Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Cane među maslinama

Objavljeno prije

na

Kada se pomene Sveti Stefan najčešća druga asocijacija poslije slike jedinstvenog grada-hotela jeste nevjerovatni prizor na istočnoj svetostefanskoj plaži, onaj dugi niz bespravno podignutih višespratnica koje poput utvrđenja na pjeskovitom žalu svjedoče o bezakonju, bespravnoj gradnji i nemoći države da zaštiti najljepše dijelove svoje teritorije. Kako je građevinski lobi poharao prostor u zaleđu Svetog Stefana slikovito govori i ulica popularno nazvana Šilerova, po ugledu na onu u Zemunu, sjedištu čuvenog zemunskog klana. Kako bi posljedice neobuzdane divlje gradnje uveli u zakon+ske okvire u Opštini Budva su još 2006. godine donijeli odluku o izradi sanacionog Detaljnog urbanističkog plana – Sveti Stefan, sa zahvatom površine od 15 hektara, koji je tri godine kasnije, početkom avgusta stavljen na javni uvid. Brojni su problemi pratili urbanizaciju Sveca. Agencija za planiranje već je jednom, u martu ove godine, objavljivala pa stornirala izlaganje nacrta plana pred građane.

NOVE GRAĐEVINE: Nacrtom Detaljnog urbanističkog plana Sveti Stefan predviđa se gradnja novih 100.000 kvadrata stambenih i turističkih objekata. U ovom malom raju za investitore sa svih meridijana gradiće se oko 20 novih građevina lociranih u rijetkim oazama maslinjaka i vrtova. Planirano šetalište uz more zarobiće betonom pješčani pojas u širini od pet metara istočne svetostefanske plaže!

U okviru DUP-a urađen je i Urbanistički projekat Ekskluzivne zone – Sveti Stefan. Pretenciozan naziv za oko 3,4 ha i uništenog prostora uz morsku obalu sa ružnim, predimenzioniranim i natrpanim građevinama, sa betonskim utvrdama u najskupljem pijesku na Crnogorskom primorju.
Obrađivač DUP-a Sveti Stefan bila je firma Info-plan iz Nikšića. Plan najatraktivnijeg naselja na primorju potpisuje arhitekta Branislav Mitrović iz Beograda.
Angažmanom na izradi novog DUP-a Svetog Stefana arh. Mitrović se vraća na mjesto teškog ekološkog zločina, da sanira posljedice svoga rada. Pored ondašnje lokalne DPS vlasti, Branislav Mitrović je glavni krivac za današnji izgled Svetog Stefana i druge svetostefanske plaže.
Kao autor Urbanističkog projekta Sveti Stefan- Šumet iz davnih devedesetih, uz visoku urbanizaciju cijelog naselja, Mitrović je svojim planskim rješenjima ušao direktno u plažu. On je postavio legalne osnove zgrada koje svojim pozicijama i nevjerovatnim gabaritima uokviruju plažu.
Za pojedine od njih potpisuje i idejne projekte. Istina, u mnogo manjim osnovama i sa manjom spratnošću. Stvar se tada otela kontroli, pa su investitori na planom postavljenim temeljima, gradili šta im je volja.
Treba podsjetiti da su tokom tadašnje euforije zaziđivanja druge plaže učestvovali mnogi uglednici graditeljske struke. Poput profesora građevine, Arsenija Vujovića, nesuđenog akademika CANU, investitora jedne od višespratnica u kojoj su prije desetak godina kvadrati prodavani po cijeni od 10 hiljada eura.
Bizarnih ideja nije tada hvalilo, tako pojedine zgrade ukopane u pijesak imaju liftove za odvoz automobila svojih stanara u garaže izgrađene u nivou mora. Iako nisu imale ni osnovnu komunalnu infrastrukturu, pa su uglednici gradili septičke jame direktno u pijesku, koje i sada koriste!

PROMENADA ZA POVLAŠĆENE: Najnoviji prijedlozi arh. Mitrovića šokirali su javnost. Programski zadatak za izradu plana koji potpisuje gradonačelnik Rajko Kuljača – koji obrađivač ne navodi kao pravni osnov za izradu plana – napominje da su „objekti na samoj obali svojim vertikalnim i horizontalnim gabaritima ozbiljno doveli u pitanje izgradnju šetališta uz plažu koje je trebalo biti okosnica i suština cjelokupnog projekta.”
Šetalište su davno zaposjele zgrade po rješenjima istog autora. Sada je ostala gola plaža ispred njih koju treba zazidati.
Mitrović predlaže da se u širini od pet metara poploča preostali pijesak druge plaže Svetog Stefana. Na ovaj način uzurpatori obale konačno zaokružuju projekat i dobijaju privatnu promenadu sa svojim lokalima i kafićima na njoj! Druga plaža biće trajno uništena.

Način na koji je plan elitnog turističkog mjesta prezentiran javnosti zaslužuje svaku osudu. Bilo je ponižavajuće da na jednom listu papira, raširenom na stolu u prostorijama Agencije za planiranje, pred stanovnike Budve bude izložen plan budućeg razvoja Svetog Stefana. To je jedan jedini crtež na kome se ništa ne vidi, bez grafičkih priloga, bez prikazanih gabarita planiranih objekata, tako da običan svijet teško može shvatiti šta se priprema. Nema vizuelnog pregleda planiranih rješenja sa vizurama sa mora. Samo stručne osobe mogu steći pravi uvid i to zavirujući u prateću svesku sa objašnjenjima.
Tako je, primjera radi, na parcelama koje se prema podacima Uprave za nekretnine vode na ime Stanka Subotića – Caneta, ucrtana građevina od čak devet spratova!
Na izloženom crtežu to se ne može vidjeti jer su pored Canetove Vile Montenegro, na novoj parceli prikazane samo dvije etaže novog objekta u odnosu na saobraćajnicu kojom se graniče. Ista zgrada gledano iz podnožja, broji kaskadno čitavih devet etaža.
Nije samo Subotić graditelj na toj lokaciji. Čitav jedan mali maslinjak urbanizovan je zgradama domaćih privrednika i mještana.

O ŠILEROVOJ DA BRINE DRŽAVA: Kuriozitet DUP-a Sveti Stefan svakako je odbijanje planera da registruje divlje podignute spratove čuvenih zgrada na istočnoj plaži.
Sada se Mitrović, ponovo angažovan na planiranju Svetog Stefana, suočio sa posljedicama svojih nekadašnjih planskih rješenja.
Pokušavajući da se profesionalno ogradi od zdanja kojima je „kumovao”, on u predloženim rješenjima crvenom bojom šrafira čitavu Šilerovu ulicu i podignute objekte u njoj. Uz objašnjenje da nema planskih rješenja za ova zdanja, pa problem prebacuje državi i Opštini Budva da ga riješe kako znaju i umiju.
Rješenja nema ni za status zgrada uz more kojima „priznaje” samo tri etaže! Plan ne daje odgovor na pitanje šta će biti sa ostatkom kvadrata, davno sazidanih, prodatih i useljenih, na jednoj od najljepših plaža.
Mnogi bespravno podignuti objekti, koji su u međuvremenu dobili nekakve saglasnosti i dozvole, ostali su da „vise”, bez DUP-om regulisanog statusa.

Jedan od ciljeva sanacionog plana bio je „da se utvrdi tačna površina i struktura izgrađenih objekata, da se nađe način za neutralisanje i ublažavanje negativnih efekata koje su ovi objekti proizveli u prostoru.” Vlast predlaže da se proba sa hortikulturom!?
Da se zelenilom popravi učinjena šteta!? Koliko bi visoko to drveće moralo narasti da pokrije svu svetostefansku graditeljsku bruku.
Program zabranjuje izgradnju stambenih objekata namijenjenih tržištu na parcelama na kojima je predviđena individualna stambena gradnja. Određene su i minimalne površine takvih parcela kao i koeficijenat izgrađenosti od samo 20 odsto, sa spratnošću od najviše četiri etaže, obaveznim 1,5 parking mjestom po jednom stanu i sl…..
Preporuke nisu našle primjenu u ponuđenom nacrtu DUP-a Sveti Stefan. Indeks zauzetosti parcela pod građevinama veća je od 50 odsto, što važi za čitav DUP po kome je spratnost daleko veća od uslova datim Programskim zadatkom.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo