Povežite se sa nama

OKO NAS

BOJAN KOSIĆ, SMUČAR KOJI JE POBIJEDIO SMRT: Povratak iz mraka

Objavljeno prije

na

Toga majskog jutra Bojan Kosić je u punoj brzini udario motociklom u potporni zid obilaznice u naselju Duklo kraj Nikšića. Kaciga je amortizovala udar ali konstatovani su brojni prelomi, nagnječenje mozga i unutrašnje povrede. Hitno je prebačen u Kliničko bolnički centar u Podgorici i tu počinje višemjesečna borba za život talentovanog smučara.

„Dva dana prije nesreće i prva dva mjeseca u bolnici uopšte se ne sjećam. Totalni mrak, doktori kažu da ih se nikada neću ni sjetiti i možda je bolje tako. Tek u trećem mjesecu počinju da mi se polako formiraju uspomene. Nove uspomene za novi život”, priča danas nasmijani Bojan. Djeluje smireno kao čovjek koji je, kako on kaže, zavirio sa druge strane.

„Dvadeset tri dana sam bio u komi, pet mjeseci bolnice, štaka, banja, vježbi, ponovnog učenja da hodam a sve uz neviđenu podršku znanih i neznanih ljudi kojima ću ostati zahvalan do groba. Naravno, prvo svojoj porodici a zatim gospođi Vesni Medenici, predsjednici Skijaškog saveza Crne Gore, dok su me vozili ka Podgorici, ona je već bila spremila avion za Ženevu ali se odustalo i ostao sam u Podgorici. Takođe i Dušku Simonoviću iz Olimpijskog komiteta a onda armiji ljudi koje do tada nijesam ni znao. Posebno Pavlu Zečeviću vođi navijačke grupe Jug Crna Gora koji je na Fejsbuk profilu napisao ,,Isuse, daj mu srce lavlje da izdrži dane buduće” . Pričali su mu da je čitav stadion na utakmici Crna Gora – Bugarska skandirao Izdrži Bojane- osjeća zahvalnost i ponos zbog toga. I izdržao je Bojan, njegovo izlomljeno tijelo se oporavljalo, jačali atrofirani mišići i mimo svih očekivanja već u decembru te iste godine ponovo je stao na skije.

„To je nevjerovatan osjećaj. Tako sam bio nemoćan, desno koljeno mi je još bilo toliko slabo da sam morao rukom da ukopčavam vezove, nijesam imao snage da nagazim. Mislio sam tada ‘nikad više’, ali uspio sam. Posle spusta sve je krenulo naprijed”, sjeća se Bojan svoje prve vožnje nakon nesreće. Danas je već spreman za takmičenja. Intenzivno radi na vježbama snage i kondicije , kad se radi o tehnici brzini, tu je još bolji nego prije.

„Nemam strah od brzine, kažu da sam postao veliki fajter. Stvarno je tako, jer ne može da mi se desi ništa gore od onoga što sam već preživio”, smije se on dok trlja lijevo koljeno koje je bilo malo oteklo od napora što ga je usporilo da počne sa takmičenjima. Bojan nije uspio da ispuni normu za Zimsku olimpijadu u Sočiju ove godine. A ima iskustvo, već je držao crnogorsku zastavu na Olimpijadi u Vankuveru kao jedini predstavnik Crne Gore.

„Olimpijada je nešto što je prelijepo. Interesantno je ljudsko pamćenje: meni je osjećaj isti kao kad sam pao sa motora: od momenta kada sam sa zastavom ušao u arenu ja se više ničega ne sjećam. Toliko naroda a ja jedini takmičar iz naše zemlje i sa mnom njih troje otac i trener Rajko, Vesna Medenica i Zoran Sekulić”- uz osmijeh priča Bojan. Te 2010. godine je bio 40. u slalomu i 61. u veleslalomu što je izuzetan uspjeh za prvo učešće. Pokušao je da prikupi bodove za ovogodišnju Olimpijadu ali povrede su se ispriječile.

„Operisao sam ligamente lijeve noge prije dvadeset dana i tek se oporavljam od toga, počinjem pomalo voziti biciklo. Ali drago mi je zbog novih snaga koje su otišle. Naročito zbog prve Crnogorke, držim joj palčeve. Ja se spremam za sljedeću olimpijadu”, kaže Bojan i kao da se već sprema za start dok sjedimo u polupraznom restoranu Sindčela.

Bojanu sleduje svakodnevni naporni rad u teretani i ogromna želja da se opet okuša. „Najvažnije je ojačati noge koje su u ovom sportu najvažnije, ogroman pritisak trpe koljena”, objašnjava on. Ostavljamo ga uvjereni da ćemo ga gledati na sljedećim olimpijskim igrama.

Prva medalja

„Sve prođe i sve se zaboravlja, ali prva osvojena medalja ostaje trajno u sjećanju”, kaže Bojan dok se prisjeća skijaških početaka. „To je događaj koji nikada neću zaboraviti: Evropsko takmičenje koje se svake godine održava u Turskoj u gradu Ulza. Bila su teška vremena, finansija niotkud i otac kaže – Idemo, pa šta bude. Nastupao sam u najmlađoj kategoriji i osvojio treće mjesto. Narednih godina sam išao i tri godine bio uvijek prvi, ali draža mi je ona prva, bronzana, nego sva kasnija zlata”.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo