Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE: TRG NA MUSLIMANSKOM GROBLJU: Opet kosti pretresaju

Objavljeno prije

na

groblje

Nedavno je prilikom rekonstrukcije gradskog trga u Bijelom Polju, u dijelu Ulice 3. januara, pronađen ljudski skelet. Vijest ne bi zasluživala posebnu pažnju da se poodavno ne upozorava da na toj lokaciji ima ljudskih kostiju. Na to je, pored ostalih, svojevremeno pažnju skrenuo i klub Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu.

Prema istorijskim podacima, 19. novembra 1944. godine saveznički avioni su bombardovali Bijelo Polje, kada je stradalo 156 civila i boraca NOR-a, dok je više stotina povrijeđeno. Britanci, čiji su avioni bombardovali grad, pravdali su se da je to učinjeno greškom, jer je trebalo da bombarduju Prijepolje. Tada je porušena i džamija u centru Bijelog Polja, umjesto koje je kasnije podignut Spomenik palim borcima NOR-a.

„Na mjestu čaršijske džamije i mezaristana, srušene poslije Drugog svjetskog rata, podignut je park. Mezarje je zatrpano zemljom iz temelja Doma kulture. Godinama smo kao djeca nailazili na kosti i lobanje. I danas poslije sedamdeset godina stanje je isto”, kaže, u razgovoru za Monitor, Ibrahim Čikić, borac za ljudska prava iz Bijelog Polja.

Islamska zajednica užasnuta je aktivnostima lokalnih vlasti koje nastavljaju uređenje trga skrnaveći posmrtne ostatke na muslimanskom groblju. „Bez konsultacija sa IZ, ove radnje smatramo svojevrsnim kulturocidom sa elementima krivičnog dela” – saopštio je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.

On je kazao da je Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje razgovarao sa predsjednikom Skupštine opštine i da je poslat zahtjev za arheološko iskopavanje groblja i džamije. Zahtjevu, kako je kazao, nije udovoljeno, već se bahato pristupilo radovima. Reis je pozvao Ministarstvo kulture i Upravu za zaštitu kulturnih dobara da zabrane radove, a tužilaštvo da spriječi izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i povrede groba.

I glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Enis ef. Burdžović izjavio je da istorijski dokumenti potvrđuju da je na gradskom trgu, gdje se nalazi spomenik palim borcima iz Drugog svjetskog rata, bila Hadži hanumina džamija i medresa, koja je posjedovala dvorište sa grobljem. On je apelovao da nadležni istraže da li se radi o ostacima zatrpanog muslimanskog groblja.

Predstavnik izvođača radova firme Unipred Dragoljub Vasić kazao je da je pronađen kostur čovjeka i da je o tome obaviještena policija, koja je ubrzo obavila uviđaj. Na skelet je ponovo nabacana zemlja, a nadležni treba da utvrde da li tu još ima ljudskih skeleta.

„Hadži hanumina džamija i mezaristan su sravnjeni sa zemljom i zatrpani početkom pedesetih godina prošlog vijeka. Tu je između ostalih ukopan i haf. Salih Gaševič i moj rahmetli dedo Ibrahim. Prije zatrpavanja samo je nekoliko porodica bliskih vlasti izmjestilo nekoliko mezara, a ogromna većina je u znak protesta odbila da to učini”, kaže Čikić.

On se pita zašto Islamska zajednica i Bošnjačka stranka u Bijelom Polju ne traže povraćaj vakufske imovine i zašto se lokalna samouprava ovako bahato ponaša prema muslimanskim svetinjama, naglašavajući da su povodom otkopavanja ljudskog skeleta masovnije reagovali pravoslavci nego muslimani.

Ognjen Jovović, aktivista iz NVO sektora i borac za ljudska prava, napisao je na Čikićevom fb profilu povodom ovog slučaja da „ništa ovo nije čudno kada su Bijelo Polje i Bošnjaci u pitanju. Čudno bi mi bilo da Bošnjaci vode politiku u svom interesu”, zaključujući: „Zastrašujuće je gdje mi živimo”.

Jedan od komentatora kaže da bi bilo lijepo da se u Bijelom Polju zakaže protestni skup na Gradskom trgu, tj. mjestu gdje se nalazila čaršijska džamija i mezaristan.

Zanimljiv je i ovaj komentar: „Da nije istraživačkog rada publiciste Ibrahima Čikića, žrtve državnog terora, ne bismo o mnogim stvarima pojma imali. Tako ni o tužnoj sudbini Emin-age, zemljoposjednika iz Bijelog Polja, kome je država otela svu imovinu dopuštajući da njegove ćerke umru u bijedi i siromaštvu, slabog zdravlja skrhane dugogodišnjom borbom za pravdu. Na posljednje parče zemlje, nekih 1000 kvadrata, pod sumnjivim okolnostima uknjiženo na državu, sagrađen je spomenik otetima iz voza “Lovćen 671”.

Čikić je pozvao vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da ispita ko je prodao vakufsko zemljište. Stanković se nije oglašavao desetak dana od Čikićevog poziva.

Prema našim izvorima, rekonstrukcija bjelopoljskog trga upriličena je uoči Ratkovićevih večeri poezije, koje treba da se održe od 3. do 5. septembra. I čiji je jedan od laureata Radovan Karadžić, zvanično osuđen kao ratni zločinac.

Pravo na grob

„Grob predstavlja mjesto sjećanja. Pravo na grob je najfundamentalnije pravo ljudske egzistencije. Pravo na grob ima i neprijatelj; ima i dželat; ima, dakle, onaj koji je sebi dao za pravo da odlučuje o životu Drugog. Nedavno je u Njegoševom parku, u Podgorici, održan skup u cilju zaštite prava životinja. Na osnovu slike pomislih da živim u Norveškoj! Podržavam skup u potpunosti, da me pogrešno ne shvatite. No, samo 119 kilometara sjevernije, u Bijelom Polju, događa se nešto sto ”nismo znali”! Naime, rekonstruiše se trg i umjesto željezne armature, ljudske kosti postaju armatura. Sad više nisam imao predstavu da živim u Norveškoj, već u Aušvicu! Na sjeveru grad ljudi i ispod grada još jedan grad čeka dostojniji ukop, u eri ljudskih prava! Kako je moguće imati svijest o ma kom pravu ako nemamo savjest!? Kako je moguće imati svijest o ma čemu, ako joj ne prethodi savjest!? I kakva je to svijest ako nije utemeljena u moralnoj svijesti!? Očito je da smo mi sa moralom odavno na Vi”, kaže Ibrahim Čikić.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo