Povežite se sa nama

MONITORING

Deratizacija – drugi čin

Objavljeno prije

na

Istog dana kada je premijer Igor Lukšić ocijenio da je hapšenje dvadesetdevetogodišnjeg Ivana Buškovića, osumnjičenog za napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić – dokaz posvećenosti Vlade da obezbijedi slobodu medija – državna Pobjeda, čiji je Vlada većinski vlasnik, posprdala se sa napadom na Oliveru Lakić. Za naivne: Igor Lukšić i Vlada nemoćni su vlasnici Pobjede. Srđan Kusovac, urednik iste nekako mu dođe kao izolovani slučaj ili neodgovorni pojedinac koji se otrgao kontroli, kako se to voli reći kada se dese napadi na medije koje režim ne kontroliše.

Olivera Lakić napadnuta je u srijedu, 7. marta, ispred zgrade u kojoj stanuje. Napadač joj je prišao sa leđa i zadao nekoliko udaraca u glavu. Ona je Buškovića u policiji identifikovala kao napadača. On je negirao krivicu, a njegovi prijatelji tvrde da je, u vrijeme napada, sa njima igrao fudbal. Mihailo Jovović, urednik Vijesti ocijenio je da se mora otkloniti svaka sumnja da je Bušković zaista napadač, bez obzira na to što ga je Lakić prepoznala među sličnim muškarcima u policiji. ,,Na istragu ne smije pasti ni najmanja sjenka bilo čijeg nezakonitog uticaja.”

Oliveri Lakić i njenoj porodici prijećeno je i ranije, a nakon serije tekstova o nezakonitostima i švercu u fabrici cigareta Tara u Mojkovcu. Ona je nakon napada odlučila da privremeno napusti novinarstvo, dok joj, kako je rekla, država ne vrati slobodu.

Tu izjavu novinarke Vijesti urednik državne Pobjede svrstao je u rubriku Biser dana. Njemu je smiješno. Kusovcu je država valjda dala slobodu na svaštočinstvo.

Ima nečeg jezivog u tome. Kao ono kad se dželat kezi žrtvi. Pobjeda je samo jedna od batina koju režim koristi protiv krvožednih medija, pojedinaca i pojedinki koje, po mišljenju šefa svih šefova, treba deratizovati.

Prazno otuda zvuče izjave policijskih funkcionera, ministra pravde i premijera Igora Lukšića da će istraga biti nastavljena kako bi se utvrdili motiv i nalogodavac napada na Oliveru Lakić. Putokaz je, konačno, postavljen nekoliko dana ranije. Ubrzo pošto je Olivera Lakić napadnuta bivši premijer i šef DPS-a Milo Đukanović ocijenio je da se radi o činu ,,neodgovornog pojedinca”. Otkud on zna, nije objašnjavao. Slično, da je riječ o ,,izolovanom slučaju”, prošle godine govorio je bivši šef policije Veselin Veljović, kada su zapaljeni automobile Vijesti. I on je to znao prije istrage. Naivnima opet ostaje da vjeruju da Lukšić može, i hoće, protiv Đukanovića.

Da napad na Oliveru Lakić nije incident, već dio sistemskog nasilja saglasni su predstavnici slobodnih medija. Željko Ivanović, direktor Dejli Presa, ocijenio je da iza napada stoji organizovani kriminal. Profesor Milan Popović podsjetio je da je nalagodavac Milo Đukanović. On je pozvao tužilaštvo da reaguje i zbog verbalnog nasilja Đukanovića uperenog protiv medija koje ne kontroliše.

Nakon svakog Đukanovićevog javnog udara na medije, koji mu ne sviraju po meraku, slijedila je akcija. Od napada na novinare do paljenja imovine. Ukoliko se pokaže da je Bušković kriv za napad na Oliveru Lakić, podsjetio je Željko Ivanović, to će biti prvi put da bude otkriven izvršilac napada na novinare i urednike u posljednjih deset godina.

,,Jedan osnivač i urednik je ubijen, sedam novinara je fizički napadnuto, prošle su godine, ali nijedan od tih slučajeva i zločina nije rasvijetljen. Vlast i nadležni organi ne samo da nijesu pokušali sprovesti temeljne istrage kako bi se otkrili nalogodavci i počinitelji ovih napada, već su učinili sve da se istrage obesmisle a pravi krivci nikad ne dotaknu. To nas je dodatno učvrstilo u uvjerenju da pronalaženje odgovornih vodi do samog vrha aktuelne vlasti”, navodi se u Peticiji za slobodu govora koju je potpisalo preko 1400 ljudi, a povodom napada na Oliveru Lakić. Potpisi su prikupljani tokom protesta kojima je prisustvovao veliki broj novinara i ostalih građana koji su htjeli da pruže podršku Oliveri Lakić i slobodi govora.

Verbalno i fizičko nasilje nijesu jedine vladajuće stilske metode. Krvožedne medije režim pokušava i finansijski deratizovati. Tu su sudske presude i veliki odštetni iznosi koje je od tih medija tražio bivši premijer, njegovi prijatelji i ortaci.

Konačno, tu su i uslužni servisi. Pobjeda duže od godinu objavljuje laži i gadosti protiv urednika i novinara Monitora i Vijesti i nepodobnih intelektualaca kakve nijesu objavljivane ni devedesetih, kad su Đukanović i njegovi palili i žarili dubrovačkom regijom. Njen urednik objavljuje fotografije Vijesti u kanti za smeće, poziva da se ugasi Dan, kolege iz Vijesti naziva fukarom… Za to vrijeme država Pobjedu nezakonito pumpa novcem poreskih obveznika, iako je po zakonu trebala da je ugasi ili privatizuje još 2003. Sad joj se smiješi divna sudbina. Da iz Đukanovićevih pređe u prijateljske ruke Fahrudina Radončića, bosanskog tajkuna i političara, vlasnika Dnevnog avaza.

Da ne zaostanu, udarnički se trude Antena M i Portal Analitika. Ovi primjerci prefinjenog žurnalizma šire glas koji je prvi javno pustio Milo Đukanović – da su Monitor, Vijesti i Dan – politički tabloidi koje treba skrajnuti sa medijske scene. Ili ih bar popraviti – da liče na profesionalce koji znaju znanje da se o sumnjivim poslovima Đukanovića i prijatelja ne može pisati bez sudskih presuda njegovih sudova. Ili bar Đukanovićevog priznanja da je švercer ili kriminalac. Daleko bilo.

Draško Đuranović, urednik Analitike, u tekstu povodom napada na Oliveru Lakić demonstrira suštinu novog društvenog fenomena koji je Milan Popović nazvao analitikarstvo. ,,Mete napada – mediji i njihovi čelnici – ubiraju politički profit i još zadobijaju međunarodnu pomoć, čak i kada svjesno krše pravila vlastite profesije”. Bog ti pomogao: što žešće batine, to veći profit.

Umije režim da nagradi ovakvu budnost. Na Đuranovićevom portalu kao i u državnoj Pobjedi, reklamira se veliki broj državnih firmi koje su odavno prestale da se reklamiraju u krvožednim medijima. Distributivna firma Đuranovićeve supruge Bega press, jedna je od rijetkih privatnih firmi čije je dugove, u iznosu od 880.000 eura, pod izgovorom pomoći medijima, pokrila Vlada Crne Gore. Bega press je pošla u stečaj ostavljajući za sobom višemilionski dug. Pokret za promjene upozorio je tada da Đuranović zbog te pomoći ne bi trebalo da ostane na mjestu člana Savjeta RTCG. Ostao je.

Gadljiv na profit i stranu pomoć, a osjetljiv na profesiju i standarde, Đuranović tiho podržava očigledno i vrlo svjesno gaženje standarda od strane državne Pobjede. A zbog standarda je valjda sa Kusovcem i Darkom Šukovićem osnovao novinarsko samoregulaciono tijelo.

No, istraživanja o rejtingu medija jasno govore da je bitka režima na tom polju izgubljena. Gledanost i čitanost državnih medija je mala, a uzalud su i pokušaji režima da preko paradržavnih oruđa promijeni situaciju.

Glavni urednik Monitora Esad Kočan ocijenio je na protestnom skupu da je Đukanovićev režim osuđen na nasilje prema medijima koje ne kontroliše. ,,Oni mogu pokrasti izbore, nametnuti strah većini, ali ne i proizvesti medije kojima se vjeruje. Ovo je bitka neravnopravnih, u kojoj oni nemaju šanse. Oni mogu otkriti nekog počinioca nasilja, ali ne i istinu o vlastitoj zločinačkoj prirodi. Mi smo ovdje da im kažemo da ćemo svjedočiti istinu o njihovim zločinima i nasilju. Uzalud napadi, maltretiranja i ubistva. Mi ćemo pobijediti”.

Vrijeme je, što bi se reklo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo