Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući potres na Balkanu

Objavljeno prije

na

Mogućnost skorijeg hapšenja jednog od trojice najtraženijih balkanskih bjegunaca Darka Šarića i spekulacije u vezi sa tim gdje bi on mogao da se krije, iznova su ustalasale medijsku i političku scenu. Na kriminalnoj sceni se, naizgled, ništa ne dešava, što ne znači da se ispod površine ne motaju aveti žrtava obračuna vezanih za ove bjegunce, posebno za Šarića. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije smatra da je vrlo simptomatično to što se u intervalu od svega mjesec-dva, pojavilo nekoliko oprečnih informacija o putevima kretanja ovog bjegunca.

„Nije nemoguće da se zaista sprema Šarićevo hapšenje, ali isto tako nije nemoguće i da mu neko putem medija šalje poruke i signale da nije bezbjedan i da treba da promijeni mjesto boravka”, kaže naš policijski izvor.

Blic je objavio ovih dana da je hapšenje odbjeglog narko-bosa sada samo pitanje dogovora srpske i crnogorske države. Ukoliko se taj dogovor postigne, hapšenje Šarića je sasvim izvjesno – otkrio je za taj list izvor iz bezbjednosnih struktura Srbije. Sagovornik Blica nije želio da potvrdi logični zaključak da je Šarić u Crnoj Gori, ali je naveo da njegovo hapšenje treba da odobri Crna Gora.

Prema istom izvoru Srbija, navodno, ima podršku nekoliko jakih država i njihovih bezbjednosnih agencija kojima je takođe cilj Šarićevo hapšenje, a koje vrše veliki pritisak na Crnu Goru kako bi se ovo pitanje konačno riješilo. Bilic takođe piše da je srpska policija bila uvjerena da se Šarić krije u Crnoj Gori jer je u toj državi ,,najsigurniji”.

Istog dana direktor ANB Boro Vučinić je kazao novinarima da ta služba nema saznanja da se Darko Šarić nalazi u Crnoj Gori.

,,Za hapšenje Darka Šarića ne treba bilo kakav ‘dogovor’ jer će i crnogorske i druge službe bezbjednosti postupiti po nalogu za hapšenje kada ovo lice bude locirano, jer je to u interesu odgovarajućih pravosudnih postupaka koji se vode u jednoj od država regiona. Crnogorske službe bezbjednosti ostvaruju adekvatne kontakte sa partnerskim bezbjednosnim službama po ovom pitanju”, stoji na kraju zvaničnog reagovanja.

Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević smatra da Šarić duže vrijeme ima podršku crnogorske vlasti. „Naše su procjene bile da mu je najsigurnije u Crnoj Gori. Ipak ovdje ima kontakte sa vlašću. Dugo je godina čovjek koji ima logističku podršku svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori”, izjavio je Medojević. Medojević je naveo da bezbjednosne službe iz političkih razloga ne rade svoj posao kako bi trebalo.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i čovjek zadužen u srpskoj Vladi za borbu protiv organizovanog kriminala Aleksandar Vučić, najavljujući da će Šarić brzo biti uhapšen, rekao je da se ovaj bjegunac trenutno krije u jednoj od zemalja regiona.

Šef Međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović ne misli tako. On je prije desetak dana, gostujući na jednoj televiziji, izjavio da se Šarić nalazi u Švajcarskoj ili u Rusiji.

Potraga za Šarićem traje od septembra 2009. godine, kada su BIA i američka Agencija za borbu protiv droge (DEA), pokrenule akciju Balkanski ratnik u kojoj je zaplijenjeno preko dvije tone droge, velike količine novca i uhapšen veliki broj Šarićevih saradnika, od kojih su mnogi dobili status zaštićenog svjedoka. Čelnici srpske policije su poslije toga u nekoliko navrata ustvrdili da se Šarić krije u Crnoj Gori, što su crnogorski zvaničnici demantovali, iako je on, navodno, viđan u rodnim Pljevljima, Budvi, ali i na putu Žabljak-Pljevlja.

,,Darko Šarić je napustio crnogorsku teritoriju nekoliko dana prije nego što je beogradski Interpol dostavio podgoričkom međunarodnu potjernicu za njim”, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije 21. januara 2010. godine, mada se zna da je noć prije toga bio na slavi kod svog prijatelja Jovice Lončara u Pljevljima, koji je zbog pranja Šarićevih para osuđen nedavno na šest godina zatvora.

Uprava policije je tada saopštila da saznanja ukazuju da je Šarić crnogorsku teritoriju napustio ilegalno.

,,Treba imati u vidu da Šarić, kada je napustio našu teritoriju, nije bio potraživan na međunarodnom planu ili po bilo kom osnovu”, ostalo je zabilježeno saopštenje iz crnogorske UP.

Zanimljivo je da je Srbija upravo toga dana, 21. januara 2010. godine, raspisala potjernicu za Šarićem. Sa tom potjernicom je tada morao biti upoznat i Nacionalni biro Interpola Podgorica.

Šariću se od tada izgubio svaki trag. Monitorovi izvori su tvrdili da se Šarić do prošle godine nalazio u Južnoafričkoj Republici i da ga je tamo pod kontrolom držala američka DEA.

,,Upravo od prošle godine se ne zna više gdje bi mogao biti. Mislim da je DEA izvukla iz njega sve informacije koje su im trebale, i da se sada traži način da on bude predat vlastima na Balkanu. Na tragu su mu jedino oni, i jedino oni tačno znaju gdje je trenutno. Njegovo hapšenje je stvar i političkih dešavanja u regionu”, smatra Monitorov policijski izvor.

Ovaj izvor je ranije za Monitor objasnio da je narko banda Darka Šarića bila organizovana po uzoru na južnoameričke kriminalne kartele. Prema njegovim riječima na vrhu piramide svakog kartela stoji šef, dok su odmah ispod njega finansijski stručnjak, zatim vođe kriminalnih organizacija, pravni savjetnici, krimi menadžer u mjestu destinacije, kao i krimi menadžer za veze sa predstavnicima kriminalnih organizacija u zemlji tranzita.

„Ispod vođa kriminalnih organizacija nalaze se organizovane kriminalne grupe. Takođe iz ove pozicije u šemi kartela granaju se još šef za transport, ispod koga su šefovi kontraobavještajnog obezbjeđenja i šef za usluge i kontakte, i agencijski poslovi u lokalnom poslovanju”, objašnjava naš izvor iz policije.

„Narko karteli u Sjedinjenim Američkim Državama i zemlji porijekla Kolumbiji obično broje od pet do deset hiljada ljudi. Narko kartel Darka Šarića po svemu je bio organizovan kao i prekookeanski karteli, ali je brojao u najužoj organizaciji oko trista do četiristo ljudi”, kaže izvor iz policije.

On tvrdi da Darko nije bio šef kartela, već je u hijerarhiji zauzimao mjesto jednog od vođa organizovanih kriminalnih organizacija.

„To je sasvim sigurno. Iako je ovaj kartel poznat po Šariću, izvjesno je da on nije bio na vrhu piramide. U ovom trenutku se ne zna ko je šef ovog jedinog balkanskog kartela”, kaže naš policijski izvor.

Ovaj izvor je još tada izrazio uvjerenje da će strani agenti prije nas doznati ko je na vrhu piramide koju danas zovemo kartel Darka Šarića. Kao što i sve ostalo kontrolišu, strane sile će odmjeriti jačinu političkog potresa na Balkanu koju će hapšenje i svjedočenje Darka Šarića pred tužilaštvom i sudom izazvati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo