Povežite se sa nama

OKO NAS

BIVŠI KOLAŠINSKI FUNKCIONERI MASOVNO TUŽE OPŠTINU: Neumorni i nezasiti

Objavljeno prije

na

U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koliko će novca građana tačno biti urnisano da bi se platili, navodno, neiskorišteni godišnji odmori bivših funkcionera. Naime, čelnici nekadašnje vladajuće koalicije Demokratske partije socijalista (DPS) i Grupe građana (GG) tek pošto su ostali bez fotelja dosjetili su se da su pet i više godina radili bez predaha, to jest, da nijesu išli na godišnje odmore. Na desetine sudskih sporova sada su u različitim fazama pred kolašinskim Osnovnim sudom, a nosioci tada najviših funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti traže po nekoliko hiljada eura iz opštinske kase, jer, kako tvrde, nijesu imali odmora od 2010. do 2015. godine. Neki, kažu, i duže.

Prosječnom Kolašincu, svakako, teško je povjerovati da su funkcioneri i starješine organa godinama uskraćivali sebi predah od odgovornih poslova. Međutim, nekolicina onih koji su tužili Opštinu, nezvanično su za Monitor kazali da je njihovim advokatima potrebno mnogo napora da ubijede sud da im dosudi tražene iznose. Tako je, prema onome što se već zna, potpredsjednik Opštine Đorđije Živković (DPS) zatražio između 4.000 i 5.000 eura.

Živković je od 2010. četiri godine bio potpredsjednik Opštine, a zatim je još 12 mjeseci po isteku mandata ostvarivao pravo na funkcionersku naknadu, takozani „bijeli hljeb”.

Bivši potpredsjednik novinarima je, još prije nekoliko mjeseci, potvrdio da će pred sudom pokušati da naplati ono što smatra da mu pripada.

„Ti koji su vam dali informacije zaboravili su da napomenu da sam bio vrlo strpljiv, te da sam i zarade dobio godinu kasnije od ostalih bivših funkcionera, kojima su isplaćene čim je Opština dobila kredit. Oni su dobili i novac za neiskorištene odmore. Dok su ostali tužili Opštinu, pa sada dobili i kamate od po 700 do 800 eura, ja sam čekao. U lokalnoj upravi postoji moj pisani zahtjev da sam kada sam odlazio s funkcije tražio isplatu samo jednog neiskorištenog odmora za 2014. godinu”, objašnjava Živković.

Aktuelna vlast, kaže, nije udovoljila njegovom zahtjevu, pa je angažovao advokata, koji je u tužbi obuhvatio sva potraživanja. Živković tvrdi da tokom mandata nije iskoristio nijedan odmor, pa zato smatra da to što sada traži nije mimo zakona, niti ,,vrijedno novinarske pažnje”.

Iako još ne znaju vrijednost ukupnih potraživanja, u Opštini procjenjuju da bi presude u korist tužitelja bile značajan udar na lokalne finansije, koje su u fazi konsolidacije. Sigurno je da će dobro zaraditi i advokati.

Od bivših funkcionera koalicije DPS-GG (kasnije Grupa birača) za sada Opštinu za neiskorištene odmore nijesu tužili samo bivši predsjednik Opštine Darko Brajušković, sekretar za urbanizam Vladan Bulatović i načelnik Komunalne policije Dragan Vlahović.

Predsjednica Opštine Željka Vuksanović činjenicu da se pripadnici bivše izvršne vlasti po tom osnovu naplaćuju od novca građana, nazvala je ,,krpeljskim ponašanjem”.

,,Tražili su sve što se tražiti može i to sve iz vremena dok su oni o svemu odlučivali”, kazala je Vuksanovićeva.

Prema odluci kolašinskog Osnovnog suda, nijesu samo funkcioneri bili godinama ,,neumorni”, već i vatrogasci. Sindikalna organizacija Službe zaštite, koja već dvije godine vodi protiv Vuksanovićeve kampanju koja je odavno izgubila odlike radničkog aktivizma, najavila je četiri nove tužbe protiv Opštine. Oni će pred sudom, kako su kazali, tražiti da im se ,,isplate jubilarne nagrade i tačno utvrdi radni staž”. Podnijeli su tužbe i zbog ,,nezakonitog ukidanje dodatka od 10 odsto, po osnovu otežanih uslova rada i neplaćanje doprinosa po osnovu razlika”. Kako su rekli novinarima, ,,ukoliko se izvršna vlast ne dozove pameti , sve i da prodaju cijelu Opštinu neće moći da podmiri sve troškove koji je čekaju”.

Zaposleni u toj službi za neiskorištene godišnje odmore iz opštinske kase, već su naplatili oko 100.000 eura. Vatrogasci su pred sudom tražili nadokandu, tvrdeći da sedam godina nijesu bili na odmorima.

„Bivši komandir te službe, međutim, svjedočeći pred sudom, kazao je da su svi koristili odmore i to po nekoliko puta godišnje. On je rekao i da rješenja za odmore nijesu pisana, jer onda zaposlenima ne bi bile isplaćene beneficije po osnovu prekovremenog i noćnog rada, koje su uzimali iako nijesu bili na poslu. Takođe je kazao da u internoj evidenciji nije bilježeno da su odsutni zbog odmora. I pored toga, sudskom odlukom, odmori su im plaćeni”, kazala je Vuksanovićeva.

Za sada niko nije pokrenuo pitanje odgvornosti onih koji su bivšim funkcionerima godinama uskraćivali zakonom zagarantovano pravo na godišnji odmor. Laičkom, ali i pravnom logikom zakon, su kršili upravo oni koji sada traže da im se nadoknadi to što su postupali nezakonito, to jest sebi nijesu pisali rješenja o godišnjim odmorima. U svoj toj zavrzlami, jedino je jasno da su na gubitku građani.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo