Povežite se sa nama

OKO NAS

BITKA ZA SOLANU: Štajnaker i Abazović zasolili Đukanoviću

Objavljeno prije

na

To crnogorska javnost još nije vidjela. Na konferenciji za štampu u državnom Parlamentu zajedno su govorili, tačnije upozoravali čelnike Vlade, ambasadorka najmoćnije države u Evropi, Njemica Gudrun Elizabet Štajnaker, i jedan opozicioni poslanik, potpredsjednik URA Dritan Abazović.

Tema je bila Solana, dan pred najavu da bi Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije Vlade Crne Gore, kojim predsjedava premijer Milo Đukanović, mogao da donese odluku da je u procesu privatizacije tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća plaćena – tržišna naknada. Savjet je četiri godine odlagao da to saopšti, iako je takav zahtjev stizao i iz sudskih institucija u zemlji.

Trebalo je dugo vijećati da bi se javnosti saopštilo da je uplata Eurofonda od oko 800 hiljada eura za većinski paket akcije Solane, ,,pravična naknada” za firmu koja je imala korisnička prava na 15,2 miliona metara kvadratnih u zaleđu ulcinjske Velike plaže.

Vlastima i oko nje okupljenim tajkunima se očito žurilo, jer će novi dokumenti koji će uskoro biti usvojeni na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou dodatno zaštititi taj prekrasan prostor i smanjiti mogućnost za snove o ,,gradu na soli”. Tako se početkom naredne godine očekuje usvajanje odluke u Skupštini opštine Ulcinj kojim će to područje postati Spomenik prirode, dok će u Prostorno-urbanističkom planu te opštine, koji će donijeti Vlada, namjena tog područja biti proizvodnja soli i turizam. Očekuje se i pokretanje inicijative da se ono uvrsti u Ramsarska područja, tj. u močvarna područja od svjetskog značaja. ,,Odmah nakon toga njemačke institucije će, preko KfW banke, odobriti novčanu pomoć od 1,6 miliona eura”, kaže Štajnaker za koju je borba za očuvanje biodiverziteta na Solani, na neki način, postala i pitanje časti.

Dakle, ta priča je relevantna u međunarodnim i evropskim okvirima, pa je njemačka ambasadorka sa presa poručila: ,,Ukoliko Solana bude ugrožena Crna Gora neće moći da računa na otvaranje poglavlja 27″. Ono se odnosi na zaštitu životne sredine, i jedno je od najzahtjevnijih za Crnu Goru, koja je sebe Ustavom definisala i kao ekološku državu”.

Još kada se ona predstavlja kao lider u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu, logično je što se Đukanović odlučio da odustane od predviđenog scenarija i povuče tu tačku sa dnevnog reda.

,,On je to nevoljno učinio iako se na tom slučaju bjelodano vidi da je Đukanović u konfliktu interesa. Jer Prva banka, privatna banka njegove porodice, ima 70 odsto zaloga nad ovim zemljištem Solane na osnovu sumnjivih kredita, a oko 30 odsto CKB”, kaže Abazović. ,,Da su Vesko Barović i njegovi prijatelji eventualno dobili željene zaključke Savjeta za privatizaciju, mogli bi cijelo zemljište prepisati u svoje vlasništvo, nakon čega bi banke mogle aktivirati zalog i preuzeti ovo vrijedno zemljište”.

Ovo zemljište je u Upravi za nekretnine upisano kao državno, a Solana je samo korisnik, pa je sumnjivo kako je Solana uopšte mogla da založi ovo zemljište. Indikativno je svakako da imovina nije založena samo za kredite Solane već i za kredit od tri miliona kojeg je od Prve banke dobila privatna firma čiji su vlasnici oni koji su upravljali Eurofondom i Solanom: Barović, Bojša Šotra i Zijad Blekić.

Oni su kazali da je država sa Solanom prodavala i zemljište, a da to ,,samo nije evidentirano u katastru”. ,,U toku je dugogodišnji spor sa državom za koji očekujem da će uskoro biti riješen u našu korist”, rekao je Šotra.

No, Dejan Milovac iz MANS-a smatra da, ukoliko se kao tačne pokažu tvrdnje da je Eurofond kupio Solanu sa zemljištem, onda se radi o ništavnoj privatizaciji jer tako malo novca za 15 miliona kvadrata na takvoj lokaciji je prodaja ispod tržišne cijene koja je po zakonu ništavna. ,,Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije bi, u tom slučaju, trebalo da ponište tu privatizaciju”, kazao je zamjenik direktora te renomirane NVO.

Iz stečajne uprave navode da neriješeni svojinski odnosi predstavljaju problem za prodaju Solane, a da je pravo pitanje zapravo ko je vlasnik Solane.

U javnosti je čak bilo glasina da bi u slučaju da Solanu proglasi zaštićenim područjem, država trebalo da plati 200 miliona odštete Eurofondu!?

Prema riječima Abazovića, radi se o pljački državne imovine, pa je stoga zatražio da Vrhovno državno tužilaštvo hitno interveniše i ispita cijeli slučaj. ,,Da je ovdje sve čisto ne bi se čekalo godinama da bi se sve uradilo na brzinu i pred praznike”, tvrdi on.

„Ne mogu da razumijem. U medijima sam vidjela izjavu predstavnika Eurofonda Šotre koji najavljuje gradnju na teritoriji Solane, a istovremeno dobijam obećanja iz Ministarstva održivog razvoja i turizma da će Solana biti zaštićena”, kaže Štajnaker.

Čini se da je, bar za sada, ta opasnost otklonjena. Vrijeme više nije saveznik onima koji su planski i sistematski deset godina razarali preduzeće koje je osnovano davne 1934. godine i jedan predivni prostor. Sve sa ciljem da se on na što jeftiniji način prigrabi, i potom preproda kao gradsko-građevinsko zemljište. Da se samo na toj transakciji zaradi na desetine miliona eura.

I ambasadorka SAD-a Margaret En Uehara je tokom nedavne posjete Solani imala samo riječi hvale za trud i dobru volju svoje koleginice iz Njemačke. Obećala je i vlastiti angažman kako bi se očuvale brojne prirodne vrijednosti u ovom dijelu ulcinjske opštine kojima je bila impresionirana.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo