Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući potres na Balkanu

Objavljeno prije

na

Mogućnost skorijeg hapšenja jednog od trojice najtraženijih balkanskih bjegunaca Darka Šarića i spekulacije u vezi sa tim gdje bi on mogao da se krije, iznova su ustalasale medijsku i političku scenu. Na kriminalnoj sceni se, naizgled, ništa ne dešava, što ne znači da se ispod površine ne motaju aveti žrtava obračuna vezanih za ove bjegunce, posebno za Šarića. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije smatra da je vrlo simptomatično to što se u intervalu od svega mjesec-dva, pojavilo nekoliko oprečnih informacija o putevima kretanja ovog bjegunca.

„Nije nemoguće da se zaista sprema Šarićevo hapšenje, ali isto tako nije nemoguće i da mu neko putem medija šalje poruke i signale da nije bezbjedan i da treba da promijeni mjesto boravka”, kaže naš policijski izvor.

Blic je objavio ovih dana da je hapšenje odbjeglog narko-bosa sada samo pitanje dogovora srpske i crnogorske države. Ukoliko se taj dogovor postigne, hapšenje Šarića je sasvim izvjesno – otkrio je za taj list izvor iz bezbjednosnih struktura Srbije. Sagovornik Blica nije želio da potvrdi logični zaključak da je Šarić u Crnoj Gori, ali je naveo da njegovo hapšenje treba da odobri Crna Gora.

Prema istom izvoru Srbija, navodno, ima podršku nekoliko jakih država i njihovih bezbjednosnih agencija kojima je takođe cilj Šarićevo hapšenje, a koje vrše veliki pritisak na Crnu Goru kako bi se ovo pitanje konačno riješilo. Bilic takođe piše da je srpska policija bila uvjerena da se Šarić krije u Crnoj Gori jer je u toj državi ,,najsigurniji”.

Istog dana direktor ANB Boro Vučinić je kazao novinarima da ta služba nema saznanja da se Darko Šarić nalazi u Crnoj Gori.

,,Za hapšenje Darka Šarića ne treba bilo kakav ‘dogovor’ jer će i crnogorske i druge službe bezbjednosti postupiti po nalogu za hapšenje kada ovo lice bude locirano, jer je to u interesu odgovarajućih pravosudnih postupaka koji se vode u jednoj od država regiona. Crnogorske službe bezbjednosti ostvaruju adekvatne kontakte sa partnerskim bezbjednosnim službama po ovom pitanju”, stoji na kraju zvaničnog reagovanja.

Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević smatra da Šarić duže vrijeme ima podršku crnogorske vlasti. „Naše su procjene bile da mu je najsigurnije u Crnoj Gori. Ipak ovdje ima kontakte sa vlašću. Dugo je godina čovjek koji ima logističku podršku svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori”, izjavio je Medojević. Medojević je naveo da bezbjednosne službe iz političkih razloga ne rade svoj posao kako bi trebalo.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i čovjek zadužen u srpskoj Vladi za borbu protiv organizovanog kriminala Aleksandar Vučić, najavljujući da će Šarić brzo biti uhapšen, rekao je da se ovaj bjegunac trenutno krije u jednoj od zemalja regiona.

Šef Međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović ne misli tako. On je prije desetak dana, gostujući na jednoj televiziji, izjavio da se Šarić nalazi u Švajcarskoj ili u Rusiji.

Potraga za Šarićem traje od septembra 2009. godine, kada su BIA i američka Agencija za borbu protiv droge (DEA), pokrenule akciju Balkanski ratnik u kojoj je zaplijenjeno preko dvije tone droge, velike količine novca i uhapšen veliki broj Šarićevih saradnika, od kojih su mnogi dobili status zaštićenog svjedoka. Čelnici srpske policije su poslije toga u nekoliko navrata ustvrdili da se Šarić krije u Crnoj Gori, što su crnogorski zvaničnici demantovali, iako je on, navodno, viđan u rodnim Pljevljima, Budvi, ali i na putu Žabljak-Pljevlja.

,,Darko Šarić je napustio crnogorsku teritoriju nekoliko dana prije nego što je beogradski Interpol dostavio podgoričkom međunarodnu potjernicu za njim”, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije 21. januara 2010. godine, mada se zna da je noć prije toga bio na slavi kod svog prijatelja Jovice Lončara u Pljevljima, koji je zbog pranja Šarićevih para osuđen nedavno na šest godina zatvora.

Uprava policije je tada saopštila da saznanja ukazuju da je Šarić crnogorsku teritoriju napustio ilegalno.

,,Treba imati u vidu da Šarić, kada je napustio našu teritoriju, nije bio potraživan na međunarodnom planu ili po bilo kom osnovu”, ostalo je zabilježeno saopštenje iz crnogorske UP.

Zanimljivo je da je Srbija upravo toga dana, 21. januara 2010. godine, raspisala potjernicu za Šarićem. Sa tom potjernicom je tada morao biti upoznat i Nacionalni biro Interpola Podgorica.

Šariću se od tada izgubio svaki trag. Monitorovi izvori su tvrdili da se Šarić do prošle godine nalazio u Južnoafričkoj Republici i da ga je tamo pod kontrolom držala američka DEA.

,,Upravo od prošle godine se ne zna više gdje bi mogao biti. Mislim da je DEA izvukla iz njega sve informacije koje su im trebale, i da se sada traži način da on bude predat vlastima na Balkanu. Na tragu su mu jedino oni, i jedino oni tačno znaju gdje je trenutno. Njegovo hapšenje je stvar i političkih dešavanja u regionu”, smatra Monitorov policijski izvor.

Ovaj izvor je ranije za Monitor objasnio da je narko banda Darka Šarića bila organizovana po uzoru na južnoameričke kriminalne kartele. Prema njegovim riječima na vrhu piramide svakog kartela stoji šef, dok su odmah ispod njega finansijski stručnjak, zatim vođe kriminalnih organizacija, pravni savjetnici, krimi menadžer u mjestu destinacije, kao i krimi menadžer za veze sa predstavnicima kriminalnih organizacija u zemlji tranzita.

„Ispod vođa kriminalnih organizacija nalaze se organizovane kriminalne grupe. Takođe iz ove pozicije u šemi kartela granaju se još šef za transport, ispod koga su šefovi kontraobavještajnog obezbjeđenja i šef za usluge i kontakte, i agencijski poslovi u lokalnom poslovanju”, objašnjava naš izvor iz policije.

„Narko karteli u Sjedinjenim Američkim Državama i zemlji porijekla Kolumbiji obično broje od pet do deset hiljada ljudi. Narko kartel Darka Šarića po svemu je bio organizovan kao i prekookeanski karteli, ali je brojao u najužoj organizaciji oko trista do četiristo ljudi”, kaže izvor iz policije.

On tvrdi da Darko nije bio šef kartela, već je u hijerarhiji zauzimao mjesto jednog od vođa organizovanih kriminalnih organizacija.

„To je sasvim sigurno. Iako je ovaj kartel poznat po Šariću, izvjesno je da on nije bio na vrhu piramide. U ovom trenutku se ne zna ko je šef ovog jedinog balkanskog kartela”, kaže naš policijski izvor.

Ovaj izvor je još tada izrazio uvjerenje da će strani agenti prije nas doznati ko je na vrhu piramide koju danas zovemo kartel Darka Šarića. Kao što i sve ostalo kontrolišu, strane sile će odmjeriti jačinu političkog potresa na Balkanu koju će hapšenje i svjedočenje Darka Šarića pred tužilaštvom i sudom izazvati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo