Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući potres na Balkanu

Objavljeno prije

na

Mogućnost skorijeg hapšenja jednog od trojice najtraženijih balkanskih bjegunaca Darka Šarića i spekulacije u vezi sa tim gdje bi on mogao da se krije, iznova su ustalasale medijsku i političku scenu. Na kriminalnoj sceni se, naizgled, ništa ne dešava, što ne znači da se ispod površine ne motaju aveti žrtava obračuna vezanih za ove bjegunce, posebno za Šarića. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije smatra da je vrlo simptomatično to što se u intervalu od svega mjesec-dva, pojavilo nekoliko oprečnih informacija o putevima kretanja ovog bjegunca.

„Nije nemoguće da se zaista sprema Šarićevo hapšenje, ali isto tako nije nemoguće i da mu neko putem medija šalje poruke i signale da nije bezbjedan i da treba da promijeni mjesto boravka”, kaže naš policijski izvor.

Blic je objavio ovih dana da je hapšenje odbjeglog narko-bosa sada samo pitanje dogovora srpske i crnogorske države. Ukoliko se taj dogovor postigne, hapšenje Šarića je sasvim izvjesno – otkrio je za taj list izvor iz bezbjednosnih struktura Srbije. Sagovornik Blica nije želio da potvrdi logični zaključak da je Šarić u Crnoj Gori, ali je naveo da njegovo hapšenje treba da odobri Crna Gora.

Prema istom izvoru Srbija, navodno, ima podršku nekoliko jakih država i njihovih bezbjednosnih agencija kojima je takođe cilj Šarićevo hapšenje, a koje vrše veliki pritisak na Crnu Goru kako bi se ovo pitanje konačno riješilo. Bilic takođe piše da je srpska policija bila uvjerena da se Šarić krije u Crnoj Gori jer je u toj državi ,,najsigurniji”.

Istog dana direktor ANB Boro Vučinić je kazao novinarima da ta služba nema saznanja da se Darko Šarić nalazi u Crnoj Gori.

,,Za hapšenje Darka Šarića ne treba bilo kakav ‘dogovor’ jer će i crnogorske i druge službe bezbjednosti postupiti po nalogu za hapšenje kada ovo lice bude locirano, jer je to u interesu odgovarajućih pravosudnih postupaka koji se vode u jednoj od država regiona. Crnogorske službe bezbjednosti ostvaruju adekvatne kontakte sa partnerskim bezbjednosnim službama po ovom pitanju”, stoji na kraju zvaničnog reagovanja.

Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević smatra da Šarić duže vrijeme ima podršku crnogorske vlasti. „Naše su procjene bile da mu je najsigurnije u Crnoj Gori. Ipak ovdje ima kontakte sa vlašću. Dugo je godina čovjek koji ima logističku podršku svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori”, izjavio je Medojević. Medojević je naveo da bezbjednosne službe iz političkih razloga ne rade svoj posao kako bi trebalo.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i čovjek zadužen u srpskoj Vladi za borbu protiv organizovanog kriminala Aleksandar Vučić, najavljujući da će Šarić brzo biti uhapšen, rekao je da se ovaj bjegunac trenutno krije u jednoj od zemalja regiona.

Šef Međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović ne misli tako. On je prije desetak dana, gostujući na jednoj televiziji, izjavio da se Šarić nalazi u Švajcarskoj ili u Rusiji.

Potraga za Šarićem traje od septembra 2009. godine, kada su BIA i američka Agencija za borbu protiv droge (DEA), pokrenule akciju Balkanski ratnik u kojoj je zaplijenjeno preko dvije tone droge, velike količine novca i uhapšen veliki broj Šarićevih saradnika, od kojih su mnogi dobili status zaštićenog svjedoka. Čelnici srpske policije su poslije toga u nekoliko navrata ustvrdili da se Šarić krije u Crnoj Gori, što su crnogorski zvaničnici demantovali, iako je on, navodno, viđan u rodnim Pljevljima, Budvi, ali i na putu Žabljak-Pljevlja.

,,Darko Šarić je napustio crnogorsku teritoriju nekoliko dana prije nego što je beogradski Interpol dostavio podgoričkom međunarodnu potjernicu za njim”, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije 21. januara 2010. godine, mada se zna da je noć prije toga bio na slavi kod svog prijatelja Jovice Lončara u Pljevljima, koji je zbog pranja Šarićevih para osuđen nedavno na šest godina zatvora.

Uprava policije je tada saopštila da saznanja ukazuju da je Šarić crnogorsku teritoriju napustio ilegalno.

,,Treba imati u vidu da Šarić, kada je napustio našu teritoriju, nije bio potraživan na međunarodnom planu ili po bilo kom osnovu”, ostalo je zabilježeno saopštenje iz crnogorske UP.

Zanimljivo je da je Srbija upravo toga dana, 21. januara 2010. godine, raspisala potjernicu za Šarićem. Sa tom potjernicom je tada morao biti upoznat i Nacionalni biro Interpola Podgorica.

Šariću se od tada izgubio svaki trag. Monitorovi izvori su tvrdili da se Šarić do prošle godine nalazio u Južnoafričkoj Republici i da ga je tamo pod kontrolom držala američka DEA.

,,Upravo od prošle godine se ne zna više gdje bi mogao biti. Mislim da je DEA izvukla iz njega sve informacije koje su im trebale, i da se sada traži način da on bude predat vlastima na Balkanu. Na tragu su mu jedino oni, i jedino oni tačno znaju gdje je trenutno. Njegovo hapšenje je stvar i političkih dešavanja u regionu”, smatra Monitorov policijski izvor.

Ovaj izvor je ranije za Monitor objasnio da je narko banda Darka Šarića bila organizovana po uzoru na južnoameričke kriminalne kartele. Prema njegovim riječima na vrhu piramide svakog kartela stoji šef, dok su odmah ispod njega finansijski stručnjak, zatim vođe kriminalnih organizacija, pravni savjetnici, krimi menadžer u mjestu destinacije, kao i krimi menadžer za veze sa predstavnicima kriminalnih organizacija u zemlji tranzita.

„Ispod vođa kriminalnih organizacija nalaze se organizovane kriminalne grupe. Takođe iz ove pozicije u šemi kartela granaju se još šef za transport, ispod koga su šefovi kontraobavještajnog obezbjeđenja i šef za usluge i kontakte, i agencijski poslovi u lokalnom poslovanju”, objašnjava naš izvor iz policije.

„Narko karteli u Sjedinjenim Američkim Državama i zemlji porijekla Kolumbiji obično broje od pet do deset hiljada ljudi. Narko kartel Darka Šarića po svemu je bio organizovan kao i prekookeanski karteli, ali je brojao u najužoj organizaciji oko trista do četiristo ljudi”, kaže izvor iz policije.

On tvrdi da Darko nije bio šef kartela, već je u hijerarhiji zauzimao mjesto jednog od vođa organizovanih kriminalnih organizacija.

„To je sasvim sigurno. Iako je ovaj kartel poznat po Šariću, izvjesno je da on nije bio na vrhu piramide. U ovom trenutku se ne zna ko je šef ovog jedinog balkanskog kartela”, kaže naš policijski izvor.

Ovaj izvor je još tada izrazio uvjerenje da će strani agenti prije nas doznati ko je na vrhu piramide koju danas zovemo kartel Darka Šarića. Kao što i sve ostalo kontrolišu, strane sile će odmjeriti jačinu političkog potresa na Balkanu koju će hapšenje i svjedočenje Darka Šarića pred tužilaštvom i sudom izazvati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo