Povežite se sa nama

FOKUS

Džek ugovore ovjerava kalašnjikovim

Objavljeno prije

na

naslovna-copy

Idućeg mjeseca u Crnu Goru stiže svjetska ljepotica da, kao ozbiljna poslovna žena, investira milione eura. Pamela Anderson, zajedno sa partnerima iz Atlas grupe i Ujedinjenih Arapskih Emirata treba da Vojnu bolnicu u Meljinama preuredi u spa centar. Investicija je teška 120 miliona eura. Hoće nam se s ljepoticama. U toku kampanje za parlamentarne izbore 1996. godine, DPS je doveo u Crnu Goru manekenku Klaudiju Šifer da propagira crnogorski turizam i novi DPS optimizam. I inače, u minule dvije decenije ovuda je prošlo mnoštvo živopisnih likova koje je vlast predstavljala kao moćne biznismene voljne da ulažu basnoslovne sume, a iza njih su ostajale tragikomične dogodovštine. GAZDA JEZDA BANKAR: Jedan iz galerije onih koji su ojadili Crnu Goru je Jezdimir Vasiljević. Umjetničko ime – Gazda Jezda. Vlasnik štedionice Jugoskandik, koja je otvorena ‘91. godine. Velikim kamatama na devizne i dinarske uloge i skupom reklamom privukla je desetine hiljada ulagača. Gazda Jezda se hvalio mjesečnim obrtom od 280 miliona dolara. Naredne godine dogovorio je sa podgoričkom Bankom privatne privrede da obavlja bankarske poslove koristeći njeno ime i dozvolu. Uskoro se ispostavilo da se radi o sumnjivom poslu. Nikad nije utvrđeno koliko je Jugoskandik ostao dužan armiji od 84.000 štediša, među kojima ih je ko zna koliko bilo i iz Crne Gore.
Vasiljević je početkom ‘92. sa crnogorskom vladom sklopio ugovor o iznajmljivanju ostrva Sveti Stefan na pet godina, za ukupno 570 miliona dolara. Prve dvije mjesečne rate, od po 2,5 miliona dolara, uredno je izmirio i na tome je ostalo.
Te godine crnogorska vlada proglašava kotorski Jugopetrol za javno preduzeće i insistira da se Vasiljeviću pod zakup izda nekoliko benzinskih pumpi. Kasnije je otkriveno da je Jezda Jugopetrolove tankove u Baru i Kotoru punio svojom naftom.
DŽEK GOSPODAR TITOVE VILE: Miroslav Džek Samardžija, australijski biznismen iz Prnjavora je, uz blagoslov crnogorske vlade, 1997. godine zagospodario bivšom Titovom vilom u Igalu. Dobio je ekskluzivno pravo da osnuje centralnu buking agenciju ,,pod nevjerovatno povoljnim uslovima”. Džek je, kao biznismen ,,svjetskog glasa”, po preporuci vlade potpisao ugovor o zakupu Vile sa Institutom Dr Simo Milošević. Obavezao se da je, uz mjesečna ulaganja od 10. 000 maraka, renovira i na kraju poslovne godine sa Insitutom po pola dijeli profit.

Useljenje u vilu Samardžija je proslavio po starocrnogorskom običaju – pucanjem iz kalašnjikova. Vlada je toliko bila oduševljena Džekom da je ugovor sa njim potpisalo i Ministarstvo turizma o nabavci vrhunske kompjuterske opreme za crnogorske hotele.

Valjda zanesen velikim planovima, Džek je zaboravio da plaća astronomske račune za struju, vodu i telefon u Titovoj vili. Institut ga tuži, a Džek odgovara protivtužbom. Traži poništenje ugovora o zakupu vile ,,zbog ometanja posjeda” i odštetu od 700.000 maraka! Poslije niza peripetija, Samardžija diže sidro iz Igala. Javnost nikad nije saznala kako je završena ta tranziciona komedija.

Pet godina kasnije evo nama opet Džeka. Objavljeno je da će u blizini Tivta da gradi mini marine i prvi golf teren u Crnoj Gori. U Opštini Tivat zadovoljno su trljali ruke i odredili mu za gradnju 6.000 ekskluzivnih kvadrata, uz minimalna ulaganja od šest miliona maraka. Opština je pristala da zbog toga promijeni generalni urbanistički plan grada kao i detaljni Lepetana. Samardžija je počeo nešto da kopa, onda mu se obrušilo brdo Vrmac, pa se malo posvađao sa opštinskim vlastima i zainat najavio još veću investiciju – izgradnju 12.000 apartmana hotelskog tipa. Temelji mu nikad nisu udareni, a Džeku se izgubio trag.

RUPA UMJESTO SVJETSKOG CENTRA: Šesnaestospratnici Svjetskog trgovinskog centra (WTC), na ulazu u Podgoricu, iskopani su temelji prije 11 godina, ali dalje se nije mrdalo. Na Dan oslobođenja grada, uz hvalospjeve državne i opštinske vlasti, presječena vrpca za veleljepno zdanje. Direktor WTC Podgorica Saša Vugdelić uvjeravao je da će taj objekat biti garancija za ulaganje kapitala u Crnu Goru i da će iduće godine Centar ,,sigurno biti najljepši poklon za rođendan glavnom gradu”.

Zbog centra je ekspresno promijenjen Detaljni urbanistički plan Podgorice, Vlada je izdvojila 10 miliona maraka, osnovano je preduzeće da brine o realizaciji projekta, angažovani projektanti iz Londona i Ljubljane…

Izvještavajući sa lica mjesta, krajem decembra 1988, reporter Pobjede je zabilježio: ,,U toku su zemljani radovi… Interesantno je što ni niske temperature, jak vjetar, pa ni kiša, nijesu uticali na intenzitet i dinamiku radova”.

Iskopana je ogromna rupa, koja je sve do prije nekoliko mjeseci zjapila prazna. A onda je tu počela gradnja sasvim drugog zdanja.

AL GOR NA ADI: Početkom 2003. godine Branko Vujović, i tada i danas direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, lansirao je senzacionalnu vijest: američka kompanija Lajf fondejšen vorldvajd kupuje Adu Bojanu i investrira ni manje ni više nego 512 miliona eura! O kojem se kapitalu radilo dovoljno je reći da je godišnji budžet Crne Gore tada iznosio 431 milion eura.

Prosula se priča da iza kompanije LFW stoji bivši Klintonov zamjenik i Bušov protivkandidat na predsjedničkim izborima Al Gor. Upućeni tvrde da Vujović, koji je svojevremeno izjavljivao da laici ne razumiju privatizaciju jer je to ,,živa stvar” još nije izgubio nadu da će mu na noge doći Al Gor da prospe tričavih pet stotina i kusur miliona eura.

Mnogo skromnija bila je slovačka kompanija 1. garantovana a.s. koja je 2001. godine, opet prema zvaničnim najavama crnogorske vlasti, potpisala predugovor o izgradnji luksuznog hotelskog kompleksa na ulcinjskoj Velikoj plaži. Prva faza projekta, pod radnim nazivom Montenegro safari laguna, trebalo je da košta 40 miliona eura. Potpisivanje konačnog ugovora bilo je najavljeno za avgust 2002. godine, ali ni od toga ne bi ništa.

,,Najvažnije je svakako to što je kupac spreman da u svakom momentu potpiše ugovor i počne investiciju”, uvjeravao je tranzicioni strateg Branko Vujović.

SLOVENCI PREMOŠĆAVAJU VERIGE: O premošćavanju Bokokotorskog zaliva priča se skoro četiri decenije. Prije tačno deset godina, u maju 1999. godine, tadašnji crnogorski premijer Filip Vujanović obradovao je građanstvo: ,,Dobili smo kreditnu podršku od Valterbana, od države i poslovnih banaka Njemačke i izvjesno je da ćemo s tim projektom krenuti tokom ove godine”. Obećao je da će most biti završen za dvije, dvije i po godine.

Sljedećeg mjeseca, Vujanović kao član stručnog žirija (tada se govorilo da je sticao znanje o mostovima čitajući Na Drini ćupriju), objavljuje drugu radosnu vijest: na međunarodnom konkursu pobijedio je mariborski Ponting. Slovencima je pripala nagrada od 90.000 maraka za projekat kojim je predviđeno da se spoje armirano-betonskim mostom Rt Opatovo i Rt Sveta neđelja. Cijena mosta sa prilaznim putevima – oko 50 miliona eura.

Krajem iste godina izabran je i izvođač radova Gradis iz Maribora. Slovenački graditelji nisu do danas kretali za Crnu Goru.

SESTRE VILIJAMS OSVAJAJU KUMBOR: Mediji su javili prije nekoliko mjeseci da teniserke Serena i Venus Vilijams planiraju da na lokaciji bivše kasarne u Kumboru grade savremeni sportski kompleks. Tvrdilo se da je u Kumbor dolazila Orasin Vilijams, majka poznatih teniserki, i obišla zemljište i objekte kasarne.

Izgradnji teniskog kampa, tvrdili su stručnjaci, posebno pogoduju povoljni klimatski uslovi. A i zemljište i održavanje terena mnogo je jeftinije nego, na primjer, na Floridi centru ,,bijelog sporta”. Uz to, Kumbor je poznat kao lokalitet sa najviše sunčanih dana u Crnoj Gori tokom godine. Danas niko ne pominje taj plan.
ŠINAVATRA NASLJEĐUJE SUBOTIĆA: Prošle godine najavljena je izgradnja budvanske marine sa pratećim hotelsko-poslovnim i nautičkim objektima visoke kategorije, koja će biti povezana sa ostrvom Sveti Nikola. Projekat marine procijenjen je na oko pola milijarde eura, a iza njega je stajao srpski biznismen Cane Subotić, vlasnik ostrva. Subotić, međutim, nije mogao da vrati kredit uzet za te poslove od Prve banke Crne Gore, kojom gazduje Aco Đukanović, pa je Prva banka oglasila vansudsku prodaju 37 hiljada kvadratnih metara ostrva.

Nedavno je objavljeno da je Taksin Šinavatra, bivši tajlandski premijer koji je u sopstvenoj zemlji osuđen na kaznu zatvora, uplatio Prvoj banci nešto manje od dvadeset miliona za Svetog Nikolu, ali da u katastru još nije upisan novi vlasnik. Vijest nije demantovana. Šinavatra je, prema medijima, spreman da uloži u crnogorski turizam i ostrva – milijarde.

Monitor je nedavno objavio, što takođe niko nije demantovao, da je Šinavatra preuzeo od bankrotiranog Amana zakup za Sveti Stefan, Kraljičinu plažu i Miločer, skupa sa jednom grčkom of-šor kompanijom.

Obnovljena je i priča o ogromnim ulaganjima u Veliku plažu. Sada je za to, navodno, zainteresovana kraljevska porodica u Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Propala je velika investicija i još jednog biznismena iz Srbije. Kompanija Home Art and Sales Services Filipa Ceptera nije u predviđenom roku uplatila 20 miliona eura za Institut Igalo.

Tomo Kovač, nekadašnji ministar policije Radovana Karadžića, sada biznismen koji živi u Beogradu, svečano je prije dvije godine najavio da će na Grahovskom polju kod Vilusa proizvoditi ogromne količine organske pšenice. Uz podršku Vlade Crne Gore, naravno. Kovačeva pšenica tamo još nije proklijala.

Poslije ispijanja čivasa u Grandu, kada je Olegu Deripaski uručen KAP, crnogorski zvaničnici su najavili početak novog doba. Stvarno je stiglo. Ima li Živko Nikolić nasljednika da sve ovo ovjekovječi?

Veseljko KOPRIVICA)

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

„Do posljednjeg daha ću, dok budem na vlasti i u životu, raditi na stvaranju pravoslavne crkve. To ne znači da zbog toga moramo da budemo u ratu“, poručio je prvi čovjek DPS u intervju za TV Prva konstatujući kako „SPC služi anticrnogorskim interesima i pokušava da se stavi u ulogu nekoga ko je nadređen Crnoj Gori“. Nije, opet, Đukanović tvrdoga srca, posebno ne pred izbore. Pruža ruku pomirenja. I kaže kako će, opet, „do kraja mandata ali i života“ tražiti zajedničkog imenitelja dvije podijeljene Crne Gore, most koji ih spaja. „Nema važnijeg interesa od toga da mirimo Crnu Goru…“, poručio je predsjednik.

Gledaoci su za to vrijeme mogli da primijete kako Đukanović trajanje sopstvene vladavine zlokobno povezuje i sa opstankom Crne Gore. Sve sa crkvom kao začinom koji toj čorbi može dati prihvatljiv ukus. „Crkva je posljednji adut koji bi trebalo da pomogne da dođe do smjene vlasti. A kada se to desi onda nema ni Crne Gore“, straši Đukanović podanike. Koji treba da povjeruju kako Crna Gora ne bi mogla trajati ako je neko ne preprodaje i ne potkrada.

I još jedan „detalj“ koji svjedoči o karakteru i ove kampanje DPS. Dok  Đukanović uvjerava javnost kako će „do kraja života“ raditi na stvaranju crnogorske pravoslavne crkve, njegovi partijski saborci iz Vlade, SPC nude, prema zvaničnom obraćanju nakon propalih pregovora, da usvoje „potpuno novi član 64 Zakona, i jasno isključili mogućnost da vjerske objekte može korisiti bilo koja vjerska zajednica osim Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori“. Znači li to da u Vladinim planovima nema mjesta za vjersku organizaciju za koju će se njihov partijski šef boriti do posljednjeg daha? Ili je riječ samo o bacanju različitih predizbornih mreža kako bi se u njih ulovilo što više glasača.

Da se i SPC ozbiljno priprema za dolazeće dane potvrdio je i rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović. On je, kako prenosi sajt Mitropolije crnogorsko-primorske, sa jedne tribine poručio kako crkva ima više kondicije od bilo koje vlasti. „Crkva je starija, više pamti, bolje zna, utemeljena je na dubljim osnovama nego što je to bilo koji zemaljski prolazni identitet i ona će na kraju objediniti narod jer ne može dozvoliti da se narod i po tom pitanju podijeli“, kazao je Perović.

Stiješnjeni u prostoru između starih znanaca koji će još jednom u borbi za vlast zaigrati na emocije svojih glasača, odvraćajući im pažnju od ovozemaljskih problema koji tište građane, mjesto u budućem sazivu parlamenta traže i predstavnici tzv. građanskih partija. Oni koji pitanje vjere i nacije neće staviti u središte kampanje.

Predizbornu koaliciju su formirali Demokratska Crna Gora, Demos, Nova ljevica, Partija penzionera, invalida i restitucije i Društvo za istraživanje politike i političke teorije. „U okruženju subjekata i grupacija koje imaju izražen nacionalni predznak, bilo da govorimo o jednom, drugom ili trećem, ova koalicija nema namjeru da ide ni u srpske, ni u albanske, ni u crnogorske, ni u bošnjačke, niti u bilo koje druge nacionalne blokove“, stoji u njihovom saopštenju. „Mi smo građanski blok, mi smo predstavnici umjerene, pristojne Crne Gore, Crne Gore koja ne mrzi i diskriminiše bilo kog, mi smo predstavnici istinski građanske Crne Gore…“

Demokrate su se uspjele oduprijeti pritiscima da zajedničkim nastupom potpomognu jedinstvenu opozicionu listu jednog nacionalnog i religijskog predznaka. Potpredsjednik NOVE Slaven Radunović nije tajio, u jeku pregovora u jedinstvenom nastupu opozicije (bez SDP-a), da on i njegova partija na zajedničkoj listi ne žele ni građanski pokret URA. Valjda da neko ne bi imao ideju o suštinskom karakteru liste koju su protežirali Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, predsjednik SPS i najglasniji promoter ruskih interesa u vladajućim krugovima u Srbiji. Ostaje da se vidi da li će za svoju odluku Demokrate i njihovi izborni saveznici bit nagrađeni adekvatnim izbornim rezultatom. I oni  računaju na podršku SPC.

„Naš protivnik je jasan – to su snage kriminala, korupcije, nepravne države, sve ono što su naši građani, a i relevantne međunarodne adrese konstatovali. Konačno, nas protivnik su podstrekivači raskola i mržnje u Crnoj Gori, sa svim teškim posljedicama za zemlju, s ciljem skretanja pažnje sa suštinskih, životnih pitanja naših građana“, zaključeno je u saopštenju koalicije koju će, očekuje se, predvoditi Aleksa Bečić.

Za model koalicionog nastupa opredijelio se i Građanski pokret URA Dritana Abazovića. Oni su sa Građanskim savezom CIVIS, uz podršku sve brojnije grupe intelektualaca, sportista, umjetnika, promovisali platformu Crno na bijelo koju su, prethodno, bezuspješno ponudili ostatku opozicije (bez SDP-a). Siže ponuđenog plana je smjena korumpiranog režima, pa obnova društva i države kroz reformu pravosudnog, ekonomskog, obrazovnog i zdravstvenog sistema, uz izgradnju „istinski ekološke države“ zasnovane na održivom razvoju i zelenoj ekonomiji.

„Ovo društvo izjeda kriminal, korupciju i nacionalizam – između dva zla izaberite dobro”, poručio je Abazović glasačima navodeći kako nema rata sa opozicijom, i da sve snage treba usmjeriti ka tome da Crna Gora dobije novu vlast. Time je, valjda, stavljena tačka i na međusobne optužbe URA i Demokrata.

Od početka nije bila tajna da će i SDP na izbore ići sam. Dijelom i zbog toga što, u ovom  političkom trenutku, ta partija ima najmanji koalicioni potencijal u Crnoj Gori. Niti bi oni u koaliciju sa većim dijelom „tradicionalne“ opozicije, niti se bilo ko od ozbiljnih političkih takmaca otima za predizborni savez sa partijom Draginje Vuksanović Stanković. A poslije… Svi imamo prilično jasnu predstavu o tome šta bi se moglo desiti poslije izbora. Pod određenim uslovima, naravno. „Pozivamo sve građane da nam pomognu u borbi za jaku evropsku Crnu Goru”, kaže Vuksanović Stanković, uz obećanje da će „najevropskija SDP“ pomoći da Crna Gora postane članica EU do 2024. U DPS, vjerujemo, umiju da čitaju poruke.

SD Ivan Brajovića ide sama na izbore, uz tvrdu vjeru da će poslije 30. avgusta DPS i dalje trebati njihove usluge (mandate) kako bi ušao u četvrtu deceniju neprekidne vladavine. Opet, način na koji se pocijepao njihov opštinski odbor u Plavu, čini se uz nemalu podršku koalicionog  DPS-a i Bošnjačke stranke, ne obećava funkcionerima SD miran san u narednih 30-ak dana. Možda i mnogo duže, ne uspiju li da se zaogrnu poslaničkim imunitetom i svoju bezbjednost pritvrde članstvom u novoj-staroj vladajućoj koaliciji. Koja bi ih od dolazećih političko-ekonomskih afera sačuvala onako kako je njene članove mazila i pazila nakon pravosnažnih osuđujućih presuda u slučaju Ramada.

Tu se u ovom trenutku krije i jedna od najvećih predizbornih nepoznanica. DPS uoči samih izbora podriva svoje tradicionalne saveznike iz suverenističkog bloka, dok kampanju temelji na navodnoj odbrani domovine i nacije. Suštinsko pitanje glasi: može li DPS, sa sada već unaprijed pridruženim mandatima nacionalnih partija Albanaca, Bošnjaka i Hrvata, a bez SD dosegnuti do 41. mandata?

Ili bi se mogle obistiniti priče koje se već godinama pričaju u pola glasa, da Đukanović i Vučić ugovaraju ulazak u vladu jedne prosrpske partije (koalicije), sve pod firmom „samo da rat ne bude“. Onda bi ta pravoslavna koalicija imala širom otvorena vrata za nove decenije nekontrolisane vladavine. I sve ono što takvu vlast prati.

Nekako u sjenci predizbornog razvrstavanja ostala je znakovita vijest. Džemal Perović, jedan od lidera građanskog pokreta Odrupri se, najavio je da se povlači iz javnog života. Ne želi, kaže, na bilo koji način da bude smetnja narastajućem predizbornom opozicionom optimizmu. Poručio je: ostaće privržen  Sporazumu o budućnosti. I svom potpisu na njemu.

 

Manjinske partije idu po svoje

Nacionalne partije Bošnjaka, Albanaca i Hrvata koje su zastupljene u aktuelnom sazivu crnogorskog parlamenta predstojeće izbore dočekuju u nadi da će, makar, ponoviti rezultat iz 2016. godine.

Zapravo, predstavnici albanskih nacionalnih partija očekuju da poprave izborni rezultat pošto će na ove izbore izaći „u dvije kolone“ za raziku od prošlih izbora na kojima su nastupale tri različite liste, pa su zbog rasipanja glasova izgubili jedan mandat (osvojio ga DPS).

Bošnjačka stranka ponovo na izbore izlazi samostalno. Na prošlim izborima Hrvatska građanska inicijativa je, kao tada jedina nacionalna partija ovdašnjih Hrvata, jedva prešla izborni cenzus (0,3 odsto u njenom slučaju) i to uz veliku pomoć DPS-ovog izbornog inženjeringa, pošto je vladajuća partija dio svojih aktivista sa sjevera (Andrijevica, Pljevlja, Žabljak) preusmjerila da glasaju HGI. Tako je „zaradila“ najjeftiniji a odlučujući mandat za vladajuću koaliciju (odnos vlast – opozicija u parlamentu je 41:40). Stvar bi se mogla zakomplikovati ukoliko se obistine najave da će na predstojeće izbore izaći još jedna hrvatska nacionalna partija čije je osnivanje, ljetos, na portalu bokanews propraćeno naslovom: Hrvatski reformisti protiv desničara iz HGI.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo