Povežite se sa nama

OKO NAS

BJEGUNCI: Zatvori za zatvaranje

Objavljeno prije

na

Crnom Gorom kruži vic: „Lakše je pobjeći iz zatvora u Bijelom Polju nego sa školskog časa”. Nakon što je pravosnažno osuđeni (14 godina zatvora) ubica, Ivan Vujović, nedavno pobjegao iz tog zatvora. Par mjeseci ranije, iz iste ustanove šmugnuo pravosnažno osuđeni (15 godina zatvora) likvidator, Jovica Zindović. Dok – recimo: u nekoj kafani – čitate ove redove Monitora, možda, za susjednim stolom, sjedi neki od slobodnih strijelaca. DPS-ov divlji zapad.

Vujović, osuđen na 14 godina zatvora za ubistvo Radovana Savovića ispred zgrade RTCG maja 2008. godine, je, isprva se mislilo, savladao dva stražara, oteo im oružje, zaključao ih u jednu od prostorija, pa nestao iz zatvorskog kruga. Ispostavilo se da je stvar gora: Vujović nije razoružao službenike u bjelopoljskom zatvoru, već je koristio sopstveni pištolj! Još izmiče potragama. Tri službenika zatvora su suspendovana, a protiv njih je pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da su počinili teške disciplinske prekršaje.

Zindovića – bivšeg zeta Darka Šarića, koji je u žabljačkom hotelu Enigma pod sumnjivim okolnostima ubio Luku Popovića – čuvari su doveli kući u Mojkovac zbog navodne posjete teško bolesnom članu uže porodice. Iskoristio je priliku i, navodno, pobjegao. ,,Navodno” jer, prema informacijama Monitora, Zindovićevo ,,bjekstvo” direktno je povezano sa Darkom Šarićem koji iz zatvora u Beogradu pritiska crnogorskog premijera, insistirajući da kazna bude značajno smanjena ili da čak bude i oslobođen.

Naš sagovornik nam je ranije kazao: ,,Sve ukazuje da je Zindović pušten iz zatvora, po direktivi iz vrha. Očigledno da crnogorska vlast kupuje vrijeme i zadovoljava Šarića, koji internim kanalima stavlja do znanja, da ako se ovako nastavi neće ćutati dovijeka”.

Kada smo već kod Šarićevog klana: crnogorsko pravosuđe pomoglo je u bjekstvu još dvojici iz njegove ekipe. Dok je, prije nekoliko godina, u Srbiji u jeku bila potraga za Šarićem i njegovim kompanjonima, Vijeće podgoričkog Višeg suda odbilo je zahtjev Srbije za izručenje Gorana Sokovića i Nenada Šekularca. Oni su prethodno uhapšeni pod sumnjom da su bili Šarićevi saradnici u švercu kokaina. Čim su pušteni iz zatvora u Spužu, pobjegli su iz zemlje.

Pođimo u 2001. godinu. Tada je iz zatvora u Spužu pobjegao ozloglašeni ratni zločinac Veselin Vlahović Batko. On je u BiH optužen za ubistvo više desetina građana Sarajeva. BiH je za njim bila raspisala potjernicu. Baš u vrijeme kada je sarajevski sud tražio njegovo izručenje, Vlahović je u Podgorici bio na odsluženju troipogodišnje kazne za razbojništvo i nasilno ponašanje u Spužu. Onda je, pod misterioznim okolnostima, pobjegao.

Koliko su crnogorski zatvori ozbiljne ustanove Monitor je pokazao tekstom o ponašanju Uprave bjelopoljskog zatvora kada je u njemu bio Duško Šarić u tom trenutku osuđen na osam godina zatvora za pranje oko 22 miliona eura. Mlađi Šarić imao je povlašćeni položaj u odnosu na ostale zatvorenike zahvaljujući upravi zatvora, koja mu je kršeći Ustav, ali i brojne zakone i zatvorske propise to omogućavala.

Podsjetimo se: Šarić je u zatvoru mogao maltene da ,,naruči i nabavi sve” što mu je potrebno. Tako, čim je dospio u zatvor, u svoj zatvorski sektor, nije bio zadovoljan stanjem u kojem se nalazilo kupatilo – zapušteno, iz jednog dijela – zajedničko i bez tuš kabina. Uzeo je stvari u svoje ruke: opremio ga i renovirao. Naručio je i od svog novca kupio moderne tuš baterije. Napravljene su i kabine za pojedinačno tuširanje.

Imao je i više slobode: nije bila rijetkost da boravi u kancelariji kod načelnika zatvora Gorana Šćekića (sada je – zbog sumnje da je omogućio bjekstvo Vujoviću – uhapšen). Pričao nam je tada naš izvor: ,,Kada mu se završi posjeta, često ne pođe odmah u svoju ćeliju, već produži kod načelnika i tamo ostaje. I ne samo nakon posjeta. Kada mu nešto treba, kad god on hoće, samo pozove stražare, oni mu otvore i on pođe kod načelnika. Jednom ga je, sjećam se, načelnik čekao u hodniku na prizemlju, on je došao i zajedno su pošli na sprat, u kancelariju.”

I prije toga zatvor u Bijelom Polju je bio u žiži javnosti. Recimo 30. decembra 2011. godine, povodom koktela upriličenog u prostorijama zatvora. Tada su Vijesti pisale da je šef sprovodničke službe zatvora Safet Dizdarević pred kolegama i načelnikom zatvora Šćekićem ispalio kroz prozor nekoliko hitaca iz vatrenog oružja.

,,Nakon što su alkohol i harmonika opustili atmosferu, Dizdarević je, navodno, zapucao iz pištolja. Oko 17 časova načelnik Šćekić rekao je Dizdareviću da izvadi pištolj i da puca kroz prozor od prostorije u kojoj smo bili. Na koktelu je bilo oko sedam, osam službenika zatvora. Nakon što su radoznali zaposleni počeli da pitaju zašto je pucano u zatvoru, načelnik Šćekić je otišao do svoje kancelarije, donio metke i rekao da je šef sprovodničke pucao ćorcima”, kazao je tom prilikom jedan od izvora Vijesti, koji je bio na novogodišnjem koktelu.

Šćekić je od osnivanja član Demokratske partije socijalista, kako piše u njegovoj biografiji, i član Opštinskog odbora DPS-a Bijelo Polje.

Da i ne pominjemo haos koji vlada u zatvorima svakodnevno: tuče, korišćenje kompjutera i mobilnih telefona u ćelijama gdje je to zabranjeno, postavljanje fotografija na društvene mreže…

Zatvori za zatvaranje.

Više od bjekstva

„U jednom od razgovora iz serijala Goli život, na iskaz sugovornika, koji iznosi pojedinosti iz nekadašnjeg Miloševićevog kriminalno bezbjednosnog sustava – da neki kriminalac nije morao odležati pravosnažnu kaznu, Milomir Marić je uzvratio riječima: ‘Pa to je kuriozitet, Srbija je zemlja apsolutne slobode u kojoj nitko, pa ni kriminalci ne idu u zatvor’.” Zar čovječanstvo od postanka ne teži slobodi kao nedostižnom idealu, kaže za Monitor Duško Kovačević.

„To je prva asocijacija koja mi se javila povodom priče o bježaniji iz crnogorskih zatvora, odnosno na temu koju bih nazvao po filmu Siniše Kovačevića Više od bjekstva.

Dakle, jasno je da su posljednjih nekoliko bježanja iz zatvora mnogo više od bjekstva, da se radi o uobičajenom režimskom gestu kojim se kompezuje usluga u slučaju kada je zakonsko – institucionalno moralo biti formalno zadovoljeno. Slično je i sa crnogorskim patentiranim izumom samoprijavljivanja lažnih i plaćenih aktera kada su u pitanju posebno osjetljiva i javnosti interesantna inkriminisana djela. Tako, pravda je izvršena, ustanove rade svoj posao, a bijeg iz zatvora i lažni napadač koji je priznao tuđe djelo, su stvar više sile ili nagađanja, uz utješni komentar „da se to svugdje dešava”.

Ta jeziva mreža organiziranog kriminala kao da nema kraja. I kad tužilaštvo i sud odrade svoje i učini nam se da se stvari popravljaju, nastupa institucija „bjega” koja postaje paranoično učestala, i koja nas možda priprema, navikava, za neka buduća i zvučnija bjekstva.

Da li je sada malo jasnije Nevjernim Tomama zašto su kadrovi poput Konjevića na „važnim” funkcijama i da li sada možemo naslutiti razloge Šarićeve zrakoplovne pauze u Podgorici na putu od Amerike do Beograda, ako su tačne novinske konstrukcije da su mnogi bjegunci bili u uskim poslovnim odnosima sa njim? Ne bi smjeli zanemariti ni mogućnost da su kriminalne strukture dosegle stepen autonomije i da vuku poteze uprkos volji političke elite. Sjetimo se šta se dogodilo u Srbiji neposredno poslije jednog sličnog i volšebnog izlaska iz zatvora vođa Zemunskog klana!

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI SLUČAJ ČEDOMORSTVA: Dva uništena života

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je novi slučaj čedomorstva uznemirio javnost, stručnjaci i aktivisti  upozoravaju da nije vrijeme za sijanje mržnje, nego za sagledavanje uzroka, kako bi se takvi slučajevi pokušali prevenirati

 

 

Tijelo bebe pronađeno u podgoričkom Bloku 9 šokiralo je većinu građana protekle sedmice. Novorođenče je pronađeno u korpi za otpatke u blizini dječjeg parka. Nekako je upravo ta vijest odjeknula na naslovnicama portala i u komentarima na društvenim mrežama, kao da bi manja tragedija bila da je tijelo pronađeno na nekom drugom mjestu.

Policija je istog dana saznala da je riječ o čedomorstvu i za to krivično djelo osumnjičila I.Š. (28), majku bebe. Istraga je otvorena nakon što je radnik “Čistoće” pronašao mrtvu bebu.

Ljekari su pregledali osumnjičenu, na osnovu čega je potvrđeno izvršenje krivičnog djela koje joj se stavlja na teret. Dvadesetosmogodišnja djevojka trenutno se nalazi u KCCG na liječenju. Nju je, prema navodima ovog portala, policija zatekla na ivici smrti u stanu u kojem živi. Ona se još nije izjašnjavala o svemu za što je osumnjičena. Izvor iz istrage kazao je Libertasu da se djevojka porađala sama i da njena porodica nije ni znala da je trudna. Jedan od detalja iz istrage govori i da je I.Š. identifikovana na način što je njeno ime pisalo na kutiji od cipela u kojoj je i pronađena beba.

Psihološkinja Snežana Repac smatra da, ukoliko se utvrdi da je riječ o čedomorstvu, mora se temeljno ispitati psihičko stanje majke, kao i odnos prema okolnostima u kojima se beba rodila. Kaže da se tu postavljaju pitanja, da li je ta trudnoća bila kontrolisana, da li je ona bila zdrava,  kakvo je zdravlje fetusa, te da li se dijete dobro razvilo. Ona ističe da tokom trudnoće postoji i mogućnost emotivnog naprezanja usljed spoznaje da će žena postati majka.

“Čedomorstva su kod nas rijetka, pojedini slučajevi ukazuju najčešće na neželjenu trudnoću koja nije na vrijeme prekinuta, ali i na druge faktore koji su pratili život trudnice”, kazala je ona.

Dostupni podaci pokazuju da je od 2000. do početka 2021. godine ubijeno 13 novorođenčadi. Za ubistvo djeteta pri porođaju ili tzv. čedomorstvo, Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Za kvalifikaciju krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju koje je poznato još kao i čedomorstvo, od značaja je  period od nekoliko dana nakon rođenja bebe, jer zakonom nije jasno definisano vremensko trajanje poremećaja izazvanog porođajem.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje

 

„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.

Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.

“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.

Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.

Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „   Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.

Berba maslina dolazi nakon glavne sezone,  krajem oktobra i u novembru, pa je  to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno  i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti  idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.

Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.

Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?

Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).

Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.

Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.

Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.

Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim,  uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.

Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.

“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.

Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.

Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.

Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.

Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.

I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su  deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.

“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.

Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one  koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.

Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.

Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.

„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.

U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.

Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti,  „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.

Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.

 

Inspektor primao mito od Zvicera?

Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.

Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.

Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.

Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića.  Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo