Povežite se sa nama

OKO NAS

CIGARETE SE OPET ŠVERCUJU PREKO CRNE GORE: Obnovljen stari biznis

Objavljeno prije

na

Italijanski portal News Supermaney prenio je ovih dana vijest o novoj navali švercovanih cigareta u Napulju pod naslovom Šverc cigareta – vraća se nekadašnji biznis. Prema informacijama iz tužilaštva u Napulju te cigarete u Napulj stižu iz Ukrajine preko Crne Gore, iz koje se feribotom prevoze do juga Italije. Objavljeno je da je policija privela trideset tri osobe i oduzela značajne količine cigareta.

Portal je prenio da se to desilo nakon što su u više mjesta u okolini Napulja privedeni prodavci koji na improvizovanim štandovima pored puta prodaju švercovane cigarete. U okolini Napulja, objašnjavaju na tom italijanskom portalu, nalazi se na hiljade ovakvih štandova, a švercovane cigarete prodaju se po cijeni upola manjoj od zvanične, odnosno u prosjeku oko 2,5 eura u odnosu na zvaničnih pet eura po paklici. Ustaljena je i praksa da se cigarete prodaju i direktno po kućama ili ispred zgrada, kao što je slučaj i sa drogom.

Hemijsko-biološka analiza pokazala je da su te cigarete ne samo švercovane već i ilegalno proizvedene, mimo važećih standarda i propisa, pa se u njima nerijetko nalaze tragovi štetnih supstanci poput mišjeg izmeta, fertilizatora, životinjskog urina i raznih otrova.

Prošle godine u Luci Bar zaplijenjena su čak dva kontejnera švercovanih cigareta, koja su do crnogorske obale stigla brodom iz Dubaija. Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru, i ove cigarete trebalo je da nastave put prema Italiji. U kontejnerima je bilo 875, odnosno 796 kartona cigareta čija se vrijednost procjenjivala na oko 250 hiljada eura, ili tri eura po boksu. Naš izvor tvrdi da bi njihova vrijednost na tržištu u Italiji dostigla oko milion eura.

Ovaj izvor objašnjava da je Dubai trenutno najvažnije čvorište i raskrsnica za šverc cigareta za sjevernu Afriku, Aziju, Bliski Istok, ali i za neke evropske zemlje, poput Italije, Francuske, Španije i Češke. Prema njegovim riječima poslije prekida velikih poslova sa cigaretama u ovom regionu, glavni dileri duvana sa Balkana su prebacili svoje poslove u Dubai.

„U tom gradu sada ima čak šezedeset predstavništava firmi za promet cigareta u slobodnim zonama. Među njima su i poznate kompanije, kao što su Filip Moris, Rejnolds, Britiš tobako, Amerikan tobako i mnoge druge”, navodi Monitorov izvor.

Među najjačim firmama koje posluju sa Balkanom iz slobodne zone u Dubaiju su, između ostalih, FZE Liberti i Cuae, obje na Monitoru poznatim adesama. Sa Balkanom veze ima, ili je povezano, još desetak kompanija iz Dubaija, kao i Ester kompani iz Egipta.

Monitor je u nekoliko navrata pisao o putevima šverca duvana na Balkanu, posebno preko Crne Gore. Vrlo detaljno smo opisali šverc duvana devedestih preko naše države, koji su vodile italijanske mafijaške organizacije Sakra korona unita, Kamora i Karda, koja je kasnije protjerana u unutarmafijaškim obračunima i borbi oko novca od cigareta.

Naš dobro obaviješteni izvor nam je otkrio da je tada preko Crne Gore prometovano cigareta u vrijednosti od oko jedanaest milijardi eura, od čega je tri milijarde pripalo italijanskoj mafiji. Ovaj izvor je vrlo detaljno opisao kako je novac stečen od prodaje cigareta iznošen diplomatskom poštom iz Crne Gore na Kipar i u Grčku, i kako se preko Engleske i Beliza prao i vraćao u Crnu Goru. Prema podacima njemačkih istražitelja, šverc duvana preko Crne Gore u tim razmjerama je tekao sve do 2001. godine.

O kakvom razmjeru šverca se radi, priča ovaj izvor, najbolje govori dokumentarni film koji je snimila britanska obavještajna služba MI 6, u kojem se govori o najvećim ilegalnim fabrikama duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji. U tim fabrikama kontejner cigareta šverceri nabavljaju za svega dvjesta hiljada eura, dok na tržištu Velike Britanije dostiže cijenu od dva miliona.

U Rumuniji je, na primjer, samo za godinu prometovano lažnih cigareta u vrijednosti od preko osam milijardi eura. Naš izvor tvrdi da je ova zemlja, od kada je postala članica Evropske unije, od nelegalnog prometa cigareta zaradila čak preko trideset milijardi eura.

„U ovaj posao uključeni su ortački ukrajinska i rumunska mafija. Kod njih se cigarete poznatih, ali lažnih brendova kupuju po pedeset centi, a u Italiji prodaju po dva i po eura”, kaže Monitorov izvor.

Prema njegovim riječima glavna i najveća fabrika ilegalnih cigareta nalazi se u ruskom gradu Kaljingradu.

„U toj fabrici proizvodi se u minuti čak četiristo paklica cigareta, ili sto dvadeset kontejnera mjesečno. Šverceri tamo kontejner kupuju za svega 70 hiljada eura, a prodaju za 3,5 miliona u Italiji, 4,5 miliona u Njemačkoj, i čak 6,5 miliona u Engleskoj. Po tome možete da steknete predstavu o kakvom prometu i zaradama se radi”, objašnjava naš izvor iz policije.

Ovaj izvor kaže i da hrvatski TDR (Tvornica duvana Rovinj) ima poslovne veze sa Iran tobako kompani, i da u Sariju, glavnom gradu oblasti Mazahadar, TDR ima svoju fabriku gdje se proizvode lažne cigarete, ili cigarete sa falsifikovanim markicama poznatih brendova.

„TDR u Iranu godišnje proizvede šest i po milijardi cigareta. Od njih se kasnije lažnim markama prave brendovi Filip Moris, Rejnolds, Britiš tobako, Rotmans i druge”, kaže Monitorov izvor.

Preko Dubaija, kaže on, radi i Makedonija tobako. Makedonci falsifikovanim cigaretama navodno snabdijevaju Filipine i Singapur. Lažne cigarete u ogromnim količinama preko Dubaija distribuira i Kina, kao i druge istočno azijske zemlje.

„U kineskoj fabrici duvana Jing taun proizvode se svi poznati brendovi cigareta bez licence, u falš omotima. Kineski Marlboro na crnom tržištu Evropske unije košta svega eur i po”, objašnjava ovaj izvor.

Monitorov policijski izvor tvrdi da šverc duvana preko naših prostora nikada nije prestao i da većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni na taj način što učestvuje u organizovanju šverca i švercerskih puteva. To, bez ikakve sumnje, ukazuje na sprege kriminalnih organizacija i vladajućih struktura u državama na Balkanu. O tome su svjedočili i rožajski policajci, od kojih je jedan, poslije prijetnji, zauvijek otišao iz Crne Gore i dobio azil i državljanstvo jedne zapadnoevropske zemlje.

„Putevi nelegalnih cigareta kroz Crnu Goru su najviše vodili krajem devedesetih godina. Sada glavni tranzit ide preko Grčke, a među onima koji vode te poslove ima i crnogorskih državljana”, tvrdi Monitorov izvor.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo