Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crna tačka u oblacima dima

Objavljeno prije

na

Nikšićani su krenuli u akciju. I to protiv zagađenja njihovog grada i okoline. Protiv dima iz Željezare. No, za sada im slabo ide. Svega stotinak građana okupilo se proteklog petka na prvoj zakazanoj protestnoj šetnji. Kažu – mnogi nijesu znali. A svi znaju koliko ih Željezara guši. Protestom ,,u pet do dvanaest” na Trgu slobode u Nikšiću započeta je nova kampanja protiv zagađenja koje širi Željezara. I ovaj protest krenuo je preko Interneta. Grupa građana i nevladinih organizacija najavila je da će se okupljati svakog petka, uporno, u isto vrijeme sve dok se vlasnik fabrike ne privoli da ugradi sistem za otprašivanje vazduha. POGAŽENA OBEĆANJA: Organizatori tvrde da će ova kampanja protesta trajati sve dok Željezara i Pivara ne prestanu da ispuštaju otrovne materije u vazduh i okolinu, ali i dok se ne izgradi gradski sistem otpadnih voda i riješe drugi ekološki problemi.

Direktor NVO za razvoj sjevera Fors Montenegro Veselin Šturanović podsjetio je da uprava Željezare nije ispunila ni posljednje obećanje da će filteri biti ugrađeni najkasnije do avgusta. Rok je prošao a ljudi iz nevladinog sektora, kojima je to obećano, uzalud kucaju na vrata čelnika Željezare. Niko ne želi da im odgovori kada će obećanje biti ispunjeno. ,,Za to smo verbalno dobili podršku lokalne uprave i resornog ministarstva, ali od svega još ništa”, objasnio je Šturanović. Sada im preostaje samo da protestima pritisnu nadležne da nešto urade.

Pozvali su sve ,,savjesne građane i predstavnike nevladinog sektora da se pridruže protestnom skupu i izvrše snažan pritisak na Željezaru i nadležne organe da prestanu da truju i ubijaju građane Nikšića i Crne Gore”.

Traže hitnu ugradnju filtera za prečišćavanje otpadnih materija. Kako tvrde – jasno je da sve više građana Nikšića obolijeva od kancerogenih bolesti.

Prema podacima UNEP-a, programa UN za zaštitu životne sredine, Nikšić je označen kao jedna u nizu crnih ekoloških tačaka u regionu. Date su i precizne preporuke za njegovo ,,čišćenje”, od kojih do danas nije ništa urađeno.

KATASTROFALNI PODACI: Iako je lokalna uprava prije dvije godine pripremila Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) i potrošila dosta vremena da se njime u medijima pohvali, malo toga je učinjeno. Za početak – makar su priznali da su podaci o zagađenosti Nikšića i okoline – alarmantni.

I prema procjenama domaćih ekologa Nikšić je uporno na samom vrhu crnogorskih crnih ekoloških tačaka. Glavni krivci su Željezara, divlje deponije čvrstog otpada i kolektor za prečišćavanje otpadnih voda, koji ne radi više od dvadeset godina.

,,Željezara proizvodi kisele otpadne vode iz postrojenja Livnice, kao i vrelu vodu iz energane. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda recikliraju oko 70 odsto ukupne tehnološke vode, dok se ostatak ispušta u rijeke Bistricu i Gračanicu, koje se dalje ulivaju u Skadarsko jezero i Jadransko more. Sulfati gvožđa i aluminijuma dodaju se vodi da bi se pospješila flokulacija. Elektrolučne peći u Željezari, koje datiraju iz 1950. i 1970. godine, predstavljaju glavni izvor emisije suspendovanih čestica i teških metala. Godišnje se ispusti oko 1.000 tona suspendovanih čestica”, navodi se u izvještaju UN koji je urađen prije nekoliko godina. Kakvo je danas stanje – pouzdano se ne zna

U Lokalnom ekološkom akcionom planu (LEAP-u) stoji da su ispitivanja pokazala kako najznačajniji uzročnici zagađivanja zemljišta dolaze upravo iz vazduha – emisije iz tehnološkog procesa usljed sagorijevanja fosilnih goriva kao i emisije iz saobraćaja.

Takođe, stoji u tom dokumentu – problem industrijskog otpada u opštini nije riješen na adekvatan način, a tu se prije svega misli na Željezaru. Za potrebe LEAP-a urađene su fizičko-hemijske analize obradivog zemljišta i biološkog materijala na tri odabrana lokaliteta – Gvozdenice, Rubeža i Vir.

Rezultati su na sva tri mjesta pokazali da je povećan sadržaj pojedinih štetnih supstanci. I nikome ništa.

SVI ZNAJU I SVI ĆUTE: Još jedan izvještaj porazan je za Nikšić i njegove građane – UN-ov Drugi izvještaj o stanju životne sredine Crne Gore.

,,U Crnoj Gori postoje određena žarišta zagađenog vazduha u industrijskim oblastima, posebno u blizini KAP-a i Željezare u Nikšiću. U ovim oblastima, sumpor dioksid i krute čestice uveliko prevazilaze nacionalne standarde kvaliteta vazduha, što je dovelo do slučajeva respiratornih problema kod populacije koji su češći od prosjeka”, stoji u tom dokumentu.

Uz to i konsatacija: ,,Pritisak na biodiverzitet uzrokovan zagađenjem skoncentrisan je na nekim žarištima kao što su mjesta za vađenje šljunka iz rijeke Morače, te otpadne vode iz KAP-a i nikšićke Željezare”.
Da je zagađenje iz Željezare veliki problem ne spore ni zvanične institucije. Prije tačno godinu dana Radomir Žujović, predstavnik CETI-ja potvrdio je da su i njihova istraživanja pokazala drastične rezultate koji su prelazili sve zakonom predviđene granične vrijednosti.

On je rekao da u fabrici nije problem samo pogon Čeličana, koji emituje veoma visok procenat otpadnih, uglavnom kancerogenih materija, već da je slično i s pogonom Energane, koja nema sistem za zaštitu životne sredine.
Žujović je tada ustvrdio da je obaveza CETI-ja da po narudžbi uradi nalaze, koji proslijeđuje naručiocu, a u slučaju Nikšića to je bila lokalna uprava i resorno ministarstvo.

Za to vrijeme – broj pacijenata u Brezoviku raste. Prije sedam godina u toj bolnici se liječilo 198 pacijenata oboljelih od karcinoma pluća. Prema statističkim podacima iz posljednjih nekoliko godina u Brezoviku traži pomoć 250 novooboljelih godišnje. Samo prošle godine bilo ih je 276.

Građanima jedino ostaje da se okupljaju petkom. Možda ih neko u gustim oblacima dima i vidi.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo