OKO NAS
BITKA ZA SOLANU: Štajnaker i Abazović zasolili Đukanoviću

To crnogorska javnost još nije vidjela. Na konferenciji za štampu u državnom Parlamentu zajedno su govorili, tačnije upozoravali čelnike Vlade, ambasadorka najmoćnije države u Evropi, Njemica Gudrun Elizabet Štajnaker, i jedan opozicioni poslanik, potpredsjednik URA Dritan Abazović.
Tema je bila Solana, dan pred najavu da bi Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije Vlade Crne Gore, kojim predsjedava premijer Milo Đukanović, mogao da donese odluku da je u procesu privatizacije tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća plaćena – tržišna naknada. Savjet je četiri godine odlagao da to saopšti, iako je takav zahtjev stizao i iz sudskih institucija u zemlji.
Trebalo je dugo vijećati da bi se javnosti saopštilo da je uplata Eurofonda od oko 800 hiljada eura za većinski paket akcije Solane, ,,pravična naknada” za firmu koja je imala korisnička prava na 15,2 miliona metara kvadratnih u zaleđu ulcinjske Velike plaže.
Vlastima i oko nje okupljenim tajkunima se očito žurilo, jer će novi dokumenti koji će uskoro biti usvojeni na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou dodatno zaštititi taj prekrasan prostor i smanjiti mogućnost za snove o ,,gradu na soli”. Tako se početkom naredne godine očekuje usvajanje odluke u Skupštini opštine Ulcinj kojim će to područje postati Spomenik prirode, dok će u Prostorno-urbanističkom planu te opštine, koji će donijeti Vlada, namjena tog područja biti proizvodnja soli i turizam. Očekuje se i pokretanje inicijative da se ono uvrsti u Ramsarska područja, tj. u močvarna područja od svjetskog značaja. ,,Odmah nakon toga njemačke institucije će, preko KfW banke, odobriti novčanu pomoć od 1,6 miliona eura”, kaže Štajnaker za koju je borba za očuvanje biodiverziteta na Solani, na neki način, postala i pitanje časti.
Dakle, ta priča je relevantna u međunarodnim i evropskim okvirima, pa je njemačka ambasadorka sa presa poručila: ,,Ukoliko Solana bude ugrožena Crna Gora neće moći da računa na otvaranje poglavlja 27”. Ono se odnosi na zaštitu životne sredine, i jedno je od najzahtjevnijih za Crnu Goru, koja je sebe Ustavom definisala i kao ekološku državu”.
Još kada se ona predstavlja kao lider u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu, logično je što se Đukanović odlučio da odustane od predviđenog scenarija i povuče tu tačku sa dnevnog reda.
,,On je to nevoljno učinio iako se na tom slučaju bjelodano vidi da je Đukanović u konfliktu interesa. Jer Prva banka, privatna banka njegove porodice, ima 70 odsto zaloga nad ovim zemljištem Solane na osnovu sumnjivih kredita, a oko 30 odsto CKB”, kaže Abazović. ,,Da su Vesko Barović i njegovi prijatelji eventualno dobili željene zaključke Savjeta za privatizaciju, mogli bi cijelo zemljište prepisati u svoje vlasništvo, nakon čega bi banke mogle aktivirati zalog i preuzeti ovo vrijedno zemljište”.
Ovo zemljište je u Upravi za nekretnine upisano kao državno, a Solana je samo korisnik, pa je sumnjivo kako je Solana uopšte mogla da založi ovo zemljište. Indikativno je svakako da imovina nije založena samo za kredite Solane već i za kredit od tri miliona kojeg je od Prve banke dobila privatna firma čiji su vlasnici oni koji su upravljali Eurofondom i Solanom: Barović, Bojša Šotra i Zijad Blekić.
Oni su kazali da je država sa Solanom prodavala i zemljište, a da to ,,samo nije evidentirano u katastru”. ,,U toku je dugogodišnji spor sa državom za koji očekujem da će uskoro biti riješen u našu korist”, rekao je Šotra.
No, Dejan Milovac iz MANS-a smatra da, ukoliko se kao tačne pokažu tvrdnje da je Eurofond kupio Solanu sa zemljištem, onda se radi o ništavnoj privatizaciji jer tako malo novca za 15 miliona kvadrata na takvoj lokaciji je prodaja ispod tržišne cijene koja je po zakonu ništavna. ,,Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije bi, u tom slučaju, trebalo da ponište tu privatizaciju”, kazao je zamjenik direktora te renomirane NVO.
Iz stečajne uprave navode da neriješeni svojinski odnosi predstavljaju problem za prodaju Solane, a da je pravo pitanje zapravo ko je vlasnik Solane.
U javnosti je čak bilo glasina da bi u slučaju da Solanu proglasi zaštićenim područjem, država trebalo da plati 200 miliona odštete Eurofondu!?
Prema riječima Abazovića, radi se o pljački državne imovine, pa je stoga zatražio da Vrhovno državno tužilaštvo hitno interveniše i ispita cijeli slučaj. ,,Da je ovdje sve čisto ne bi se čekalo godinama da bi se sve uradilo na brzinu i pred praznike”, tvrdi on.
„Ne mogu da razumijem. U medijima sam vidjela izjavu predstavnika Eurofonda Šotre koji najavljuje gradnju na teritoriji Solane, a istovremeno dobijam obećanja iz Ministarstva održivog razvoja i turizma da će Solana biti zaštićena”, kaže Štajnaker.
Čini se da je, bar za sada, ta opasnost otklonjena. Vrijeme više nije saveznik onima koji su planski i sistematski deset godina razarali preduzeće koje je osnovano davne 1934. godine i jedan predivni prostor. Sve sa ciljem da se on na što jeftiniji način prigrabi, i potom preproda kao gradsko-građevinsko zemljište. Da se samo na toj transakciji zaradi na desetine miliona eura.
I ambasadorka SAD-a Margaret En Uehara je tokom nedavne posjete Solani imala samo riječi hvale za trud i dobru volju svoje koleginice iz Njemačke. Obećala je i vlastiti angažman kako bi se očuvale brojne prirodne vrijednosti u ovom dijelu ulcinjske opštine kojima je bila impresionirana.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije