Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I PUTEVI DROGE: Tranzit koji teče

Objavljeno prije

na

Crnogorska policija prije nekoliko dana na graničnom prijelazu Sukobin – Murićani zaplijenila je šesnaest kilograma skanka. Drogu, sakrivenu u specijalno napravljenom bunkeru u krovnom dijelu automobila jeep grand cherokee iz Albanije u Crnu Goru pokušala su da prenesu dva albanska državljanina. Kako to obično biva, modifikovana marihuana bila je upakovana u petnaest pvc paketića. I droga i uhvaćeni šverceri predati su albanskoj policiji, shodno Protokolu o radu na ovom graničnom prijelazu.

Valja se prisjetiti da je u jednoj akciji prije više od godinu naša policija u saradnji s kolegama iz Albanije spriječila šverc preko tone skanka samo u jednom navratu, što govori da je susjedna zemlja najveći proizvođač ove droge u Evropi i drugi u svijetu, dok je Crna Gora jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane. Zapljene skanka, takođe, sve su učestalije.

Prema Monitorovim izvorima iz policije, u Crnoj Gori je u prošloj godini zaplijenjeno narkotika u vrijednosti od oko milion eura, dok je u istom periodu u susjednoj Hrvatskoj, koja je ušla u Evropsku uniju, zaplijenjeno sedam puta više droge, odnosno sedam miliona eura.

Istina je i da je Hrvatska godinu ranije, odnosno 2012, prije ulaska u EU, zabilježila skoro sedamdeset odsto manje zapljena narkotika, a ovakav skok u prošloj godini dovodi se u direktnu vezu s ulaskom te zemlje u društvo razvijenih evropskih država, odnosno pojačavanjem standarda, opreme, kadrova, kao i motivisanjem i nagrađivanjem policajaca koji otkrivaju narkotike.

Pored toga što je još daleko od ulaska u Evropsku uniju, crnogorska specifičnost je činjenica da se naša država graniči s Albanijom.

Mada lokalne vlasti u Albaniji tvrde da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, u ovoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Monitorov izvor iz crnogorske policije tvrdi da je Albanija najveći proizvođač marihuane, takozvane ,,albanke”, kao i da ta zemlja, zajedno s Kosovom, snabdijeva osamdeset odsto tržišta zapadne Evrope ovom drogom.

On kaže da u Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, kao i da se sada većinom radi i proizvodi hibridna ili modifikovana marihuana. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, onda cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljada eura.

,,Najveća oblast u Albaniji koja je van svake kontrole policije je Lazaret. U toj oblasti se uzgaja, odnosno pod zasadima je oko stotinu hektara marihuane. Albanska mafija može za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. U svjetskim razmjerama, po proizvodnji marihune Albanija se nalazi odmah iza Dominikanske Republike. Slijede Grčka, Maroko i Tunis”, kaže naš policijski izvor.

Prema ovom izvoru, bruto prihod od marihuane, odnosno skanka u Lazaretu kreće se oko tri do četiri milijarde na godišnjem nivou. Razumljivo je zbog toga da je taj posao primamljiv za mafiju, i što oblast Lazaret obezbjeđuje do pet hiljada, mahom naoružanih ljudi. Poslovima uzgoja marihuane i skanka u Albaniji najviše se bave četiri mafijaška klana – Kula, Abazi, Borci i Brokaj.

,,Dok se Abazi bave samo skankom, ostali klanovi usput rade i druge poslove. Klan Kula uz narkotike na tržište Italije švercuje i oružje. Klan Borci, osim skanka, na jugu Italije drži primat u organizovanju lanca prostitucije. Članovi klana Brokaj bivši su političari i članovi albanske obavještajne agencije Sigurimi. Oni imaju i zaštitni znak na svojim pakovanjima skanka. To je slika kamile, po čemu je droga porodice Brokaj poznata pod nazivom ‘kamila skank'”, objašnjava ovaj dobro obaviješteni izvor.

Prema njegovim riječima, najveći centri za distribuciju skanka iz Albaniji su luke Drač i Valona. Tranzit marihuane i skanka dalje ide preko grčkih luka Solun i Pirej, kao i preko luke Bari.

Monitorov izvor kaže da u Crnoj Gori najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. ,,Na udaru švercera najviše su granični prijelazi Sukobin i Božaj. Rjeđe luka Bar. Šverceri odatle idu na Debeli brijeg i Karasoviće, odnosno granični prijelaz Klak u Bosni. To je jedna važna ruta za prenos narkotika ka sjevernom dijelu Italije, Sloveniji, Švajcarskoj i Njemačkoj”, kaže naš izvor.

On kaže da na Kosovu postoje predjeli sa zasadima hašiša, od oko hektar površine, a da postoji i laboratorija, odnosno fabrika za preradu hašiša čiji je kapacitet četiri tone dnevno. „Toliko uvijek ima na zalihama čak i kada nema zastoja u tranzitu i trgovini”, – kaže naš policijski izvor.

Još jedna od velikih zapljena marihuane u Crnoj Gori, bila je ona na Debelom brijegu prije tri godine, kada je u kamionu slovenačkih registaraskih oznaka otkriveno 400 kilograma ove droge. Skank je do Debelog brijega stigao iz Albanije i trebalo je da produži na zapadnoevropsko tržište, tamo gdje su i cijene najveće, kao što je to u Francuskoj, Belgiji i Španiji.

,,Postavlja se, naravno, pitanje – ako se ovoliko zaplijeni, koliko onda skanka prođe kroz Crnu Goru. To možemo samo da pretpostavimo, ali je sigurno da količine nijesu male”, kaže naš policijski izvor.

Prema njegovim riječima, šverceri često uzimaju posebna renta-kar vozila, sa šupljinama u duplom dnu ili krovu, kao što je to bio slučaj prije nekoliko dana. Oni kao kurire nerijetko koriste strane državljane starije dobi. Vozila vrlo često imaju četiri sloja lima, kroz koje je vrlo teško doći do droge. Droga je pri tome upakovana u pvc, odnosno celofan, koji je otporan na skener.

,,To su najčešći načini transportovanja kroz Crnu Goru”, kaže Monitorov izvor.

Odnos zapljene narkotika u Hrvatskoj i Crnoj Gori govori da tranzit droge kroz našu državu nije zaustavljen. Djelimično je smanjen, našta je direktno uticao ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Evropska unija će i od nas u procesu pregovora tražiti veće rezultate i efikasniju borbu protiv švercera. Osim što je potrebno da budemo tehnički, kadrovski i u svakom drugom pogledu opremljeni kao što su Hrvati, ovdje će trebati i mnogo političke volje za zaustavljanje puteva droge i ostalih švercerskih roba. Do tada ćemo biti na repu i Hrvatske i Evrope.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo