Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Cane među maslinama

Objavljeno prije

na

Kada se pomene Sveti Stefan najčešća druga asocijacija poslije slike jedinstvenog grada-hotela jeste nevjerovatni prizor na istočnoj svetostefanskoj plaži, onaj dugi niz bespravno podignutih višespratnica koje poput utvrđenja na pjeskovitom žalu svjedoče o bezakonju, bespravnoj gradnji i nemoći države da zaštiti najljepše dijelove svoje teritorije. Kako je građevinski lobi poharao prostor u zaleđu Svetog Stefana slikovito govori i ulica popularno nazvana Šilerova, po ugledu na onu u Zemunu, sjedištu čuvenog zemunskog klana. Kako bi posljedice neobuzdane divlje gradnje uveli u zakon+ske okvire u Opštini Budva su još 2006. godine donijeli odluku o izradi sanacionog Detaljnog urbanističkog plana – Sveti Stefan, sa zahvatom površine od 15 hektara, koji je tri godine kasnije, početkom avgusta stavljen na javni uvid. Brojni su problemi pratili urbanizaciju Sveca. Agencija za planiranje već je jednom, u martu ove godine, objavljivala pa stornirala izlaganje nacrta plana pred građane.

NOVE GRAĐEVINE: Nacrtom Detaljnog urbanističkog plana Sveti Stefan predviđa se gradnja novih 100.000 kvadrata stambenih i turističkih objekata. U ovom malom raju za investitore sa svih meridijana gradiće se oko 20 novih građevina lociranih u rijetkim oazama maslinjaka i vrtova. Planirano šetalište uz more zarobiće betonom pješčani pojas u širini od pet metara istočne svetostefanske plaže!

U okviru DUP-a urađen je i Urbanistički projekat Ekskluzivne zone – Sveti Stefan. Pretenciozan naziv za oko 3,4 ha i uništenog prostora uz morsku obalu sa ružnim, predimenzioniranim i natrpanim građevinama, sa betonskim utvrdama u najskupljem pijesku na Crnogorskom primorju.
Obrađivač DUP-a Sveti Stefan bila je firma Info-plan iz Nikšića. Plan najatraktivnijeg naselja na primorju potpisuje arhitekta Branislav Mitrović iz Beograda.
Angažmanom na izradi novog DUP-a Svetog Stefana arh. Mitrović se vraća na mjesto teškog ekološkog zločina, da sanira posljedice svoga rada. Pored ondašnje lokalne DPS vlasti, Branislav Mitrović je glavni krivac za današnji izgled Svetog Stefana i druge svetostefanske plaže.
Kao autor Urbanističkog projekta Sveti Stefan- Šumet iz davnih devedesetih, uz visoku urbanizaciju cijelog naselja, Mitrović je svojim planskim rješenjima ušao direktno u plažu. On je postavio legalne osnove zgrada koje svojim pozicijama i nevjerovatnim gabaritima uokviruju plažu.
Za pojedine od njih potpisuje i idejne projekte. Istina, u mnogo manjim osnovama i sa manjom spratnošću. Stvar se tada otela kontroli, pa su investitori na planom postavljenim temeljima, gradili šta im je volja.
Treba podsjetiti da su tokom tadašnje euforije zaziđivanja druge plaže učestvovali mnogi uglednici graditeljske struke. Poput profesora građevine, Arsenija Vujovića, nesuđenog akademika CANU, investitora jedne od višespratnica u kojoj su prije desetak godina kvadrati prodavani po cijeni od 10 hiljada eura.
Bizarnih ideja nije tada hvalilo, tako pojedine zgrade ukopane u pijesak imaju liftove za odvoz automobila svojih stanara u garaže izgrađene u nivou mora. Iako nisu imale ni osnovnu komunalnu infrastrukturu, pa su uglednici gradili septičke jame direktno u pijesku, koje i sada koriste!

PROMENADA ZA POVLAŠĆENE: Najnoviji prijedlozi arh. Mitrovića šokirali su javnost. Programski zadatak za izradu plana koji potpisuje gradonačelnik Rajko Kuljača – koji obrađivač ne navodi kao pravni osnov za izradu plana – napominje da su „objekti na samoj obali svojim vertikalnim i horizontalnim gabaritima ozbiljno doveli u pitanje izgradnju šetališta uz plažu koje je trebalo biti okosnica i suština cjelokupnog projekta.”
Šetalište su davno zaposjele zgrade po rješenjima istog autora. Sada je ostala gola plaža ispred njih koju treba zazidati.
Mitrović predlaže da se u širini od pet metara poploča preostali pijesak druge plaže Svetog Stefana. Na ovaj način uzurpatori obale konačno zaokružuju projekat i dobijaju privatnu promenadu sa svojim lokalima i kafićima na njoj! Druga plaža biće trajno uništena.

Način na koji je plan elitnog turističkog mjesta prezentiran javnosti zaslužuje svaku osudu. Bilo je ponižavajuće da na jednom listu papira, raširenom na stolu u prostorijama Agencije za planiranje, pred stanovnike Budve bude izložen plan budućeg razvoja Svetog Stefana. To je jedan jedini crtež na kome se ništa ne vidi, bez grafičkih priloga, bez prikazanih gabarita planiranih objekata, tako da običan svijet teško može shvatiti šta se priprema. Nema vizuelnog pregleda planiranih rješenja sa vizurama sa mora. Samo stručne osobe mogu steći pravi uvid i to zavirujući u prateću svesku sa objašnjenjima.
Tako je, primjera radi, na parcelama koje se prema podacima Uprave za nekretnine vode na ime Stanka Subotića – Caneta, ucrtana građevina od čak devet spratova!
Na izloženom crtežu to se ne može vidjeti jer su pored Canetove Vile Montenegro, na novoj parceli prikazane samo dvije etaže novog objekta u odnosu na saobraćajnicu kojom se graniče. Ista zgrada gledano iz podnožja, broji kaskadno čitavih devet etaža.
Nije samo Subotić graditelj na toj lokaciji. Čitav jedan mali maslinjak urbanizovan je zgradama domaćih privrednika i mještana.

O ŠILEROVOJ DA BRINE DRŽAVA: Kuriozitet DUP-a Sveti Stefan svakako je odbijanje planera da registruje divlje podignute spratove čuvenih zgrada na istočnoj plaži.
Sada se Mitrović, ponovo angažovan na planiranju Svetog Stefana, suočio sa posljedicama svojih nekadašnjih planskih rješenja.
Pokušavajući da se profesionalno ogradi od zdanja kojima je „kumovao”, on u predloženim rješenjima crvenom bojom šrafira čitavu Šilerovu ulicu i podignute objekte u njoj. Uz objašnjenje da nema planskih rješenja za ova zdanja, pa problem prebacuje državi i Opštini Budva da ga riješe kako znaju i umiju.
Rješenja nema ni za status zgrada uz more kojima „priznaje” samo tri etaže! Plan ne daje odgovor na pitanje šta će biti sa ostatkom kvadrata, davno sazidanih, prodatih i useljenih, na jednoj od najljepših plaža.
Mnogi bespravno podignuti objekti, koji su u međuvremenu dobili nekakve saglasnosti i dozvole, ostali su da „vise”, bez DUP-om regulisanog statusa.

Jedan od ciljeva sanacionog plana bio je „da se utvrdi tačna površina i struktura izgrađenih objekata, da se nađe način za neutralisanje i ublažavanje negativnih efekata koje su ovi objekti proizveli u prostoru.” Vlast predlaže da se proba sa hortikulturom!?
Da se zelenilom popravi učinjena šteta!? Koliko bi visoko to drveće moralo narasti da pokrije svu svetostefansku graditeljsku bruku.
Program zabranjuje izgradnju stambenih objekata namijenjenih tržištu na parcelama na kojima je predviđena individualna stambena gradnja. Određene su i minimalne površine takvih parcela kao i koeficijenat izgrađenosti od samo 20 odsto, sa spratnošću od najviše četiri etaže, obaveznim 1,5 parking mjestom po jednom stanu i sl…..
Preporuke nisu našle primjenu u ponuđenom nacrtu DUP-a Sveti Stefan. Indeks zauzetosti parcela pod građevinama veća je od 50 odsto, što važi za čitav DUP po kome je spratnost daleko veća od uslova datim Programskim zadatkom.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo