Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Daj što daš

Objavljeno prije

na

U crnogorskoj Vladi zadovoljno trljaju ruke: samo u Boku Kotorsku lani je uplovilo 316 stranih brodova sa 119 hiljada turista na kružnim putovanjima. To je tek dva odsto više nego godinu ranije, ali su naši zvaničnici izračunali da potrošnja nije loša. Iako ostaju u Kotoru u prosjeku tek oko šest sati, oni potroše 43 eura po glavi. Za lokalni transport daju 10 eura, za karte i ulaznice pet, na hranu i piće u restoranima izdvoje po deset, a za kupovinu 20 eura, pokazala je anketa Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Direktor NTO Saša Radović kaže da kruzing znatno utiče na turističku privredu i postaje izazov za upravljanje turističkim razvojem. Stoga, planova za proširenje ovog vida turizma ne fali ne samo u Boki, već i u Baru.

 

Direktor kotorske luke Ljubo Radović kaže da uskoro počinje realizacija projekta gradnje poslovnog objekta (lučkog putničkog terminala i graničnog prelaza). ,,Time bi trebalo da se znatno podignu standardi i da se luka osposobi za prihvat velikih kruzera”, dodaje on.

Prema riječima turističkog eksperta Milenka Pasinovića, za Kotor je naročito značajno što sezona kada je u pitanju nautički turizam traje devet mjeseci: od marta do novembra.

I Baranima je srce zaigralo kada su lani gledali kako je u kotorsku luku uplovio Selebriti Solstis, grdosija od 317 metara koja je dovela 3.100 gostiju. ,,Ako se ti ljudi zadrže u gradu samo dva-tri sata s minimalnim troškovima od pet eura, benefite će osjetiti cijeli lanac ugostitelja i davalaca usluga”, kaže vlasnik barske turističke agencije Alegra Montenegro Mihailo Vukić. Njegov kolega iz agencije Kulturs Vladimir Milošević ističe da su Bar i Crna Gora u izostanku elitnih turista prinuđeni da private sve goste. ,,Riječ je, uglavnom, o starijoj klijenteli, koja u svijetu ne slovi baš za velike potrošače, koja dolazi da prošeta, pogleda, pođe na kratke izlete, kupuje suvenire. Dakle, kako stvari kod nas stoje, bilo bi veoma poželjno da dođu u Bar jer bi od njih korist imali i Luka, lokali, prodavnice, suvenirnice, agencije”, dodaje on.

Eksperti upozoravaju da se u čitav ovaj proces nipošto ne smije ući stihijski. Istraživači zagrebačkog Instituta za turizam već su izračunali da su veliki ploveći hoteli štetni za okolinu, zdravlje i lokalnu ekonomiju, odnosno da prave mnogo više štete nego što donose koristi. ,,Na kruzerima je sve osmišljeno tako da gosti ondje najviše troše, pa pojedine destinacije od velikih kruzera imaju manje koristi nego što se vjeruje. S druge strane, na vrhuncu sezone fizički zatrpavaju atraktivne prostore, smanjujući kvalitet odmora ‘stacioniranim turistima’, što se vidi na primjeru Dubrovnika”, rekao je saradnik tog Instituta dr Hrvoje Carić. On je zabrinjavajućim ocijenio i to što se posljednjih godina kruzeri u jadranskim lukama zadržavaju sve kraće, a istovremeno dolaze sve veće i veće grdosije s više putnika.

Prema istraživanjima u SAD i EU, naročito su problematična zagađenja mora i vazduha, a sveukupni učinci na okolinu slični su efektima manjih gradova. Neka istraživanja pokazuju da veći brod dolazeći u luku može u jednom danu emitovati sumpornih oksida koliko dvije hiljade vozila i kamiona za čitavu godinu. Kruzer koji prenosi oko tri hiljade gostiju zagađuje vazduh više nego 12.240 automobila. ,,Činjenica je takođe da veliki kruzer proizvede oko stotinu hiljada litara crne i milion litara sive vode”, kaže Carić i pojašnjava: ,,Svaki putnik na tipičnom kruzeru dnevno proizvede 20 do 40 litara crne vode od fekalija te 450 litara sive vode nastale tuširanjem, pranjem, iz saune i bazena”.

Kada se sve to ima u vidu, sistem upravljanja prirodnim potencijalima i plovidbom u našoj zemlji, a posebno osjetljivim područjem kakav je Boka Kotorska, onda se već sada mora preduzeti niz mjera kako bi ti veliki brodovi manje zagađivali taj prelijepi zaliv a donosili više prihoda. Opasnosti posebno vrebaju zbog geografije Boke. Inače, svi eksperti se slažu da more više zagađuju mali brodovi i jahte, kojih u našim lukama tokom ljeta ima osam puta više od kruzera. Predavač na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Andriela Vitić-Ćetković smatra, stoga, da se posebno mora voditi računa o tri uticaja kruzing turizma: na lokalno stanovništvo, turizam i ukupnu privredu i na životnu sredinu. ,,Naglasak treba staviti na kreiranje održivog kruzing turističkog proizvoda koji prevazilazi negativne efekte kao što su buka, zagađenje vode, niska potrošnja posjetilaca s kruzera koji borave u destinaciji svega par sati i veliki broj posjetilaca na najatraktivnijim turističkim lokalitetima u vrlo ograničenom vremenskom intervalu”, dodaje ona. Samo ako se na taj način pristupi kruzing turizmu, on će na dugi rok biti od koristi ovoj zemlji i njenim građanima, a naš Jadran ostati ono što je prije tri decenije utvrdio čuveni svjetski okeanograf Žak Kusto: najčišći dio Sredozemlja.

MARPOL konvencija

Kruzeri su dužni da poštuju MARPOL, međunarodnu konvenciju, koja zabranjuje onečišćenje mora na bilo koji način: izbacivanjem, ispuštanjem, pražnjenjem, izlijevanjem ili curenjem s brodova. ,,Ploveći hoteli nove generacije” sakupljaju svoje otpadne vode u posebne spremnike, hermetički izolovane i nepropusne, te ih prazne u lukama koje su za takav otpad tehnološki pripremljene, kao na primjer u Veneciji. Bez obzira na sve te mjere i opremu, kruzeri danas stvaraju četvrtinu otpada na svjetskim morima.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo