Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Davitelj protiv davitelja

Objavljeno prije

na

Ranko Krivokapić ne odustaje od kritikovanja uredništva RTCG . ,,Pojedini dnevnici Televizije Crne Gore još nemaju dovoljno profilisane profesionalne standarde”, ocijenio je početkom ove sedmice. Predsjednika Skupštine u najnovijoj analizi programa RTCG nije omela ni opomena premijera Mila Đukanovića koji je, nakon Krivokapićevih primjedbi, demokratski podsjetio da ,,izbor zaposlenih u javnom servisu nije stvar Skupštine i partija, već zakonski predviđenih procedura”. Đukanović je reagovao nakon ocjene šefa parlamenta da je ,,uređivačka politika RTCG jednopartijska”, a potom i pisanja Vijesti – da je Krivokapić sa drugovima iz DPS -a već pokušavao da dogovori da ,,kadar SDP-a dođe na mjesto programskog direktora Televizije”. U prevodu – na mjesto Radojke Rutović. Krivokapić, pišu Vijesti, smatra da su Radojka Rutović i generalni direktor RTCG Branko Vojičić ,,kadar DPS-a”. VJEŽBANJE DEMOKRATIJE: SDP je demantovao tvrdnje da pokušava da osvoji RTCG, pravdajući se da su Krivokapićeve kritike ništa drugo nego briga za slobodu novinarstva u Crnoj Gori. ,,Svi društveni subjekti imaju pravo da javno, što je učinio i Krivokapić, ocjenjuju da pojedini programski sadržaji mogu da budu bolji i kvalitetniji”.

Društveni subjekt Krivokapić se ove nedjelje naoružao i dokazima. Da potkrijepi priču o neslobodi i jednopartizmu u RTCG, pozvao se na svoj slučaj.

,,Na osnovu konstatacije o navodnoj izjavi o smjenama u Televiziji nije zatražen komentar od mene, da se provjeri da li je to tačno, ali jeste od drugih subjekata”, analizirao je dnevnik u sedam i trideset. Znalački je primijetio: ,,Ne može se komentarisati navodna izjava, a ne tražiti potvrdu od navodnog davaoca izjave”.

Radojka Rutović nije željela za Monitor da komentariše Krivokapićevu novu kritiku informativnog programa RTCG. Ali ni navodne pokušaje SDP-a da je zamijeni prikladnijim SDP kadrom. Rutovićka je kratko kazala da Krivokapićeve tvrdnje da se njena redakcija ogriješila o predsjednika parlamenta kad ga nije zvala za mišljenje kao ,,navodnog davaoca izjave”, nijesu tačne.

Rutovićka je ranije ocijenila da je Krivokapićeva kritika informativnog programa RTCG legitimno pravo jednog političara. Ona ne vjeruje da je njena smjena ,,formalan zahtjev SDP-a”, jer ,,vjeruje u demokratski kapacitet” te partije. I Branko Vojičić je pozdravio kritiku Dnevnika. ,,Ali, ako iza Krivokapićevih riječi stoji nešto drugo, ako on želi da umjesto jednopartijskog, čak i ako se složimo da je jednopartijski, instalira dvopartijski informativni program, to ne mogu da prihvatim”, rekao je Vojičić.

POHOD NA TELEVIZIJU: Teško je povjerovati da je predsjednik Skupštine prije dvije sedmice prvi put primijetio da informativni program RTCG ima političku DPS boju, te da izgara za slobodnim javnim servisom.

Kako Monitor nezvanično saznaje, tačno je da se iza Krivokapićeve brige za javni servis ipak krije namjera SDP-a da preuzme glavna mjesta u uređivačkom vrhu RTCG. Naši sagovornici tvrde da već postoje kandidati spremni da započnu kreiranje televizijskog programa po mjeri socijaldemokrata. ,,Neki već rade u RTCG, a neki su van kuće”, kažu.

U SDP-u, međutim, živi ne priznaju. ,,SDP ne traži nikakve kvote ili partijske kadrove u RTCG. Mi smo samo ukazali, imamo pravo na to, da, po našem mišljenju, pojedini informativni sadržaji nemaju dovoljno profilisane profesionalne standarde”, ponovio je i za Monitor Raško Konjević, portparol SDP-a.

KRIVOKAPIĆ I JAVNI SERVIS: U tvrdnje zvaničnog SDP-a da Krivokapićeve kritike RTCG Dnevnika motiviše samo želja za slobodnim javnim servisom, teško je povjerovati i zbog toga što je upravo Krivokapić, ne prezajući ni da ,,prekrši pravilnik radi viših interesa”, među glavnim krivcima što je Savjet RTCG godinama radio nepotpun, a u korist ,,jednopartijskog informativnog programa”.

Podsjećanje: Savjet RTCG odgovoran je za profesionalne standarde za koje Krivokapić ovih dana brine. Lako je zaključiti da je demokratski i adekvatan izbor članova Savjeta od presudne važnosti za transformaciju državne televizije u javni servis.

Krivokapić je ne samo mirno gledao, nego i učestvovao u kršenju medijskih zakona. U parlamentu je do nedavno konstantno kršen zakon tako što su poslanici vladajuće koalicije glasali umjesto samo da potvrde imenovane članove Savjeta. Konačno im je dojadilo pa su zakon promijenili. Krivokapića, partijske i koalicione drugove u tome nijesu omela silna domaća, ali ni upozorenja evropskih institucija da je glasanje za članove Savjeta zapravo samo legitimisanje državne televizije.

Krivokapić se oglušio i o silna upozorenja iz civilnog sektora o nezakonitostima u radu Savjeta . Nije ga brinulo što je u Savjet nezakonito izabrana Radmila Vojvodić. A nije se osvrnuo ni na optužbe Centra za građansko obrazovanje da je Radojka Rutović, koju sada želi da promijeni, izabrana za urednicu RTCG mimo zakona. Njen rođeni brat je Željko Rutović, pomoćnik ministra za kulturu i medije. Takve veze urednika RTCG zakon ne dozvoljava. Umjesto reakcije na te optužbe, Krivokapić se ostrvio na civilni sektor prozivajući ih prikrivenim aktivistima političkih partija.

Konačno, Krivokapić je tokom posljednjeg pokušaja da se izaberu članovi Savjeta, kada je odbijeno imenovanje Esada Kočana, Gorana Đurovića, Biljane Zeković, Veselina Pavićevića i Dželala Hodžića, jasno pokazao koliko mu je stalo do novinarskih sloboda. I do zakona. Tada je u parlamentu, mimo pravilnika i pored optužbi opozicije da se radi o pokušaju da se u Savjet ,,ubaci DPS kandidat”, izabran Blagota Eraković, za funkcionisanje Savjeta neophodan sedmi član.

SVEJEDNO JE: Lista kandidata za Savjet RTCG konačno je u potpunosti izmijenjena, izuzev Gorana Đurovića koji je opet imenovan. Bez obzira na apele iz civilnog sektora, ni na ovonedjeljnoj sjednici Skupštine na dnevni red nije stigao izbor za članove Savjeta. ,,Skupština je godinama uporno odbijala da potvrdi volju nevladinih organizacija, a i lično sam bio predmet raznih optužbi”, komentariše za Monitor Goran Đurović, koji i ovih dana uporno poziva Krivokapića da na dnevni red uvrsti izbor Savjeta RTCG. ,,Ocjena predsjednika Skupštine Crne Gore o informativnom program RTCG identična je onim koje su članovi nevladinih organizacija godinama ponavljali. Dobro je što sada dijelimo isti stav”, kaže Đurović.

Izbor članova Savjeta RTCG je u rukama parlamenta. Vladajućoj partiji, lako je izračunati, potrebni su glasovi koalicionih partnera da izaberu Savjet po svojoj mjeri. U prevodu – SDP ima prostora da se nagađa oko ,,kvota” u RTCG.

Kada je izbor članova Savjeta ostavljen na glasanje poslanicima, i taj model ozakonjen, ugašena je svaka nada da će se državna televizija transformisati u javni servis. Zato: kako god da se dogovore koalicioni partneri, i bez obzira čiji ,,kadrovi” budu uređivali centralni Dnevnik sigurno je jedno – RTCG će ostati samo vladin servis.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo