Povežite se sa nama

INTERVJU

BOBAN BATRIĆEVIĆ, PORTPAROL FORUMA 2010: Ujedinjeni protiv oligarhije

Objavljeno prije

na

MONITOR: U toku su razgovori o formiranju novog političkog bloka na crnogorskoj političkoj sceni, koji je nazvan državotvorni blok. Vi ste predložili da je najbolje da se zove Reformski blok. Zašto?

BATRIĆEVIĆ: Ideja o stvaranju ,,Državotvornog” bloka, potekla je od predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, koji je pored ove dvije partije u tom savezu vidio i Forum 2010. Mi smo odgovorili da smo otvoreni za saradnju sa PCG i SDP-om, istakavši da bi u diskurs o iskrenoj saradnji trebalo uključiti i ostale opozicione partije, kako bi se stvorio jak politički savez protiv ovakvog DPS-a, koji ne bi morao ići pod jednim kišobranom. Ukazali smo i na to da naziv “Državotvorni” nije najsrećnije odabran, jer je priča o državnosti Crne Gore završena na referendumu. Istakao sam da bi situaciji u Crnoj Gori više odgovarao termin “Reformski blok”, jer su državi neophodne korijenite reforme, naročito na polju ekonomije, demokratizacije i borbe protiv organizovanog kriminala. Naziv političkog bloka nije trenutno presudan, koliko je neophodno njegovo stvaranje, jer se samo ujedinjeni možemo suprotstaviti našoj oligarhiji.

MONITOR: Iz Foruma je najavljeno da taj blok ne isključuje saradnju sa SDP-om, Pozitivnom, Demokratskim frontom, te svim manjinskim partijama koje u Crnoj Gori žele promjene.
BATRIĆEVIĆ: Naravno, uz uključivanje civilnog sektora i slobodnih pojedinaca, koji imaju kapaciteta da doprinesu smjeni vlasti. Smatram da bi i SNP trebalo da ima svoje mjesto u jedinstvenom bloku kontra DPS-a, ukoliko u budućnosti dođe do objedinjavanja opozicije.

U više navrata sam istakao da je poželjno formiranje šireg političkog bloka koji bi napravio diskontinuitet sadašnje vlasti. Najvažnije je pomoći socijaldemokratama da naprave otklon od DPS-a.

MONITOR: Kakve su šanse za zajednički nastup sa SDP-om na izborima u Podgorici?
BATRIĆEVIĆ: Razgovori su u toku i za sada su rezultirali dogovorom Pozitivne Crne Gore i Socijaldemokratske partije o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Podgorici. Vidjećemo u narednom periodu kako će se koja opoziciona partija pozicionirati. Kakav god modalitet bio – jedna kolona ili dvije, Forum će pomagati demokratske procese. Trenutno razgovaramo sa svima koji su nezadovoljni aktuelnom politikom najveće vladajuće partije i uspostavljamo mostove saradnje, sa željom da pomognemo unutrašnju konstelaciju snaga opozicije.

MONITOR: Planira li Forum da preraste u stranku?
BATRIĆEVIĆ: Forum je za sada u civilnom sektoru i pitanje prelaska u partiju nije imperativ. Naša organizacija okuplja intelektualce, umjetnike, slobodne pojedince i istaknute javne radnike koji imaju jasan cilj: tranziciju sadašnje vlasti, demokratizaciju crnogorskog društva i nastavak puta Crne Gore u globalne integracije. Tu smo da pospješimo ove promjene i budemo katalizator koji će težiti objedinjavanju opozicije. Imamo kapaciteta da konstruktivnim predlozima i inicijativama pomognemo našoj zemlji da izađe iz ekonomske i moralne krize. Mišljenja sam da se pojavom Miodraga Lekića opozicija konsolidovala, i da je konačno sazrela da prevaziđe međusobna trvenja koja su joj tokom prethodnih godina amputirala snagu.

MONITOR: Najavljene promjene izbornog zakonodavstva dodatno osnažuju partitokratski sistem i sužavaju političke slobode u Crnoj Gori, ocijenjeno je iz Pravedne Crne Gore. Šta vi mislite o tome?
BATRIĆEVIĆ: Dosadašnje izborno zakonodavstvo išlo je na ruku najsnažnijoj vladajućoj partiji, tako da je njegova reforma bila nužna. Dvije najveće opozicione partije izborile su se za reformisanje, što daje određenu dozu optimizma, jer će novi izborni zakon suziti polje manipulacija Demokratskoj partiji socijalista. Ipak, složio bih se sa pojedinim zamjerkama upućenim iz Pravedne, naročito u dijelu pisane podrške kandidatima za odbornike i poslanike pred partijskim izbornim komisijama. Gušenje konkurencije nije dobro za jedno društvo. Monopoli štete, a različitosti donose dinamiku, razvoj i promjene.

MONITOR: Šta u Forumu očekujete da li će Crna Gora uspješno ispuniti obaveze iz poglavlja 23 i 24?
BATRIĆEVIĆ: Teško da se od dosadašnje prakse sadašnje vlasti može očekivati neki epohalan uspjeh. Pitanja koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava i pravdu, slobodu i bezbjednost prilično su senzitivna za ljude iz državnog vrha, jer bi u slučaju jačanja ovih institucija, mnogi od njih mogli doživjeti sudbinu bivšeg hrvatskog premijera. Afera Snimak najbolje oslikava nespremnost državnih organa da procesuiraju kršenje zakona – zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe, namještanje izbornog rezultata i prinudni uticaj na volju birača. Crnoj Gori je neophodno uvođenje smjenjivosti vlasti, kako bi društvo konačno konzumiralo demokratiju, a zakon bio jednak za sve.

MONITOR: Iz Evropske unije stalno upozoravaju da vlast nedovoljno radi na suzbijanju korupcije i kriminala…
BATRIĆEVIĆ: Za crnogorsko društvo poražavajuća je činjenica da neko sa strane ukazuje na naše očigledne probleme i daje inpute za njihovo rješavanje. Crna Gora treba sama da se izbori sa tim, ali je trenutno nemoćna, jer ne postoje dovoljno jake i samostalne institucije koje bi profesionalno, efikasno i dosljedno zaštitile zakon i crnogorske građane. Kako očekivati od ovakve vlasti da radi kvalitetno na suzbijanju korupcije i kriminala, kad je ona personifikacija ovih društvenih anomalija?

MONITOR: Ima li Forum strategijski plan o tome kako zemlju izvući iz siromaštva i ekonomski ojačati?
BATRIĆEVIĆ: U toku tranzitnog perioda divlje privatizacije, uspjeli smo da nekadašnje ekonomske gigante pretvorimo u kockarske i rođačko–kumovske privatne komplekse. Kao posljedicu takvog diletantizma i planskog uništenja, dobili smo efekat spržene zemlje, koja na principima kvazineoliberalnog koncepta postaje svojevrstan ekonomski mutant. Jer, neoliberalizam ne podrazumijeva državni intervencionizam, što kod nas nije bio slučaj, pa je država redovno subvencionirala investitore i davala koncesije privatnicima, i danas kao posljedicu imamo enormnu zaduženost crnogorske države. Forum ne podržava ovakvu praksu, tako da će se zalagati za proces reindustrijalizacije kako bi se ojačali crnogorski proizvodni kapaciteti. Tako bi svjetskom tržištu imali što da ponudimo i bili daleko konkurentniji nego sada. Posljedica takve politike odrazila bi se na smanjenje uvoza i povećanje izvoza, a to bi se direktno odrazilo na naše dugoročno ekonomsko jačanje. Neophodan nam je drugi model rasta i razvoja.

MONITOR: Pošto je Forum nevladina organizacija, kojih ima preko pet hiljada u Crnoj Gori, šta mislite o civilnom sektoru?
BATRIĆEVIĆ: Civilni sektor u civilizovanim društvima ima svrhu kontrolora demokratskih gabarita države i služi emancipatorski. U Crnoj Gori, nažalost, postoji disperzija civilnog sektora na – vladine nevladine organizacije i slobodne NVO. Ovaj slobodni dio civilnog sektora zaista radi po standardima evropskih država i umnogome pomaže demokratskim procesima u našoj zemlji. Za primjer možemo uzeti MANS koji doprinosi razotkrivanju raznih afera i zloupotreba vladajućih političara. Država svim raspoloživim sredstvima mora podržati NVO sektor, jer se samo na taj način nestranačkim ličnostima i građanima može omogućiti aktivna participacija u procesima koji teže poboljšanju društva i afirmaciji pravih vrijednosti.

MONITOR: Vi ste i član Demokratskog fronta. Otkud ta kombinacija?
BATRIĆEVIĆ: Prije bih rekao da je to volja. Pored funkcije portparola Foruma 2010, ja sam i nestranački odbornik izborne liste Građanski front – Miodrag Lekić u Prijestonici. Ovakav angažman za mene znači prirodan slijed procesa približavanja civilnog sektora i opozicije, sa jasnim smislom – smjena sadašnje vlasti u Crnoj Gori.

Paravan za otimanje državne imovine

MONITOR: Sve je jača kampanja za ulazak Crne Gore u NATO. Kakav je o tome stav Foruma?
BATRIĆEVIĆ: Forum se u svojim programskim dokumentima načelno opredijelio za put Crne Gore u sjevernoatlanske integracije, smatrajući to kao racionalan izbor, naravno, svjestan činjenice da postoji mnogo valjanih argumenata pro et contra. Ipak, uz neke negativnosti, mislim da je za našu državu pogodno biti u društvu zapadnih demokratija poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske ili Italije, odnosno u savezu u kom nema sukoba. Što se tiče sve jače kampanje za ulazak Crne Gore u NATO, ubijeđen sam da DPS svoju sjevernoatlansku retoriku koristi kao paravan iza kojeg sistematski uništava njenu ekonomiju i neovlašćeno otima državnu imovinu. Treba razmisliti i o mogućnosti da ovo pitanje riješe građani.

Istina je opasna stvar

MONITOR: Kako komentarište sve učestalije napade na nezavisne medije i novinare?
BATRIĆEVIĆ: Istina je opasna stvar. Vlast, navikla na laksavost i ljupkost od strane režimskih glasila, postala je poprilično osjetljiva na riječi surove realnosti i kritike slobodnih medija i nezavisnih novinara. Zato sada imamo paradoks da naši novinari u mirnodopskoj situaciji obavljaju posao ratnih reportera, jer iza svakog ćoška vreba metak, bomba ili pendrek. Kao u Staljingradu. Crna Gora odiše totalitarnom atmosferom, jer crnogorsko pravosuđe nerado pristupa rješavanju ovog problema, vjerovatno zbog straha da tužioci i sudije dožive sudbinu novinara. Ovakva vlast ne prašta.

Prijestonica kao pustinja

MONITOR: Kakva je situacija na Cetinju. Važi li i dalje ona duhovita opaska Cetinjana ,,Cetinje ne radi”?
BATRIĆEVIĆ: Za 5100 Cetinjana, prema rezultatima posljednjih izbora, Cetinje radi. Ne bih sada vrijeđao njihov ukus, ali što sa ostalim građanima Prijestonice? Tačno je da Cetinje radi, ali ne puno radno vrijeme, već samo mjesec dana uoči izbora. Tada grad postaje Diznilend prepun bagera i policije, gdje se fikcija vješto pretapa u realnost kroz lažna obećanja. Ostatak radnog vremena Prijestonica je pustinja iz koje mladi ljudi odlaze, jer nemaju mogućnost zaposlenja i zasnivanja porodice. Sa Cetinja se u protekloj deceniji iselilo više od 5.000 ljudi, stopa nezaposlenosti iznosi 17,15%, dok je prosječna zarada po glavi stanovnika u ovom gradu 96 eura. Ima preko 5.000 nezaposlenih i čak 4100 penzionera. Nakon ovakvih podataka sami prosudite kakva je situacija na Cetinju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

INES MRDOVIĆ, AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU: Opet hljeba i igara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ništa manjinsku Vladu nije sprječavalo da joj standard građana bude prioritet, naročito zbog rata u Ukrajini i energetske krize, koje su uticale da cijene životnih troškova polete ka nebu. Dvocifrena inflacija u zemlji zahtijevala je propratnu zaštitu najugroženijih građana. U zemlji je maltene petina građanstva na margini

 

MONITOR: Kakav je Vaš stav po pitanju odluke Vlade da na ovakav način i sada riješi pitanje ugovora sa SPC-om?

MRDOVIĆ: Očito je ovaj tajming bio rezultat direktnog pritiska pojedinih političkih struktura u parlamentu da će podržati pravosudne reforme, ako se potpiše Temeljni ugovor, a to je bio i zahtjev jednog od konstituenata u  Vladi. Manjinski premijer je bio između dvije vatre, a potpisivanjem je pokušao da političke aktere u zemlji izgura na čistac uoči sjednice 16. avgusta, kada treba da se raspravlja o izboru članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

U politički iznuđenom potezu, a suočen sa padom povjerenja i sopstvene popularnosti kod građana, manjinski premijer je odlučio da presiječe.  Vrijeme će brzo pokazati da li će i koliko mu se ovaj potez ,,politički obiti o glavu” i da li će obezbijediti većinu za izbor nosilaca pravosudnih funkcija.

Način potpisivanja Temeljnog ugovora, bez obavještavanja javnosti i medija, implicira da je pokušao da izbjegne moguće incidente i podmetanja. On je potpisivanje tog ugovora sakrio ni manje ni više nego od onih koji su podrška njegovoj Vladi (a koji su u međuvremenu pokrenuli izglasavanje nepovjerenja Vladi) što dovoljno govori koliko je ta politička saradnja bila čvrsta. Neki će u javnosti reći da je imao kičmu da potpiše Temeljni ugovor. Ako pretpostavimo da je jeste imao, prosto se ne možete oteti utisku da je ta kičma, figurativno rečeno, ipak bila nešto savijena, a imajući u vidu tajnost potpisivanja Temeljnog ugovora.

Vidjeli smo i opšteprisutno licemjerstvo nakon tog čina – SDP ministri koji napadaju Vladu, ali neće da podnesu ostavke; DPS koji pokreće pitanje nepovjerenja Vladi, ali mu ne pada na pamet da povuče imenovanja i postavljenja svojih funkcionera ,,po dubini”, Demokrata koji tek treba da razmisle kakav će stav zauzeti u parlamentu oko izglasavanja nepovjerenja, a već sedmicama javnu scenu zasipaju porukama da su neophodni vanredni parlamentarni izbori.

Posebno naglasiti licemjerstvo DPS-a. Mislim da je za DPS Temeljni ugovor biti ili ne biti samo radi njihove političke propagande i pokušaja da se predstavljaju kao nekakvi zaštitnici nacionalnih interesa, odnosno da u predizbornoj kampanji drže i dalje fokus na vještačkim podjelama. Oni osim podjela nemaju šta drugo da ponude građanima,  nakon tri decenije u kojima je zemlja poharana i postala prepoznatljiva kao korumpirana, nepotistička i gdje nema vladavine prava. Da su željeli demokratiju i državu blagostanja imali su tri decenije da to postignu. Mislim da DPS ne ,,žulja” toliko Temeljni ugovor, koliko buduća postavljenja nosilaca pravosudnih funkcija. To je suština priče – da li će DPS uspjeti da utiče da se ponovo instaliraju neki od njihovih poslušnih kadrova, kako bi mnogi visoki funkcioneri te partije bili zaštićeni od nekih potencijalnih budućih sudskih procesa. U suštini,  manje se radi o Temeljnom ugovoru, već se iza brda valjaju bitnije stvari. Na Temeljni ugovor svakako treba staviti tačku, a vidjećemo da li će neki subjekti, koji javno iskazuju nezadovoljstvo njegovim sadržajem, iskoristiti pravne mehanizme koji stoje na raspolaganju.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VLADIMIR BELJANSKI, PREDSJEDNIK ADVOKATSKE KOMORE VOJVODINE, PREDSTAVNIK SRBIJE U MEĐUNARODNOJ UNIJI ADVOKATA: Sudstvo u Srbiji nije treća grana vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od toga šta ćemo sami preduzeti, koliko ćemo biti hrabri, mudri, uporni i sistematični zavisi u kakvoj ćemo zemlji živeti

 

MONITOR: Predsjednik Aleksandar Vučić je na TV Pink rekao je da se u Vojvodini radi o agresivnim građanski orijentisanim pojedincima i grupama. „Neću da kažem antisrpski orijentisanim“, rekao je pridajući  učesnicima protesta i niz „namera“ (uvođenje sankcija Rusiji, uništavanje Republike Srpske, podršku priznavanju nezavisnosti Kosova). Šta ovakva izjava govori?

BELJANSKI: Vučićeva izjava nije iznenađenje. Usmerena je na dodatnu diskreditaciju učesnika protesta i na opravdanje primene sile od strane policije i privatnog obezbeđenja. Vučić je veoma vešt političar i inteligentan čovek, ali čovek jedne dimenzije posvećen usmeravanju mišljenja građana. On se ovom izjavim ne obraća učesnicima protesta niti onima koji bi mogli da ih podrže, već onima koji imaju pojednostavljen način razmišljanja, a na čemu se u Srbiji vredno radi više od 30 godina. Batine su, dakle, dobili antisrbi, neprijatelji Rusije, srpskog Kosova i Republike Srpske. I tačka. Jednostavno, prihvatljivo, a da li je tačno je nešto do čega se uglavnom ni ne dolazi. Negovanje nekritičkog prihvatanja svega sto se ponudi sa pozicije autoriteta je preovlađujući način formiranja mišljenja većine. Odanost kao najveća vrlina je postala paradigma. Slepa vernost vođi, partiji, tuđim vrednosnim sudovima je postao skoro jedini način da se lagodno živi. To podrazumeva odricanje od značajnog dela slobode kojom bi trebalo da raspolažemo.

MONITOR: Svojevremeno ste se javno „pobunili“ zbog odbacivanja krivične prijave protiv dvojice policajaca koji su 2020. prebili mladića sa posebnim potrebama. Ovih dana svjedočimo i da moćnici preko tužilaštva pokušavaju da kriminalizuju poteze načelnika Odeljenja za borbu protiv trgovine narkoticima. Postoji li otpor prema pritiscima organizovanog kriminala i korumpiranog dijela policije?

BELJANSKI: Od policije se na opskuran način očekuje da se manje bavi svojim poslom, a više da štiti nezakonite aktivnosti pojedinih grupa. Načelnik Milenković je samo jedan od primera kakva je sudbina onih koji svoj posao pokušaju da rade nezavisno. Što se tiče premlaćivanja mladića sa posebnim potrebama u julu 2020-e, on nije bio učesnik demonstracija i tu je krivični postupak obustavljen nakon pogrešnih i deplasiranih istražnih radnji, jer bi inače mogao da bude osuđen policajac koji je podoban i potreban određenim grupama povezanim sa vlašću. Slično funkcionišu razne kriminalne organizacije. Sektor unutrašnje kontrole policije može da bude rešenje za ove probleme, ali se on mora izmestiti iz okvira MUP-a i mora postati vrsta nezavisne agencije. Nisam optimista  da će se to dogoditi, a ni da bi čak i tada takva agencija mogla da bude van domašaja vrha vlasti.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Partije u borbi protiv struke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bez ekonomske kreacije, bojim se da ćemo završtiti kao robovi iluzija koje je najslikovitije oslikao Živko Nikolić u filmu Čudo neviđeno. Samo što sada u narativu umjesto plantaže pamuka imamo digitalne nomade, za koje – mada ideja načelno jeste dobra – ja ne vidim zašto bi dolazili u zemlju gdje ne mogu da prime novac putem Paypal-a ili Stripe-a – velikih globalni servisa

 

MONITOR: U ovu godinu smo ušli sa idejom da ekonomija, uz evropske integracije, bude u centru naše pažnje. Da li je Abazovićeva vlada na tom kursu?

VUJOVIĆ: Teško je davati utemeljeniju ocjenu o radu Vlade a da ona nije završila ni svojih prvih sto dana. Ipak, može se vidjeti da je ona pokazala brojne nedosljednosti i protivrječnosti. Ne ulazeći u motive rasporeda koraka, počelo se sa temama koje nemaju direktne veze ni sa EU integracijama ni sa ekonomijom. Obrazloženje je bilo da se mora ostvariti pomirenje a dobili smo nove tenzije. Novi sastav Vlade očigledno još nije sasvim razumio da su oni najodgovorniji za stanje u državi – pocrtavam ne neko drugi, već oni.

MONITOR: Zašto ekonomske teme nemaju prioritet kod naših političara?

VUJOVIĆ: Lakše je ne baviti se konkretnim problemima već stalno indukovati krize. Ustaljuje se tako stil vladanja u kome ćemo biti obasipani ogromnim brojem informacija koje običan građanin ne može da obradi, dok se prividom izmjene političkih odnosa daje dovoljno materijala za „kupovinu vremena” za „velike teme”.

Ekonomija je mjerljiva, jasno je nakon relativno kratkog perioda da li neke ideje funkcionišu, da li se indikatori ispunjuju i da li mijenjate ekonomski krajolik. No, to podrazumijeva pun fokus i nerijetko situacije u kojima ćete objašanjavati zašto nijeste nešto ispunili, jer je ekonomija takva – dinamična i sa puno „dnevnih problema”. Mnogo je lakše stalno govoriti u apstrakntim kategorijama i ulaziti u političke rasprave bez kraja i smisla. Političari tu najbolje „plivaju” i ne žele da mijenjaju matricu koju su trasirale vlade i političari prije njih.

MONITOR: Talas poskupljenja je evidentan, a prema podacima Monstata već imamo dvocifrenu inflaciju na godišnjem nivou. Koliko je krivica naša, a koliko smo žrtve globalnih dešavanja i gdje nas to može odvesti?

VUJOVIĆ: Situacija nastala zbog stradanja Ukrajine se reflektuje i na našu ekonomiju. Inflacija postoji i u najrazvijenijim zapadnim ekonomijama. Sukob ovolikih razmjera koji prate sankcije nužno se održava na ekonomiju. Kod nas se nastavlja trend da kada imamo dobre vijesti iz regiona, one se ne prelivaju kod nas. Na primjer, mi nismo iskoristili godine velikog ekonomskog prosperiteta devedesetih već smo bili pod sankcijama i bavili smo se užasnim temama rata i njegovih posljedica.

Ali kada dođe negativni talas, čini se da on ne dolazi umanjen – već uvećan. Na to ukazuju i statistički podaci o rastu cijena iz maja 2022. godine u odnosu na isti mjesec prethodne. Inflacija u Crnoj Gori je 11,7 procenata, veća nego u Eurozoni gdje je izmjerena na 8,1 procenata.  Značajan dio uvećanja zarada koji se desio kroz Evropu sad su „pojela” poskupljenja. Litar ulja je u januaru koštao 1,04€, sada košta 2,04€. Mliječni proizvodi su u julu ove godine 25 procenata skuplji u odnosu na isti period prethodne godine.

Ako su prosječne neto zarade programom Evropa sad porasle za oko 26 procenata, a namirnice navedene kao primjer iznad poskupile između 25 i čak skoro 100 procenata, onda je jasno da su se oni građani koji koriste dosta ovih namirnica, koji ne žive u luskuzu, približili standradu iz decembra prošle godine, sa trendom daljeg opadanja.

MONITOR: Zvaničnici i turistički radnici sa primorja različito ocjenjuju tok glavne turističke sezone. Odoka se vidi da ne ide dobro. Zašto?

VUJOVIĆ: Priprema turističke sezone nije obavljena kako treba i za nas je sasvim irelevantno ko je kriv, dok bivši i sadašnji ministri razmjenjuju optužbe, a cijenu njihovog prepucavanja na kraju plaćamo mi – građani. Nijesmo nadomjestili gubitak tržišta Rusije i Ukrajine – koji su činili preko četvrtinu noćenja stranih turista u 2019. godini i da je priča o tome da smo hit u Evropi bila populistička fraza bez utemeljenja u realnosti.

Mada je najavljivana rekordna sezona, s obzirom na dosadašnju statistiku teško će se doseći 2019. kada smo prihodovali preko 1,1 milijardi eura od turizma.

MONITOR: Iz EPCG stižu apeli za štednju struje. Možemo li izbjeći restrikcije i poskupljenja?

VUJOVIĆ: Očigledno je da se i ovdje želio frizirati veliki uspjeh energetske kompanije sa početka godine, bez ideje koje posljedice mogu biti takvog „natezanja” sistema. Dosta zavisi od hidrologije i od toga kakvo će biti ljeto. Olakšavajuća okolnost je to što mi ne koristimo gas u omjeru u kojem ga troše velike evropske ekonomije. Izvjesno je da bi uvozna struja bila skupa do nepodnošljivih razmjera i da bi na kraju ona mogla dovesti do ugrožavanja solventnosti državnog elektronergetskog sistema, jer on toliki rast cijena teško da bi mogao „preliti” građanima.

Moramo ubrzno poboljšati energetsku efikasnost. Ujedno mora se ići u optimizovanje sistema sa stanovišta uključivanja solarnih i vjetroleketrana a,  koliko god nam se to sviđalo ili ne, moraćemo pokazati i dozu štedljivosti. Ako bogata Evropa na to priprema svoje stanovništvo, šta je sporno i da mi preduzmemo korake u tom pravcu? Neodgovorne su izjave koje minimizuju ove rizike.

MONITOR: Kako Vi gledate na ideju priključenja projektu Otvoreni Balkan?

VUJOVIĆ: Prvo da vidimo što je to Open Balkan. Mada to nije vezano za tu inicijativu, ali premijer i ministri su nakon posjete Beogradu obećavali uvođenje platnog prometa između Crne Gore i Srbije – kada će to biti gotovo? Ovaj detalj je lakmus papir koliko je nešto ekonomska, a koliko politička priča. Ako budemo imali brzo ovo obećanje ispunjeno, onda možemo govoriti o nečem opipljivom, ako ne, onda imamo nastavak obećanja sa malo ili nimalo realizacije.  Mi smo malo i ranjivo tržište i moramo biti jako oprezni u svakoj vrsti sklapanja aranžmana koje našu malu ekonomiju može oslabiti jer ona nije u poziciji da se takmiči sa ostalima. Njoj su najčešće potrebne subvenije a ne utakmica. Mi smo ekonomski gledano onaj igrač koji je umoran, dehidrirao i koji je povrijeđen, i vi sada želite prije nego ga oporavite i osvježite da pošaljete u utakmicu koja je još zahtjevnija za njega.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je bila skoro 3 milijarde eura, od čega je izvoz bio 437 miliona, a uvoz 2.505 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je bila svega 17,4 procenta. Naš najvažniji spoljnotgovinski partner u uvozu i izvozu je bila Srbija, s tim što je uvoz skoro 5 puta veći od izvoza i postavlja se pitanje da li ćemo kao mala ekonomija imati više benefita ili izazova kada je ovaj odnos u pitanju ukoliko zaživi projekat Otvoreni Balkan, ali ponavljam ostaje prvo da vidimo stvarno značenje projekta Open Balkan.

MONITOR: Menadžerske funkcije u državnim preduzećima ostale su predmet političke trgovine. Vidite li alternativu?

VUJOVIĆ: Alternativa je nužna. Moraju se uvesti javni konkursi i moraju se postavljati indikatori uspješnosti. Samo tako biste mogli zaštiti i one uspješne upravljačke strukture. Najočigledniji primjer naopake prakse je bio u Crnogorskoj plovidbi kada je jedan od najboljih i najuspješnijih menadžmenata u državnim preduzećima smijenjen da bi bio postavljen novi partijski kadar. Moramo izlaziti iz tog naopakog modela svemoći partija u borbi protiv struke i dobrog menadžemnta.

MONITOR: Projekat Evropa sad, nakon mjeseci primjene?

VUJOVIĆ: Taj projekat je dobio i svoj politički iskaz, jer su ministri koji su ga ključno promovisali osnovali politički pokret pod tim nazivom. Sad se i zove drugačije „Nova poreska politika” – što je istina i bliže stvarnom karakteru ove poreske reforme. Dobra stvar je što je tema, makar nakratko, bila povećanje plata i što su građani osjetli neku korist i tako amortizovali poskupljenja o kojima smo govorili. Upitno je koliko će biti održiva. Tačno je da će porastom inflacije biti veći i poreski prihodi i da bi poreska disciplina mogla dati određene rezultate, ali sve to bez sistemske promjene u našoj ekonomiji će biti gola kalkualcija u kojoj će uvijek faliti par stotina miliona eura da bi se isplatila budžetska godišnja davanja – a koja bi se obezbjeđivala iz kredita. Mi moramo imati poreske prihode iz realnih izvora koji generišu nova radna mjesta, nove tehnologije, novi privredni sektori i revitalizacija onih koji su nekada postojali. Od poljoprivrede, do zanatstva, ali i drugih djelatnosti koje bi davale finalni proizvod, koji i više vrijedi na tržištu. Na primjer, šansa bi mogla biti drvoprerađivačka industrija.

Bez ekonomske kreacije, bojim se da ćemo završtiti kao robovi iluzija koje je najslikovitije oslikao Živko Nikolić u filmu Čudo neviđeno. Samo što sada u narativu umjesto plantaže pamuka imamo digitalne nomade, za koje – mada ideja načelno jeste dobra – ja ne vidim zašto bi dolazili u zemlju gdje ne mogu da prime novac putem Paypal-a ili Stripe-a – velikih globalni servisa.

MONITOR: Problem nedostatka radne snage svih nivoa kvalifikacije sve je izraženiji. Ima li rješenja?

VUJOVIĆ: Ima dugoročno, ali za to je potrebna strategija i predan rad. Prvo se mora promijeniti populaciona, potom obrazovna i na kraju poslovna politika.  Sve mimo takvog sistemskog rješenja će nas vrlo brzo dovesti da smo tržište niskokvalifikovane i niskoplaćene radne snage – ako već i nijesmo tamo. Od nas zavisi.

 

Ko će snositi odgovornost za Montenegro Works

MONITOR: Vlada je odlučila da ugasi Montenegro Works. Kako komentarišete tu odluku i dosadašnji učinak tog preduzeća?

VUJOVIĆ: Nije bilo zakonito postojanje tog preduzeća sa stanovišta djelokruga rada. Da bi nešto tako bilo moguće, bilo je potrebno donijeti čitav set zakona koji bi to omogućio. Radilo se očigledno o političkim momentima da jedan ministar tada ima kontrolu nad što više resursa. I tako to biva kada sistemska rješenja prilagođavate personalnim rješenjima. Preambiciozno je bilo očekivati da to preduzeće može ispratiti toliko raznorodne sisteme, od avio i željezničkog saobraćaja, pa sve do energetike i poštanske djelatnosti.

Odluka je donešena na progrešan način, bez zakonskog utemeljnja i podređena političkim ambicijima. Jasno je bilo da to ne može trajati. Ključno pitanje je ko će snositi odgovornost za to? Nova vlada, koja je bila dio stare, raniji ministri, niko? Čini mi se ovo posljednje, to je naša boljka od koje se teško liječimo. Dok neko ne podnese odgovornost za svoje poteze, teško ćemo imati bolje rezultate, posebno u privredi.

Sada jedino znamo da će ovaj eksperiment platiti građani novcem iz budžeta – za plate i moguće otrpemnine.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo