Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Davitelj protiv davitelja

Objavljeno prije

na

Ranko Krivokapić ne odustaje od kritikovanja uredništva RTCG . ,,Pojedini dnevnici Televizije Crne Gore još nemaju dovoljno profilisane profesionalne standarde”, ocijenio je početkom ove sedmice. Predsjednika Skupštine u najnovijoj analizi programa RTCG nije omela ni opomena premijera Mila Đukanovića koji je, nakon Krivokapićevih primjedbi, demokratski podsjetio da ,,izbor zaposlenih u javnom servisu nije stvar Skupštine i partija, već zakonski predviđenih procedura”. Đukanović je reagovao nakon ocjene šefa parlamenta da je ,,uređivačka politika RTCG jednopartijska”, a potom i pisanja Vijesti – da je Krivokapić sa drugovima iz DPS -a već pokušavao da dogovori da ,,kadar SDP-a dođe na mjesto programskog direktora Televizije”. U prevodu – na mjesto Radojke Rutović. Krivokapić, pišu Vijesti, smatra da su Radojka Rutović i generalni direktor RTCG Branko Vojičić ,,kadar DPS-a”. VJEŽBANJE DEMOKRATIJE: SDP je demantovao tvrdnje da pokušava da osvoji RTCG, pravdajući se da su Krivokapićeve kritike ništa drugo nego briga za slobodu novinarstva u Crnoj Gori. ,,Svi društveni subjekti imaju pravo da javno, što je učinio i Krivokapić, ocjenjuju da pojedini programski sadržaji mogu da budu bolji i kvalitetniji”.

Društveni subjekt Krivokapić se ove nedjelje naoružao i dokazima. Da potkrijepi priču o neslobodi i jednopartizmu u RTCG, pozvao se na svoj slučaj.

,,Na osnovu konstatacije o navodnoj izjavi o smjenama u Televiziji nije zatražen komentar od mene, da se provjeri da li je to tačno, ali jeste od drugih subjekata”, analizirao je dnevnik u sedam i trideset. Znalački je primijetio: ,,Ne može se komentarisati navodna izjava, a ne tražiti potvrdu od navodnog davaoca izjave”.

Radojka Rutović nije željela za Monitor da komentariše Krivokapićevu novu kritiku informativnog programa RTCG. Ali ni navodne pokušaje SDP-a da je zamijeni prikladnijim SDP kadrom. Rutovićka je kratko kazala da Krivokapićeve tvrdnje da se njena redakcija ogriješila o predsjednika parlamenta kad ga nije zvala za mišljenje kao ,,navodnog davaoca izjave”, nijesu tačne.

Rutovićka je ranije ocijenila da je Krivokapićeva kritika informativnog programa RTCG legitimno pravo jednog političara. Ona ne vjeruje da je njena smjena ,,formalan zahtjev SDP-a”, jer ,,vjeruje u demokratski kapacitet” te partije. I Branko Vojičić je pozdravio kritiku Dnevnika. ,,Ali, ako iza Krivokapićevih riječi stoji nešto drugo, ako on želi da umjesto jednopartijskog, čak i ako se složimo da je jednopartijski, instalira dvopartijski informativni program, to ne mogu da prihvatim”, rekao je Vojičić.

POHOD NA TELEVIZIJU: Teško je povjerovati da je predsjednik Skupštine prije dvije sedmice prvi put primijetio da informativni program RTCG ima političku DPS boju, te da izgara za slobodnim javnim servisom.

Kako Monitor nezvanično saznaje, tačno je da se iza Krivokapićeve brige za javni servis ipak krije namjera SDP-a da preuzme glavna mjesta u uređivačkom vrhu RTCG. Naši sagovornici tvrde da već postoje kandidati spremni da započnu kreiranje televizijskog programa po mjeri socijaldemokrata. ,,Neki već rade u RTCG, a neki su van kuće”, kažu.

U SDP-u, međutim, živi ne priznaju. ,,SDP ne traži nikakve kvote ili partijske kadrove u RTCG. Mi smo samo ukazali, imamo pravo na to, da, po našem mišljenju, pojedini informativni sadržaji nemaju dovoljno profilisane profesionalne standarde”, ponovio je i za Monitor Raško Konjević, portparol SDP-a.

KRIVOKAPIĆ I JAVNI SERVIS: U tvrdnje zvaničnog SDP-a da Krivokapićeve kritike RTCG Dnevnika motiviše samo želja za slobodnim javnim servisom, teško je povjerovati i zbog toga što je upravo Krivokapić, ne prezajući ni da ,,prekrši pravilnik radi viših interesa”, među glavnim krivcima što je Savjet RTCG godinama radio nepotpun, a u korist ,,jednopartijskog informativnog programa”.

Podsjećanje: Savjet RTCG odgovoran je za profesionalne standarde za koje Krivokapić ovih dana brine. Lako je zaključiti da je demokratski i adekvatan izbor članova Savjeta od presudne važnosti za transformaciju državne televizije u javni servis.

Krivokapić je ne samo mirno gledao, nego i učestvovao u kršenju medijskih zakona. U parlamentu je do nedavno konstantno kršen zakon tako što su poslanici vladajuće koalicije glasali umjesto samo da potvrde imenovane članove Savjeta. Konačno im je dojadilo pa su zakon promijenili. Krivokapića, partijske i koalicione drugove u tome nijesu omela silna domaća, ali ni upozorenja evropskih institucija da je glasanje za članove Savjeta zapravo samo legitimisanje državne televizije.

Krivokapić se oglušio i o silna upozorenja iz civilnog sektora o nezakonitostima u radu Savjeta . Nije ga brinulo što je u Savjet nezakonito izabrana Radmila Vojvodić. A nije se osvrnuo ni na optužbe Centra za građansko obrazovanje da je Radojka Rutović, koju sada želi da promijeni, izabrana za urednicu RTCG mimo zakona. Njen rođeni brat je Željko Rutović, pomoćnik ministra za kulturu i medije. Takve veze urednika RTCG zakon ne dozvoljava. Umjesto reakcije na te optužbe, Krivokapić se ostrvio na civilni sektor prozivajući ih prikrivenim aktivistima političkih partija.

Konačno, Krivokapić je tokom posljednjeg pokušaja da se izaberu članovi Savjeta, kada je odbijeno imenovanje Esada Kočana, Gorana Đurovića, Biljane Zeković, Veselina Pavićevića i Dželala Hodžića, jasno pokazao koliko mu je stalo do novinarskih sloboda. I do zakona. Tada je u parlamentu, mimo pravilnika i pored optužbi opozicije da se radi o pokušaju da se u Savjet ,,ubaci DPS kandidat”, izabran Blagota Eraković, za funkcionisanje Savjeta neophodan sedmi član.

SVEJEDNO JE: Lista kandidata za Savjet RTCG konačno je u potpunosti izmijenjena, izuzev Gorana Đurovića koji je opet imenovan. Bez obzira na apele iz civilnog sektora, ni na ovonedjeljnoj sjednici Skupštine na dnevni red nije stigao izbor za članove Savjeta. ,,Skupština je godinama uporno odbijala da potvrdi volju nevladinih organizacija, a i lično sam bio predmet raznih optužbi”, komentariše za Monitor Goran Đurović, koji i ovih dana uporno poziva Krivokapića da na dnevni red uvrsti izbor Savjeta RTCG. ,,Ocjena predsjednika Skupštine Crne Gore o informativnom program RTCG identična je onim koje su članovi nevladinih organizacija godinama ponavljali. Dobro je što sada dijelimo isti stav”, kaže Đurović.

Izbor članova Savjeta RTCG je u rukama parlamenta. Vladajućoj partiji, lako je izračunati, potrebni su glasovi koalicionih partnera da izaberu Savjet po svojoj mjeri. U prevodu – SDP ima prostora da se nagađa oko ,,kvota” u RTCG.

Kada je izbor članova Savjeta ostavljen na glasanje poslanicima, i taj model ozakonjen, ugašena je svaka nada da će se državna televizija transformisati u javni servis. Zato: kako god da se dogovore koalicioni partneri, i bez obzira čiji ,,kadrovi” budu uređivali centralni Dnevnik sigurno je jedno – RTCG će ostati samo vladin servis.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo