovim i drugim slučajevima, kada je bivši gradonačelnik Berana uz pomoć rukovodilaca opštinskog katastra prenio desetine hiljada kvadrata opštinskog zemljišta na sebe, firme lokalnih tajkuna ili na njih lično, bavi se Specijalno državno tužilaštvo.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić izjavio je ranije da ne istražuju samo budvanske funkcionere, već da među predmetima imaju i ugovore koji se odnose na opštine Berane, Podgorica, Kolašin.

Više krivičnih prijava protiv bivšeg predsjednika opštine i odgovornih lica Uprave za nekretnine Područne jedinice Berane i njima povezanih lica tadašnjem specijalnom tužiocu Đurđini Ivanović predalo je opštinsko rukovodstvo iz koalicije Zdravo Berane, nakon preuzimanja vlasti prije nešto više od dvije godine.

Bivši predsjednik opštine Vuka Golubović nezakonito je preveo na sebe četrdeset pet ari opštinskog zemljišta u katastarskoj opštini Lužac, u dijelu koji se nalazi u neposrednoj blizini puta Berane – Lubnice – Kolašin, u vrijeme kada je kompanija Bemaks gradila taj put, a rješenje o tome potpisao je tadašnji vd direktora beranskog katastra Momčilo Saičić.

Golubović je prisvojio dio opštinske parcele 1139 iz liste nepokretnosti 31 Katastarska opština Lužac, površine 4.543 kvadrata. On je prikazao da je tu zemlju kupio od privatnih lica po osnovu takozvanog ništavog ugovora o kupoprodaji.

„Taj ugovor nije ovjeren ni kod suda ni kod notara. Ovjeren je u lokalnoj upravi koja nije nadležna za ovjeru ugovora o prometu nepokretnosti, a ovjeru je potpisao Golubović” – kazao je Monitoru sagovornik iz lokalne uprave.

Prema njegovim riječima i tome što se vidi iz dokumenata u koje je Monitor imao uvid i čije kopije posjeduje, Golubović je zahtjev za upis ove parcele na svoje ime podnio nekoliko dana prije nego što je predao mandat budućem gradonačelniku.

„Na zahtjevu za upis je datum 31. mart 2014. godine. To je bilo nakon lokalnih izbora koje je Demokratska partija socijalista u Beranama izgubila. Uprava za nekretnine je usvojila taj zahtjev desetak dana kasnije, odnosno 10. aprila 2014. godine” – kazao je opštinski činovnik.

U međuvremenu, prema informacijama Monitora, policija je po nalogu Specijalnog tužilaštva nekoliko puta dolazila u Opštinu, tražeći dodatnu dokumentaciju, provjeru one koje su dobili ili njenu ovjeru.

Krivične prijave Opštine u Specijalnom tužilaštvu širokog su spektra, od zloupotrebe planske dokumentacije, prebacivanja državne imovine na pojedince ili firme do finansijskih malverzacija.

Za razliku od slučaja Vuke Golubovića, kome je bivši načelnik katastra Momčilo Saičić omogućio da prisvoji zemljište, drugi primjeri ukazuju na moguću spregu lokalnih tajkuna i Opštine. Recimo, Opština im je pod povoljnim uslovima omogućavala da dođu do jeftinih parcela, na kojima bi se zatim podizale zgrade.

Ili, zemlja oduzeta restitucijom od građana takođe je na sumnjivim tenderima ustupana vlasnicima građevinskifh firmi, koji su se zatim revanširali stambenim kvadratima ili građevinskim zemljištem lošijeg kvaliteta.

Pored Saičića, u dokumentima koje pregleda tužilaštvo je i ime njegovog prethodnika Darka Mališića, koga je direktor Uprave za nekretnine smijenio.

Vuka Golubović je zaposlen u Upravi za inspekcijske poslove, nakon što u dva navrata nije uspio da prođe test za načelnika katastra u Beranama, gdje je konkurisao pošto je izgubio poziciju na čelu Opštine.

On je ranije negirao da je činio bilo šta nezakonito dok je šefovao Opštinom, tvrdeći da su prijave politički obračun novog rukovodstva. Negirao je i da je oteo državnu parcelu, tvrdeći da je to bila očevina koju je preveo na svoje ime.

Međutim, u spisima predmeta navodi se da je parcela u KO Lužac pripadala Opštini i da država nije dala saglasnost za njeno otuđenje. Takođe, taj ugovor nije ovjeren kod suda ni kod notara, već u lokalnoj upravi koja nije bila nadležna za to.

U presudi Upravnog suda citiraju se navodi Golubovića, da tada nijesu ni postojali notari. Sud je, međutim, procijenio da ,,dokazi u spisima predmeta ne upućuju na pravilnu primjenu odredaba Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, odnosno da je u prvostepenom postupku izvršena promjena upisa na osnovu ugovora o kupoprodaji, u kojem prodavac u vrijeme podnošenja zahtjeva nije upisan kao imalac prava u katastarskom operatu”.

Razmjere pljačke u Beranama su, prema riječima sagovornika iz lokalne uprave, još nesagledive, ali je ono čemu se ušlo u trag kompromitujuće. „Mi smo uspjeli da dođemo do jednog broja dokumenata kojima su potkrijepljene krivične prijave. To nije malo. Ovo je organizovani kriminal vidljiv golim okom. Toliko opštinskog zemljišta je otuđeno da sjutra postoji potreba da se, recimo, gradi novi dječji vrtić, Opština ne bi znala gdje da ga gradi” – kazao je sagovornik Monitora.

Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić nakon preuzimanja vlasti skrenuo je pažnju javnosti i tužilaštvu na njegove prethodnike koji su zloupotrebljavali državne resurse za podmićivanje birača.

Opština je podnijela krivične prijave protiv bivšeg predsjednika i njegovog brata Milana, koji je bio direktor Agencije za investicije i razvoj, kao i povezanih lica, privrednih subjekata „zbog toga što su u prethodnom periodu više od trista hiljada potrošili u predizbornoj kampanji za radove u mjesnim zajednicama bez raspisanih tendera i ugovora”.

Na pres konferenciji su tada navedeni brojni primjeri nenamjenskog trošenja novca, među kojima i sredstva uslovnih dotacija EU, zatim novca koji je bio namijenjen Regionalnom biznis centru i sredstava Fonda PIO za rješavanje stambenih problema i pitanja penzionera. Slučaj s prebacivanjem zemljišta samo je jedan u nizu koji još uvijek nema epilog.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo