Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući potres na Balkanu

Objavljeno prije

na

Mogućnost skorijeg hapšenja jednog od trojice najtraženijih balkanskih bjegunaca Darka Šarića i spekulacije u vezi sa tim gdje bi on mogao da se krije, iznova su ustalasale medijsku i političku scenu. Na kriminalnoj sceni se, naizgled, ništa ne dešava, što ne znači da se ispod površine ne motaju aveti žrtava obračuna vezanih za ove bjegunce, posebno za Šarića. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije smatra da je vrlo simptomatično to što se u intervalu od svega mjesec-dva, pojavilo nekoliko oprečnih informacija o putevima kretanja ovog bjegunca.

„Nije nemoguće da se zaista sprema Šarićevo hapšenje, ali isto tako nije nemoguće i da mu neko putem medija šalje poruke i signale da nije bezbjedan i da treba da promijeni mjesto boravka”, kaže naš policijski izvor.

Blic je objavio ovih dana da je hapšenje odbjeglog narko-bosa sada samo pitanje dogovora srpske i crnogorske države. Ukoliko se taj dogovor postigne, hapšenje Šarića je sasvim izvjesno – otkrio je za taj list izvor iz bezbjednosnih struktura Srbije. Sagovornik Blica nije želio da potvrdi logični zaključak da je Šarić u Crnoj Gori, ali je naveo da njegovo hapšenje treba da odobri Crna Gora.

Prema istom izvoru Srbija, navodno, ima podršku nekoliko jakih država i njihovih bezbjednosnih agencija kojima je takođe cilj Šarićevo hapšenje, a koje vrše veliki pritisak na Crnu Goru kako bi se ovo pitanje konačno riješilo. Bilic takođe piše da je srpska policija bila uvjerena da se Šarić krije u Crnoj Gori jer je u toj državi ,,najsigurniji”.

Istog dana direktor ANB Boro Vučinić je kazao novinarima da ta služba nema saznanja da se Darko Šarić nalazi u Crnoj Gori.

,,Za hapšenje Darka Šarića ne treba bilo kakav ‘dogovor’ jer će i crnogorske i druge službe bezbjednosti postupiti po nalogu za hapšenje kada ovo lice bude locirano, jer je to u interesu odgovarajućih pravosudnih postupaka koji se vode u jednoj od država regiona. Crnogorske službe bezbjednosti ostvaruju adekvatne kontakte sa partnerskim bezbjednosnim službama po ovom pitanju”, stoji na kraju zvaničnog reagovanja.

Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević smatra da Šarić duže vrijeme ima podršku crnogorske vlasti. „Naše su procjene bile da mu je najsigurnije u Crnoj Gori. Ipak ovdje ima kontakte sa vlašću. Dugo je godina čovjek koji ima logističku podršku svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori”, izjavio je Medojević. Medojević je naveo da bezbjednosne službe iz političkih razloga ne rade svoj posao kako bi trebalo.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i čovjek zadužen u srpskoj Vladi za borbu protiv organizovanog kriminala Aleksandar Vučić, najavljujući da će Šarić brzo biti uhapšen, rekao je da se ovaj bjegunac trenutno krije u jednoj od zemalja regiona.

Šef Međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović ne misli tako. On je prije desetak dana, gostujući na jednoj televiziji, izjavio da se Šarić nalazi u Švajcarskoj ili u Rusiji.

Potraga za Šarićem traje od septembra 2009. godine, kada su BIA i američka Agencija za borbu protiv droge (DEA), pokrenule akciju Balkanski ratnik u kojoj je zaplijenjeno preko dvije tone droge, velike količine novca i uhapšen veliki broj Šarićevih saradnika, od kojih su mnogi dobili status zaštićenog svjedoka. Čelnici srpske policije su poslije toga u nekoliko navrata ustvrdili da se Šarić krije u Crnoj Gori, što su crnogorski zvaničnici demantovali, iako je on, navodno, viđan u rodnim Pljevljima, Budvi, ali i na putu Žabljak-Pljevlja.

,,Darko Šarić je napustio crnogorsku teritoriju nekoliko dana prije nego što je beogradski Interpol dostavio podgoričkom međunarodnu potjernicu za njim”, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije 21. januara 2010. godine, mada se zna da je noć prije toga bio na slavi kod svog prijatelja Jovice Lončara u Pljevljima, koji je zbog pranja Šarićevih para osuđen nedavno na šest godina zatvora.

Uprava policije je tada saopštila da saznanja ukazuju da je Šarić crnogorsku teritoriju napustio ilegalno.

,,Treba imati u vidu da Šarić, kada je napustio našu teritoriju, nije bio potraživan na međunarodnom planu ili po bilo kom osnovu”, ostalo je zabilježeno saopštenje iz crnogorske UP.

Zanimljivo je da je Srbija upravo toga dana, 21. januara 2010. godine, raspisala potjernicu za Šarićem. Sa tom potjernicom je tada morao biti upoznat i Nacionalni biro Interpola Podgorica.

Šariću se od tada izgubio svaki trag. Monitorovi izvori su tvrdili da se Šarić do prošle godine nalazio u Južnoafričkoj Republici i da ga je tamo pod kontrolom držala američka DEA.

,,Upravo od prošle godine se ne zna više gdje bi mogao biti. Mislim da je DEA izvukla iz njega sve informacije koje su im trebale, i da se sada traži način da on bude predat vlastima na Balkanu. Na tragu su mu jedino oni, i jedino oni tačno znaju gdje je trenutno. Njegovo hapšenje je stvar i političkih dešavanja u regionu”, smatra Monitorov policijski izvor.

Ovaj izvor je ranije za Monitor objasnio da je narko banda Darka Šarića bila organizovana po uzoru na južnoameričke kriminalne kartele. Prema njegovim riječima na vrhu piramide svakog kartela stoji šef, dok su odmah ispod njega finansijski stručnjak, zatim vođe kriminalnih organizacija, pravni savjetnici, krimi menadžer u mjestu destinacije, kao i krimi menadžer za veze sa predstavnicima kriminalnih organizacija u zemlji tranzita.

„Ispod vođa kriminalnih organizacija nalaze se organizovane kriminalne grupe. Takođe iz ove pozicije u šemi kartela granaju se još šef za transport, ispod koga su šefovi kontraobavještajnog obezbjeđenja i šef za usluge i kontakte, i agencijski poslovi u lokalnom poslovanju”, objašnjava naš izvor iz policije.

„Narko karteli u Sjedinjenim Američkim Državama i zemlji porijekla Kolumbiji obično broje od pet do deset hiljada ljudi. Narko kartel Darka Šarića po svemu je bio organizovan kao i prekookeanski karteli, ali je brojao u najužoj organizaciji oko trista do četiristo ljudi”, kaže izvor iz policije.

On tvrdi da Darko nije bio šef kartela, već je u hijerarhiji zauzimao mjesto jednog od vođa organizovanih kriminalnih organizacija.

„To je sasvim sigurno. Iako je ovaj kartel poznat po Šariću, izvjesno je da on nije bio na vrhu piramide. U ovom trenutku se ne zna ko je šef ovog jedinog balkanskog kartela”, kaže naš policijski izvor.

Ovaj izvor je još tada izrazio uvjerenje da će strani agenti prije nas doznati ko je na vrhu piramide koju danas zovemo kartel Darka Šarića. Kao što i sve ostalo kontrolišu, strane sile će odmjeriti jačinu političkog potresa na Balkanu koju će hapšenje i svjedočenje Darka Šarića pred tužilaštvom i sudom izazvati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo