Povežite se sa nama

OKO NAS

BEZBJEDNOST NA CRNOGORSKIM SKIJALIŠTIMA: Odgovornost svih

Objavljeno prije

na

Osam dana nakon što je od povreda zadobijenih na padinama Bjelasice preminuo Podgoričanin Stefan Božović (24), prilikom vožnje uspinjačom na Savinom kuku povrijeđen je Bjelopoljac Nićifor Šćekić.

Šćekić je radnik zaposlen u firmi Unipred iz Bijelog Polja koja remontuje uspinjače i ski liftove. Poslije nezgode, direktor Turističkog centra Durmitor Miloš Popović kazao je da je do nezgode došlo prilikom sjedanja na korpu kada je radnika udarila sigurnosna ograda koja predstavalja sastavni dio korpe.

Očevidac tog događaja je, međutim, ispričao kako je radnik povrijeđen zbog kvara na drugoj korpi dvosjeda, koja je olabavila, proklizala i udarila u korpu u kojoj su bili Šćekić i njegov kolega. Popović je to demantovao. Sve se dešavalo kada na uspinjači na Savinom kuku zbog nedostatka snijega nije bilo skijaša, već samo radnici zaduženi za održavanje.

O bezbjednosti na crnogorskim skijalištima mišljenja su oprečna. Nakon smrti mladog Božovića na društvenim mrežama i portalima moglo se pročitati na desetine nagativnih komentara kada je riječ o bezbjednosti skijaša. Inspekcijske službe tvrde da je sve u redu. U nalazu nakon nesreće na Bjelasici navodi se da je ,,kolašinsko skijalište jedno od najurednijih u Crnoj Gori, kada je u pitanju i opremljenost i poštovanje zakonskih odredbi”, i da nije nađena nijedna nepravilnost. Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin kaže da su sve staze na Ski centru Kolašin 1450 obilježene u skladu sa zakonom.

Najoštriji u kritikama na račun stanja na crnogorskim skijalištima bio je Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora. On tvrdi da skijališta ne smiju biti otvorena ako nijesu staze kvalitetno pripremljene, postavljeni svi znakovi, obezbijeđene ski staze i ispunjeni svi uslovi za bezbjedno funkcionisanje žičara.

,,Cilj donošenja zakona je sigurnost na skijalištima ustanovljavanjem procedura koje vlasnik skijališta mora da ispoštuje. Da bi se zakon sproveo, državni organi moraju da preduzimaju mjere nadzora i kontrole. Činjenica je da Uprava za inspekcijske poslove, turistički i drugi inspektori nijesu vršili kontrolu na bilo kom skijalištu u Crnoj Gori a bili su obavezni da to urade. Činjenica je da su iz Nacionalne turističke organizacije kao i ministar Branimir Gvozdenović na sva usta hvalili pripremu zimske sezone na skijalištima i čak se hvalisali da su ove godine dali ski centrima 60 000 eura za pripremu skijališta. Na kraju, desilo se najgore”- napisao je Stijepović u saopštenju za javnost, nakon što je Božović preminuo.

On tvrdi da je Evropi, na mnogo opasnijim skijalištima, ali uređenim stazama smrt, skijaša nepoznata.

Stijepovićeve tvrdnje su, kažu u ski centrima, neutemeljene. Boban Šćepanović, izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450 kaže da je naročito zahvaljujući prošlogodišnjim izmjenama i dopunama zakona o skijalištima, skijanje na padinama crnogorskih planina bezbjednije nego igdje u regionu.

,,Nema nijednog segmenta organizacije rada našeg skijališta gdje nije do detalja ispoštovan zakon o skijalištima. Pored toga, opremu za obilježavanje staza, kakva je naša, nema nijedno drugo skijalište. Imamo, baš kako zakon propisuje, spasilačku, redarsku i službu prve pomoći. Često oni koji komentarišu bezbjednost na skijalištima nijesu ni pročitali zakon o skijalištima”, kaže Šćepanović.

Novina u zakonu, koja se odnosi na obavezu da skijaši mlađi od 18 godina moraju imati kacige, tvrdi izvršni direktor kolašinskog skijališta, je maksimalno ispoštovana. Redarska služba, objašnjava on , vodi računa o tome.

Slično tvrde i Šćepanovićeve kolege na Žabljaku i Vučju. Prema riječima direktora Turističkog centra Durmitor Miloša Popovića, na tom skijalištu su učinjeni dodatni napori da se skijaši maksimalno obezbijede. Tako su, prema njegovim riječima, stubovi žičara obloženi. Na taj način ni skijaši koji udare u stub, kaže on, ne mogu biti povrijeđeni.

,,Na našem skijalištu je svakodnevno po jedan ljekar i sanitetsko vozilo. Imamo i dobro opremljenu ambulantu za ukazivanje prve pomoći. Takođe, do detalja smo ispoštovali zakon kada je riječ o redarskoj i spasilačkoj službi. Staze su, naravno, klasifikovane i obilježene propisno”, kazao je Popović za Monitor nekoliko sati prije nego što se na Savinom kuku povrijedio Šćekić.

Vanja Tomašević menadžerka ski centra Vučje kaže da su turistički inspektori bili zadovoljni uslovima na tom skijalištu, i nijesu naišli na nepravilnosti. Ona napominje da je obaveza nošenja kaciga za maloljetnike u početku izazivala otpor kod posjetilac skijališta, ali da se sada, ipak, poštuje.

,,U početku je to doživljavano kao način da ski centar dodatno zaradi. Međutim, sve manje je problema. S obzirom na to da je mnogo djece na našem skijalištu, obezbijedili smo dovoljan broj kaciga, koje mogu iznajmiti oni koji ne donesu svoje”.

Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin objašnjava da turistička inspekcija obavlja nadzor minimalno-tehničkih uslova za uređenje, održavanje i opremanje skijališta, zatim nadzor pružanja usluga na skijalištu (iznajmljivanje ski opreme, podučavanje sportovima na snijegu), obilježavanje i postavljenje signalizacije, korišćenje sredstava prevoza, kao i bezbjednost i red na skijalištu. Prema njenim riječima, ove godine nije bilo većih nepravilnosti kada je u pitanju poštovanje odredbi zakona o turizmu i o skijalištima.

,,Obavili smo nadzor i utvrdili da sva skijališta posjeduju odobrenje za rad izdato od Ministarstva održivog razvoja i turizma, što podrazumijeva njihovu spremnost za stavljanje skijališta u funkciju. Turistička inspekcija kontroliše obaveze ski centara po osnovu Zakona o skijalištima i turizmu. Tehnički pregled ispravnosti žičara, opreme i uređaja kontrolišu kuće sa sertifikatima za tehnički pregled i analizu. Posjedovanje sertifikata kontroliše inspekcija zaštite na radu”, kaže ona.

Novina zakona, podsjeća ona, koji se odnosi na škole skijanja uvodi njihovu obavezu da imaju odobrenje za rad od strane organa lokalne uprave. Ranije je ova odobrenja izdavalo Ministarstvo sporta.

Iskusniji u zimskim sportovima kažu da je odgovornost za bezbjednost na stazama podjednako i ski centra i skijaša. Do nesreća, tvrde, ipak dolazi, najčešće jer skijaši ne procjene sopstveno umijeće dovoljno pa svoje vještine ne usklade sa zahtjevnošću staze. U procjeni ko je dorastao kojoj stazi, trebalo bi da pomaže i redarska služba.

,,Jasno bi trebalo odvojiti početnike od iskusnijih. I nikako na opasnim stazama ne dozvoliti pristup onima za koje je očigledno da im nijesu dorasli. Takođe, poželjno bi bilo odvojiti bordere od ostalih skijaša. Sasvim je sigurno da, pored onog što su skijališta dužna da obezbijede, veliku odgovornost treba da ima svaki skijaš ponaosob”, kaže Zorica Bulatović, instruktorka skijanja iz Kolašina.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo