Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Biti ili ne biti

Objavljeno prije

na

Vijest da će ,,taraca za guštanje” platoa Gradske kafane ubrzo nestati, da će se na tom mjestu podići hotel Jadran, u Herceg Novom je proizvela muk. Iz straha da će grad izgubiti pogled na more, obalu i prepoznatljivu autentičnost, građani okupljeni oko tri nevladine organizacije Društvo prijatelja Herceg Novog, Udruženje građana za zaštitu Herceg Novog i Ekološkog društva Boke Kotorske, izrazili su otvoren protest. Najavljuju potpisivanje peticije, iza koje bi tvrde stali kako mještani tako i svi ljubitelji ovog grada.

Iz Društva prijatelja Herceg Novog, Ilija Budeč i Srđan Mikić poručuju: ,,U pohlepi za zaradom ubija se duh grada, a to rade oni koji taj duh ne osjećaju”. U to ime su pozvali gradonačelnika Dejana Mandića da zaustavi gradnju hotela, te da spriječi dalje urbanističko i turističko uništavanje (poništavanje) grada.

Na sve ovo gradonačelnik Madić je odgovorio: ,,Zapadno podgrađe Herceg Novog, kao urbano jezgro grada, delikatna je pozicija i kao spomenik kulture drugog reda pod zaštitom je zakona. Zato bez mišljenja i saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, nećemo raditi ništa”.

Uprkos tvrdnjama prvog čovjeka grada, iz Imobilije najavljuju izgradnju malog gradskog hotela sa pedesetak soba i svim pratećim sadržajima visoke kategorije. Dakle, namjeravaju sagraditi savremenu diskoteku, te obećavaju da će dio postojeće terase ostati u funkciji. Oni su još prije dvije godine otkupili ovaj suteren za oko 1.3 miliona eura od Opštine i nasljednika porodice Stanković, nekadašnjih vlasnika hotela. Treba reći da je u sastavu ove kompanije Gradska kafana, koja se nalazi u produžetku ove sporne terase, u nekadašnjoj zgradi Sokolskog doma, u kojoj je poslije Drugog svjetskog radilo kino i sala.

Šezdesetih godina prošlog vijeka HTP Boka je rekonstruisala to nekadašnje hotelsko prizemlje i u njemu otvorila noćni klub Teuta, koji je kasnije pretvoren u najpoznatiju diskoteku na Jadranu, tog vremena. Nad suterenom je izgrađena betonska ploča, a na njoj ta sporna terasa od oko 50 kvadrata, sa koje se pruža najčarobniji pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv.

,,U Herceg Novom se dogodila pogrešna urbanistička politika, pa je pored svih ostalih promašaja, ovaj grad ostao i bez prelijepih vidikovaca”, podsjeća Ilija Budeč. „Zbog toga smo mi iz NVO sektora protiv gradnje hotela Jadran, bez obzira što je upravo na tom mjestu nekada postojao. Saglasni smo u stavu, da je i tada za to bila kriva urbanistička odluka. Podizanje novog hotela, osim što bi urbanistički devastirao grad, otvorio bi i mnoge druge infrastrukturne probleme. Prilaz, i parking prostor”, kaže Budeč.

Ovi borci za ljepotu grada, predlažu da se u prizemlju nekadašnjeg hotela Jadran, koji svakako treba renovirati, sagradi otvorena diskoteka ili kazino. Mišljenja su da bivši hotel Rudnik koji se nalazi u neposrednoj blizini Jadrana, treba srušiti. Ova ruina, osim što ružno izgleda predstavlja opasnost za prolaznike. Zbog tog objekta sklonom padu, zatvoreno je i stepenište koje predstavlja najkraću i najbolju vezu šetališta sa centrom grada. Grad umjesto da rješava ove goruće urbanističke probleme, navlači fasadnu haljinu na Rudnik, da čeka neko drugo vrijeme, i nečije tuđe investicije.

Prosta je istina: Lijepo uređen grad privlači turiste. U tu urednost spadaju: parkovi,zelene oaze sa klupama, privatni vrtovi i đardini, vidikovci, arhitektura, čistoća itd. Jedan od najvrjednijih kutaka za guštiranja u Herceg Novom je svakako terasa Gradske kafane. Budeč, kao turistički radnik, predlaže da prizemlje hotela Rudnik bude renovirano u elitni nacionalni restoran ili konobi. Komentariše: ,,Ako ne ostave na miru plato Gradske kafane, izgubićemo i ono malo hercegnovskog šarma i identiteta, što nam je preostalo.”

U međuvremenu su najavljene fokus grupe sa predstavnicima lokalne samouprave i lokalnih NVO. Djeluje da se kreće na bolje. Jedna od preporuka je da valja obnoviti praksu organizovanja tribina za građane, koja je ustanovljena na početku mandata predsjednika opštine, a koja se sada ne praktikuje. Pored Građanskog biroa, koji funkcioniše pri lokalnoj samoupravi, bilo bi uputno razmotriti osnivanje Informacionog punkta, sa jasno utvrđenim zadacima, koji bi bili smješteni van prostorija zgrade Opštine, u kojem bi bio zaposlen pravnik koji bi pružao informacije i savjete u vezi rada lokalne samouprave.

NVO sektor, poziva nadležne da organizuju javne rasprave o predloženom urbanističko-arhitektonskom uređenju tog dijela grada, kao i Agenciju za izgradnju i razvoj grada, da daju mišljenje i stručan stav o planiranoj gradnji ovog hotela. Organizovali su pres na koji niko iz medija nije došao.

Grad sunca, cvijeća i zelenila, se pretvara u grad banki i betona. Nismo ni slutili da će umjesto vidikovca sa platoa Gradske kafane prolaznici, turisti i svekoliki svijet gledati u zid, fasadu ili neku mondensku reklamu hotela u centru grada. Svašta.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo