Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDŽETI (NE)ZAVISNIH AGENCIJA: Regulatori za trošenje

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori postoje i bolji poslovi od rada u ministarstvima. Zapošljeni u regulatornim agencijama imaju najmanje duplo veće plate – za manje muke, odgovornosti i posla.

U šest agencija – za energetiku, elektronske medije, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, nadzor osiguranja, ljekove i medicinska sredstva i Komisiji za hartije od vrijednosti, zapošljeno je preko 220 ljudi s prosječnom platom od preko hiljadu eura.

Pored dva ili tri puta većih plata od kolega zapošljenih u državnom sektoru, radnici agencija uživaju i druge privilegije.

Kako se novac rasipa najbolje ilustruje primjer Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), koja posljednjih godina skoro da nema posla. Istovremenom, za dvije godine KHOV je napravio gubitak od skoro milion eura.

U finansijskom izvještaju za 2013, koji su na usvajanje dostavili Skupštini Crne Gore prošlog mjeseca, navodi se da je ta agencija samo za auto gume potrošila 3.400 eura. Predsjednik KHOVA-a Zoran Đikanović objasnio je poslanicima da agencija na čijem je čelu već treći mandat, ima „samo šest automobila”. Inače u planu rada KHOV-a za ovu godinu za osiguranje i registraciju vozila predviđeno je 5.000 eura, a za gorivo i mazivo – 12.000 eura.

Pored auta, u KHOV-u se vodi računa i o 31 zaposlenom. Imaju velike plate za crnogorske uslove, a godišnje na službena putovanja troše od 20.000 do 30.000 eura. Jedni su od rijetkih u državi za koje se izdvaja i za stručno usavršavanje i to 21.000 eura. Za zimnicu se 2012. izdvojilo 16.000 eura, a 2013. godine 9.300. Zaposleni u KHOV-u za higijenu godišnje potroše 3.800 eura. Da je kriza vidi se po tome i što je u 2012. za rekreaciju radnika izdvojeno 7.000, a 2013. samo 2.200 eura.

Poslanicima je bilo nejasno od čega se radnici KHOV-a rekreiraju s obzirom da nemaju posla jer je tržište kapitala u Crnoj Gori već nekoliko godina zamrlo. Agenciji je posao da kontroliše berzu, Centralnu depozitarnu agenciju, i ono malo preostalih brokerskih kuća i fondova u Crnoj Gori. Sve u svemu ima manje zaposlenih u kompanijama koje kontroliše nego zaposlenih u KHOV-u.

Krizom i zamrlim tržištem Đikanović pravda katastrofalne rezultate agencije. U 2012. KHOV je napravio minus od preko 400.000, a u 2013. preko pola miliona.

Štedi se, ali umjereno, pa je tako Đikanoviću plata koja je u vrijeme ekonomskog buma iznosila 1700 eura, prošle godine bila samo – 1200 eura. No, pored ove funkcije, dr Đikanović je i predavač na UDG-u, član Savjeta Statističkog sistema, a po nekoliko hiljada se zaradi i za stručne i istraživačke radove, te recenzije.

Pisano je više puta o tome da je trojac – Veselin Vukotić, Petar Ivanović i Đikanović kontrolisao i naplaćivao sva dešavanja na crnogorskom tržištu kapitala. Dok je dobro išlo, sredinom 2008, novinari su zamolili Đikanovića da prokomentariše ocjenu MMF-a po kojoj je zakonska regulativa tržišta kapitala i njena primjena u Crnoj Gori na nivou Njemačke. Odgovorio je: ,,Ne znam da li je to baš neki upoređujući parametar. Njemačka je po mnogim stvarima razvijena zemlja, ali naši ciljevi su malo viši”.

Onda je došla kriza, pa i krivične prijave. Manjinski akcionari EPCG podnijeli su krivičnu prijavu specijalnom tužilaštvu u kojoj su naveli da su ih ,, A2A, Monte Adria broker-diler iz Podgorice, uz nesebičnu i svjesnu pomoć Zorana Đikanovića i KHOV-a opljačkali za 504.925,00 eura u ranu zoru 2. oktobra 2009. godine”.

Pa racionalizacija: ,,Smanjivali smo zarade, a službena putovanja su svedena na minimum. Nijesmo išli ni tamo gdje je trebalo”, kazao je Đikanović.

Srećom, Đikanović u ovoj godini očekuje pozitivan rezultat. Po finansijskom planu za 2015. prihodi KHOV-a biće 850.000 a rashodi 835.000 eura. Ostaće i 11.000 eura da se uplati u državni budžet.

Finansijski izvještaj za 2013. i Plan rada za 2015. KHOV-a, kao i izvještaji drugih agencija, glatko su prošli na Skupštini. Glasovima vladajuće koalicije. Opozicija je kritikovala agencije da nijesu nezavisne, da ne rade posao kako valja, te da su one postale firme za uhljebljavanje DPS i SDP kadrova. Te da ih kao takve treba ukinuti, a da njihov posao preuzmu ministarstva, koja ionako imaju višak zaposlenih.

Regulatori se finansiraju iz sopstvenih prihoda, ali od njihovih troškova takođe zavise cijene usluga koje u krajnjem plaćaju građani. Pa tako, na primjer, zahvaljujući i radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost plaćamo najskuplji internet u regionu.

Iako se ne finansiraju direktno iz budžeta, ipak se radi o novcu građana. A taj novac uglavnom koriste za pokrivanje svojih velikih primanja. U finansijskim planovima za ovu godinu agencije su projektovale prosječne plate, značajno veće od državnog prosjeka koji iznosi 480 eura, u rasponu od 736 do preko 1.000 eura.

Regulatorna agencija za energetiku, koja određuje cijenu električne energije, iako je planirala prosječne zarade od 1.117 eura, nakon zahtjeva Ministarstva finansija, moraće da smanji primanja u ovoj godini. Ipak, za 29 zaposlenih ostaje preko 50.000 za službena putovanja, nekoliko hiljada za reprezentaciju, troškove bifea… U ovoj agenciji izdvaja se i po 40.000 eura za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih. U 2013. potošeno je 25.000 eura za novi automobil, kako je obrazloženo, ,,zbog razloga sigurnosti”. Ove godine će zaposliti i tri nova radnika, a upozorili su da bi smanjenje zarada moglo prouzrokovati odliv kadra.

Agencija za elektronske medije planirala je za ovu godinu prosječnu platu od 904 eura. Naravno, tu su zimnice, jubilarne nagrade, pomažu radnicima u rješavanju stambenog pitanja… Zapošljenima u Agenciji za ljekove i medicinska sredstva prosječna zaradu biće 860 eura. I tako redom. Najmanje u KHOV 736 eura. Sve agencije, sem KHOV-a, su i uvećale svoje budžet za 2015. godinu.

Od milionskih prihoda nekih agencija samo mrvice odlaze u budžet. No i ta praksa bi se mogla zaustaviti. U Agenciji za nadzor osiguranja nijesu za ovu godinu planirali višak prihoda nad rashodima, koji bi se slio u budžet. Iz DPS-a su ih upozorili da preispitaju taj stav jer bi se tim primjerom ubuduće mogle povesti i druge agencije. Treba očekivati da nezavisni regulatori poslušaju glas iz partije. Kao i do sada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo