Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO: BITKA ZA VASOVE VODE NIJE ZAVRŠENA: Čika Đorđije i mrtav opominje

Objavljeno prije

na

Čika Đorđe je podigao visoko štap sa znamenitog brda Berankrš, pokazujući negdje u daljine, i opominjući da bitka za Vasove vode nije završena i da njegov duh još živi među stanovnicima Beransela.

Nakon dužeg odlaganja postavljanja spomenika najstarijem građanskom aktivisti i simbolu otpora mještana ovog naselja u borbi za zdravu životnu sredinu, bista Đorđa Tomovića „na neki čudan način” osvanula je na vrhu brda.

Đorđije je, kako kažu Beranselci, tako i nakon smrti odlučio da povede još jednu bitku, ovog puta s birokratijom, i da se sam popne na ovo znamenito uzvišenje.

„Mi u Mjesnoj zajednici ne znamo ništa. Mi mislimo da je Đorđiju Tomoviću dosadilo da čeka dozvole i da samuje u mraku u jednoj kolibi u naselju, pa je odlučio da se popne na Berankrš i da odozgo podignutim štapom opomene da nije uzalud vodio borbu” – kaže predsjednik ove mjesne zajednice Slobodan Lončar.

Osim ironično, u Beranselu ne žele da govore o tome ko je i kako teški spomenik iznio na vrh Berankrša i da li je time prekršen zakon.

Legendarni starac iz Berasela preminuo je u dubokoj starosti ali je odnio pobjedu nad kulturnim i životnim obrascem koji je nametnula crnogorska vlast, praveći od svojih građana poslušnike.

Đorđije će ostati upamćen kao najstariji stanovnik Beransela i jedna od prepoznatljivih ličnosti dugogodišnje borbe tog sela s institucijama zbog odlaganja otpada na Vasovim vodama.

Starina Đorđije uvijek je bio među prvim mještanima Beransela na blokadi gradskog smetlišta na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, i među prvim su mu stigli pozivi za informativne razgovore u policiji, zatim za Sud za prekršaje, a potom i za izdržavanje osmodnevne zatvorske kazne na koju, ipak, nije otišao.

„Ljudi se plaše, i to mi nikako nije jasno. Neote da skoče, nego šute. Boje se od vlasti. A što će se bojati, kad vlasti ne rade pravilno” – ostale su upamćene čika Đorđijeve riječi.

Beranselci su odnijeli pobjedu nad sistemom, kada je država neposredno prije lokalnih izbora u martu 2014. godine, odustala od daljeg odlaganja smeća na Vasovim vodama. Starina Đorđije, ipak, nije dočekao sanaciju najvećeg divljeg smetlišta na sjeveru Crne Gore, koja se najavljuje već tri godine.

Upravo zbog toga u Ekološkom pokretu Ozon, koji je u svemu bio podrška mještanima Beransela, smatraju da aktivnosti na sanaciji Vasovih voda idu veoma sporo. U svakom slučaju ne najavljenom i očekivanom brzinom.

,,Po nama, neshvatljivo sporo, ako znamo za najavu Vlade da će ova ekološka katastrofa u neposrednoj blizini međunarodno zaštićene rijeke Lim i MZ Beranselo, biti sanirana sredstvima iz budžeta Crne Gore” – kaže direktor ove nevladine organizacije Aleksandar Perović.

On podsjeća da nakon započinjanja aktivnosti na kanalisanju protoka ocjednih deponijskih voda, koje predstavljaju veliku opasnost i prijete da izazovu odvajanje jednog dijela deponovanog otpada, a koje je trebalo davno biti završeno, još uvijek nema nikakvih informacija šta je s tom niti sa sljedećim planiranim aktivnostima.

,,Nekako nam se čini da se namjerno prolongira rješavanje problema, što vjerovatno ima veze sa tim što je na čelu Berana opoziciona lokalna uprava, ali ostaje nejasno zašto se baš zbog toga lokalna uprava mnogo češće ne oglašava u javnosti i insistira na upoznavanju građana o problemima i izazovima sa kojima se susreće kada je sanacija Vasovih voda u pitanju” – smatra Perović.

Prema njegovim riječima, lokalna uprava u ovom gradu nema ni lokalni plan upravljanja otpadom, što je već moralo biti završeno, a lokacija Rujište koja je bila korišćena kao privremena, već je postala još jedan problem.

,,Vasove vode se moraju sanirati, pa i revitalizovati na najbolji mogući način jer je riječ o devastiranoj lokaciji na kojoj su građani MZ Beranselo i ekološki svjesni građani Crne Gore izborili da se institucije sistema konačno zapitaju koliko je održiv koncept regionalnih sanitarnih deponija i zahvaljujući čemu se unaprijedila i zakonska regulativa u oblasti upravljanja otpadom” – dodaje direktor Ozona.

On kaže kako se na slučaju Vasovih voda zapravo vidi kako sistem ne umije da pruži ruku nakon poraza i uradi ono što je potrebno – da zahvali odgovornim i aktivnim građanima koji su se borili da ostvare Ustavom garantovano pravo na zdravu životnu sredinu.

Perović upozorava da opet ulazimo u zimski period koji karakteriše velika količina padavina, što znači da postoji realna opasnost odvajanja na najprimitivniji način deponovanog otpada, različitih vrsta, pa i opasnog, koji će zavšriti u Limu, a zatim dalje nizvodno postati i prekogranični problem.

“Nadamo se da će makar opština Berane uraditi lokalni plan i da će njime prepoznati način na koji će uspostaviti pravilan i ekonomski održiv sistem upravljanja komunalnim otpadom. Lokalne uprave koje ne znaju da organizuju komunalne djelatnosti, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, kakvih je danas u većini opština, ne zaslužuju povjerenje građana i treba da ostave prostor za one koji znaju kako obezbijediti kvalitet života dostojan stepenu civilizacije i razvoja u kojem živimo” – kaže Perović.

Osim što su svom najstarijem žitelju i simbolu otpora izgradili bistu, mještani Beransela su u saradnji s Ekološkim pokretom Ozon pokrenuli i inicijativu za ustanovljavanje nagrade za ekološki aktivizam koja će nositi ime Đorđija Tomovića.

Direktor ove nevladine organizacije Monitoru je rekao da će nagrada po prvi put biti dodijeljena do kraja ovog mjeseca.

,,Upravo smo u fazi izbora prvog dobitnika nagrade, koja će ubuduće biti dojeljivana svake godine” – kaže Perović.

Znatna sredstva za izradu biste skupljana su isključivo od dobrovoljnih priloga. Bista je završena prošle godine i dopremljena u Berane, ali je u jednoj baraci u selu čekala na birokratsku procedure izdavanja dozvole za njeno postavljanje.

Prvobitna namjera mještana Beransela bila je da se bista postavi neposredno pored puta koji vodi k nekadašnjoj divljoj deponiji Vasove vode, gdje su se najčešće održavali protesti i gdje je napravljena i poznata fotografija Đorđija Tomovića s podignutim štapom ispred policijskog automobila.

Kada su se obratili Opštini, mještanima Beransela je rečeno da je postavljanje spomenika u nadležnosti Ministarstva kulture, pa je sve prolongirano. Sada se konačno spomen bista od bronze u prirodnoj veličini, koju je po narudžbi izradio akademski vajar Luka Radojević, našla na vrhu brda Berankrš.

Bista je dobro uočljiva i s magistralnog puta kojim se u Berane stiže iz centralnog, odnosno administrativnog dijela države koji je birokratski odugovlačio s izdavanjem dozvole za njeno postavljanje.

Bronzani Đorđije Tomović i mrtav opominje da u Evropu ne možemo sa smećem i nesaniranim Vasovim vodama. Njegovo ime i riječi još će se u pristupnim pregovorima pominjati, kada se otvori poglavlje koje se tiče zaštite životne sredine.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo