Nedavno je prilikom rekonstrukcije gradskog trga u Bijelom Polju, u dijelu Ulice 3. januara, pronađen ljudski skelet. Vijest ne bi zasluživala posebnu pažnju da se poodavno ne upozorava da na toj lokaciji ima ljudskih kostiju. Na to je, pored ostalih, svojevremeno pažnju skrenuo i klub Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu.
Prema istorijskim podacima, 19. novembra 1944. godine saveznički avioni su bombardovali Bijelo Polje, kada je stradalo 156 civila i boraca NOR-a, dok je više stotina povrijeđeno. Britanci, čiji su avioni bombardovali grad, pravdali su se da je to učinjeno greškom, jer je trebalo da bombarduju Prijepolje. Tada je porušena i džamija u centru Bijelog Polja, umjesto koje je kasnije podignut Spomenik palim borcima NOR-a.
„Na mjestu čaršijske džamije i mezaristana, srušene poslije Drugog svjetskog rata, podignut je park. Mezarje je zatrpano zemljom iz temelja Doma kulture. Godinama smo kao djeca nailazili na kosti i lobanje. I danas poslije sedamdeset godina stanje je isto”, kaže, u razgovoru za Monitor, Ibrahim Čikić, borac za ljudska prava iz Bijelog Polja.
Islamska zajednica užasnuta je aktivnostima lokalnih vlasti koje nastavljaju uređenje trga skrnaveći posmrtne ostatke na muslimanskom groblju. „Bez konsultacija sa IZ, ove radnje smatramo svojevrsnim kulturocidom sa elementima krivičnog dela” – saopštio je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.
On je kazao da je Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje razgovarao sa predsjednikom Skupštine opštine i da je poslat zahtjev za arheološko iskopavanje groblja i džamije. Zahtjevu, kako je kazao, nije udovoljeno, već se bahato pristupilo radovima. Reis je pozvao Ministarstvo kulture i Upravu za zaštitu kulturnih dobara da zabrane radove, a tužilaštvo da spriječi izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i povrede groba.
I glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Enis ef. Burdžović izjavio je da istorijski dokumenti potvrđuju da je na gradskom trgu, gdje se nalazi spomenik palim borcima iz Drugog svjetskog rata, bila Hadži hanumina džamija i medresa, koja je posjedovala dvorište sa grobljem. On je apelovao da nadležni istraže da li se radi o ostacima zatrpanog muslimanskog groblja.
Predstavnik izvođača radova firme Unipred Dragoljub Vasić kazao je da je pronađen kostur čovjeka i da je o tome obaviještena policija, koja je ubrzo obavila uviđaj. Na skelet je ponovo nabacana zemlja, a nadležni treba da utvrde da li tu još ima ljudskih skeleta.
„Hadži hanumina džamija i mezaristan su sravnjeni sa zemljom i zatrpani početkom pedesetih godina prošlog vijeka. Tu je između ostalih ukopan i haf. Salih Gaševič i moj rahmetli dedo Ibrahim. Prije zatrpavanja samo je nekoliko porodica bliskih vlasti izmjestilo nekoliko mezara, a ogromna većina je u znak protesta odbila da to učini”, kaže Čikić.
On se pita zašto Islamska zajednica i Bošnjačka stranka u Bijelom Polju ne traže povraćaj vakufske imovine i zašto se lokalna samouprava ovako bahato ponaša prema muslimanskim svetinjama, naglašavajući da su povodom otkopavanja ljudskog skeleta masovnije reagovali pravoslavci nego muslimani.
Ognjen Jovović, aktivista iz NVO sektora i borac za ljudska prava, napisao je na Čikićevom fb profilu povodom ovog slučaja da „ništa ovo nije čudno kada su Bijelo Polje i Bošnjaci u pitanju. Čudno bi mi bilo da Bošnjaci vode politiku u svom interesu”, zaključujući: „Zastrašujuće je gdje mi živimo”.
Jedan od komentatora kaže da bi bilo lijepo da se u Bijelom Polju zakaže protestni skup na Gradskom trgu, tj. mjestu gdje se nalazila čaršijska džamija i mezaristan.
Zanimljiv je i ovaj komentar: „Da nije istraživačkog rada publiciste Ibrahima Čikića, žrtve državnog terora, ne bismo o mnogim stvarima pojma imali. Tako ni o tužnoj sudbini Emin-age, zemljoposjednika iz Bijelog Polja, kome je država otela svu imovinu dopuštajući da njegove ćerke umru u bijedi i siromaštvu, slabog zdravlja skrhane dugogodišnjom borbom za pravdu. Na posljednje parče zemlje, nekih 1000 kvadrata, pod sumnjivim okolnostima uknjiženo na državu, sagrađen je spomenik otetima iz voza “Lovćen 671”.
Čikić je pozvao vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da ispita ko je prodao vakufsko zemljište. Stanković se nije oglašavao desetak dana od Čikićevog poziva.
Prema našim izvorima, rekonstrukcija bjelopoljskog trga upriličena je uoči Ratkovićevih večeri poezije, koje treba da se održe od 3. do 5. septembra. I čiji je jedan od laureata Radovan Karadžić, zvanično osuđen kao ratni zločinac.
Pravo na grob
„Grob predstavlja mjesto sjećanja. Pravo na grob je najfundamentalnije pravo ljudske egzistencije. Pravo na grob ima i neprijatelj; ima i dželat; ima, dakle, onaj koji je sebi dao za pravo da odlučuje o životu Drugog. Nedavno je u Njegoševom parku, u Podgorici, održan skup u cilju zaštite prava životinja. Na osnovu slike pomislih da živim u Norveškoj! Podržavam skup u potpunosti, da me pogrešno ne shvatite. No, samo 119 kilometara sjevernije, u Bijelom Polju, događa se nešto sto ”nismo znali”! Naime, rekonstruiše se trg i umjesto željezne armature, ljudske kosti postaju armatura. Sad više nisam imao predstavu da živim u Norveškoj, već u Aušvicu! Na sjeveru grad ljudi i ispod grada još jedan grad čeka dostojniji ukop, u eri ljudskih prava! Kako je moguće imati svijest o ma kom pravu ako nemamo savjest!? Kako je moguće imati svijest o ma čemu, ako joj ne prethodi savjest!? I kakva je to svijest ako nije utemeljena u moralnoj svijesti!? Očito je da smo mi sa moralom odavno na Vi”, kaže Ibrahim Čikić.
Veseljko KOPRIVICA
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice