Povežite se sa nama

OKO NAS

DESETEGODIŠNJI BOJAN PRELEVIĆ, VANSERIJSKI FUDBALSKI TALENAT: Podgorički Mesi

Objavljeno prije

na

Prije desetak dana desetogodišnji Bojan Prelević, dječak iz Podgorice, vratio se iz Zagreba. Boravio je tamo na poziv skauta fudbalskog kluba Dinamo Ivana Gabrijelića. Tokom sedam dana je učestvovao na treninzima igrača – vršnjaka ovog kluba. Za dječaka su rekli da je potencijal i da su otvoreni za saradnju, te da će ponovo razgovarati na proljeće. Tada će vidjeti da li će Bojan nastaviti sa usavršavanjem i treninzima, ili će učestvovati na nekom od turnira kao njihov igrač.

Ovaj poziv je bio kulminacija gostovanja reprezentacije crnogorske Đetić lige na turnirima u Omišu kraj Splita u aprilu, a zatim i u Makarskoj početkom oktobra ove godine. „U Splitu smo osvojili srebrrnu medalju, i u Makarskoj smo dobro igrali, a onda me tamo primijetio skaut Dinama”, objašnjava Bojan. Inače ovaj mali golgeter je na turniru u Omišu postigao deset, a u Makarskoj pet golova.

,,Fudbalom se bavim od četvrte godine. Otkako se sjećam volio sam da šutiram loptu, igram se sa drugarima. Tata me kasnije odveo na prvi trening, i tako sam počeo. Sem što volim da igram za svoj tim i da se takmičim, okružen sam svojim drugarima i sa njima provodim dosta vremena”, odgovara Bojan na pitanje zašto voli fudbal.

Pobrojati sve nagrade, odličja i golove koje je učenik petog razreda Osnovne škole ,,Štampar Makarije” osvojio tokom šest godina bavljenja fudbalom je nemoguće. Zato smo se fokusirali na ovu godinu.

U januaru je na međunarodnom turniru Dadeks kup, Bojan dao šesnaest golova i bio proglašen za najboljeg strijelca. U maju se njegov tim, fudbalski klub Calcio, borio za Trofej Glavnog grada – Bojan je tada dao sedamnaest golova.

Dječaka prati i Crvena zvezda. Skauti iz Beograda su došli u Podgoricu tokom maja i posmatrali utakmice Đetić lige. Uslijedio je poziv da zaigra za njih na turnirima koji su predstojali. U julu je bio na turniru Siti kids Polino u Igalu, dao devet golova i slavio pobjedu sa Zvezdom na tom turniru. U oktobru je bio turnir u Trebinju, i Bojan je bio ponovo pozvan da brani boje crveno-bijelih. Tamo je za beogradski klub, postigao sedam golova. Dobio je pohvale i od Milana Mladenovića, direktora Omladinske škole Crvene Zvezde.

Dodaju li se tome trista golova u Đetić ligi u posljednje tri godine, samo se donekle može dobiti uvid u Bojanova postignuća i lakše shvatiti poređenje ovog dječaka sa Mesijem ili Aguerom iz Mančester sitija. Ipak on najviše voli Ronalda.

Za Bojana je sve počelo kao igra, ali je ,,kasnije postalo mnogo ozbiljnije”. Otkako ga je na prvom treningu, trener pohvalio riječima ,,Bravo majstore” shvatio je da odrasli misle da ima talenta. Otada ovog dječaka u novinskim naslovima nazivaju i vunderkindom, a to, objašnjava Bojan, znači čudo od djeteta. ,,I drugi novinari i treneri me hvale i govore lijepo o meni.”

Najbolje se osjeća kada igra za svoj tim. „Naš klub Calcio iz Bloka V se takmiči u Đetić ligi Crne Gore i prvaci smo već dvije godine.” To je liga za dječake rođene 2006. godine. Takođe igra i za tim koji je godinu stariji. Kaže da nema ljubomore među drugarima ,,jer mi svi igramo za naš klub i želimo da on pobijedi”.

Popularnost mu ne prija jer ga na nekim utakmicama čuvaju i po dva igrača. ,,I to je zbog toga što su treneri protivničkog tima pročitali nešto o meni. A jednom su me čuvala i tri igrača”, pojašnjava svoje viđenje popularnosti ovaj sjajni golgeter. I dodaje: ,,Ma nisam ja slavan, ali je dobro to što imam puno drugara i što neki ljudi cijene kako ja igram.”

U timu igra lijevog napadača. „Kada sam počinjao igrao sam centralnog napadača. To je neko ko vodi igru, razigrava, ali može i da šutira. A uloga lijevog napadača je da daje golove. I ja se uvijek nalazim u protivničkom šesnaestercu”.

Treninge ima tri puta nedjeljno. Poslije treninga ide u školu, onda odmara, pa radi domaći. Vikend je rezervisan za utakmice. „Imam dovoljno slobodnog vremena da se igram, da učim, da čitam. Najviše volim matematiku.”, kaže mali odlikaš.

Ima puno drugara i ne može izdvojiti samo jednog. ,,Oni su meni svi najbolji.”

Ništa mu nije naporno. Voli da putuje, da trči, da trenira, upoznaje nove zemlje i gradove. „Ove godine sam bio u Mostaru i Zagrebu. Ali mi je najdraži bio odlazak u Madrid”, prisjeća se Bojan. U martu je bio u kampu Real Madrida u Mostaru. Od 150 učesnika, njih desetoro je izabrano da ode na dalju obuku u Madrid.

,,Imao sam prilike da prošetam, vidim spomenike. To je ogroman grad. Real ima dva fudbalska terena u Madridu. Jedan je Val de Bebas i tu treniraju svi igrači Reala. Tamo sam i ja trenirao. Takođe imaju i čuveni stadion Santijago Bernabeo.”

Išao je i u obilazak Realovog muzeja i vidio sve pehare koje su osvojili. ,,Tu su i kopačke Mijatovića. Imao sam čak i priliku da ga upoznam. Prije dvije ili tri godine me je prepoznao i prišao mi. Rekao mi je da me je vidio na TV-u i da samo tako nastavim, da sam mu se svidio kao igrač.”, prisjeća se Bojan jednog od najuzbudljivijih trenutaka u svom životu.

O Bojanu su prvi put pisali kada je imao sedam godina. Italijanski klub Roma je organizovao svoj kamp ovdje u Podgorici. „Trener Marko Arćezi koji je vodio taj kamp je rekao da sam sjajan.” Iste godine sedmogodišnji Bojan učestvuje i na kampu Partizana u Igalu.

„Od Partizana sam dobio poziv da igram sa njima. I tako sam se našao u Beogradu sa njihovim igračima. Tamo sam bio pet dana. Mislim da sam tada dao više od deset golova. I tako je to krenulo. Ti kampovi su zahtjevni, ima puno testiranja poput trčanja, skokova, vođenja lopte, sprintovi… Ali meni to ne smeta, ne umaram se lako, i volim da se takmičim.”

A oduševljenje ovim dječakom dijeli i Mirko Šćepanović, trener koji za Bojana kaže da je polaznik škole fudbala FK Calcio od samog osnivanja. ,,Igra na poziciji lijevog špica i centralnog veznog igrača. Njega odlikuje nevjerovatna brzina,dobar dribling i odlučan šut lijevom nogom. Komunikativan je, druželjubiv i pravi vođa tima Calcio.”

I zaključuje da kao njegov trener misli da je pred njim blistava fudbalska karijera i da će opravdati naša očekivanja i postati pravi biser crnogorskog fudbala.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI POŽARI I STARE PRIČE: Nemoć pred stihijom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine isti alarmantni podaci – Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju  za gašenje požara. Nekada ni oni ne mogu da lete jer nemaju licence, kao ni piloti koji ih gube  jer nemaju dovoljan broj letova… Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura

 

Turisti koji posjete Herceg Novi, iznad Njivica,  imaće priliku da vide predio nemoći pred vatrenom stihijom. Požar je iza sebe ostavio crni ožiljak koji će još dugo ,,krasiti” Novi.

Da požari nijesu nehat već da se radi o namjeri javno je izjavio Ratko Radošević iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Požar u Njivicama je pod kontrolom, a Radošević kaže da su vatrogasci branili 15 kuća i da su im životi bili ugroženi.

Ljudska solidarnost u ovakvim situacijama nije upitna. U gašenju požara učestvovali su vatrogasci iz cijele Boke, na terenu je bilo više od 50 vatrogasaca i preko 10 cisterni, u logistiku su se uključili i privatnici.

Ono što nedostaje je oprema, i pomoć iz vazduha. Iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog zahtjev za pomoć Direktoratu za vanredne situacije uputili su neposredno nakon što je požar izbio u 9:30 ujutru. Iz Direktorata su im odgovorili da su dva aviona prizemljena, jedan je neispravan, a da drugi ne može da poleti zbog vjetra. Pomoć je stigla tek popodne oko 15 sati.

Pomoć je tražena i iz Hrvatske, ali i kod njih je bio aktivan požar u zaleđu Dubrovnika tako da nijesu mogli da pomognu kanaderima. Tokom gašenja poginuo je vatrogasac, a u utorak je zbog toga u Dubrovniku proglašen dan žalosti.

Novljanin Antonije Pušić (Rambo Amadeus) se na Fejsbuku zapitao koliko koštaju ,,nedostižni kanaderi” i ,,odvaja li se na protivpožarnu zaštitu neki dinar od ogromnih profita koje poslovna elita pravi od turizma”.

Naravno da ne. Svake godine isti alarmantni podaci – Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju, pojedinih sezona ni oni ne mogu da lete jer nemaju licence, kao ni piloti koji gube licence jer nemaju dovoljan broj letova… Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura, a jedan novi ‘air traktor’ košta tri miliona eura.

,,Biće sve većih požara  dok se funkcioneri voze u limuzinama čak od nekoliko stotina hiljada eura, a sve veći broj vatrogasnih vozila su stara preko 30 godina, u fazi raspada, ugrožavaju živote vatrogasaca od kojih ovih dana najviše zavisi hoćemo li moći slobodno udahnuti vazduh i prespavati jer opet su nam gradovi i sela u plamenu”, napisao je na svom FB profilu biolog Vuk Iković. On je opomenuo da stalno slušamo kako nema para za kanadere i postavio pitanje kako ima novca za  preko 4.000 službenih vozila? ,,Slovenija ima preko 100 puta manje površina koje stradaju u požarima, ali zato njihova Vlada ima samo oko 20 službenih vozila, manje nego pojedina naša ministartva”.

Nemar i nemanje strategije nas više košta. Iz Organizacije KOD izračunali su da je samo tokom prošle godine u Crnoj Gori izgorjelo oko 143 km2 šuma što su uporedili sa površinom od blizu 24.000 fudbalskih terena. Prema evropskom modelu ,,ukupne štete” procjenjuje se da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura. U prevodu, samo jedne godine izgori nam 28 kanadera, koji bi štetu značajno smanjili.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ U SJEVERNOM REGIONU: Zabrinjavajuća statistika 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima Monstata, svi gradovi na sjeveru države, osim Rožaja, bilježe veći broj umrlih od novorođenih

 

Prema svim pokazateljima, postoji jasan trend negativnih demografskih kretanja na sjeveru države, odnosno izražene migracije i negativni prirodni priraštaj u gradovima tog siromašnog crnogorskog regiona.

Prema podacima Monstata, svi gradovi na toj teritoriji države, osim Rožaja, bilježe veći broj umrlih od novorođenih.

Na drastičan pad nataliteta na sjeveru Crne Gore ukazuje i sve manji broj đaka u školskim klupama. Tako je prošle godine u tri beranske gradske škole, sa svim područnim odjeljenjima, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka, što je duplo manje nego u ranijem periodu.

Nastavu u pet seoskih škola u ovoj opštini pohađalo je 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći, dok je u svih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Stanje nije bolje ni u ostalim opštinama. O tome govore i nesporna činjenica da je Osnovnu školu Bajo Jojić u Andrijevici ove godine pohađalo 338 đaka, od čega svega 38 prvaka. Nekoliko decenija ranije, u ovoj školi je bilo preko hiljadu učenika.

U ovoj opštini, u pojedinim mjestima kao što su Кuti, Cecuni i Jošanica, područna odjeljenja su odavno zatvorena. Tamošnje škole u prosjeku su brojale po 40 učenika.

Alarmantno stanje kada je broj učenika u pitanju nije zaobišlo ni područje Bihora, o čemu svjedoči i podatak da je ove godine na cijeloj teritoriji opštine Petnjica, na kojoj ima pet osnovnih škola, upisano  53 đaka prvaka, što je četiri puta manje u odnosu na period od prije samo pet godina.

Broj učenika u odnosu na period od prije dvije decenije prepolovljen je i na području opština Plav i Gusinje. Osnovna škola u Murini je prošle godine zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici brojala svega 12 prvaka, dok je taj broj prije pet decenija bio blizu stotinu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

U PETNJICI ORGANIZOVANA PROJEKCIJA FILMA O OSMANU RASTODERU: Pokušaj rehabilitacije proglašenog ratnog zločinca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Projekcija kontroveznog dokumentarnog filma „Osman ef. Rastoder, oslobađanje od zaborava” organizovana je prošle sedmice u Petnjici. Događaj je propraćen negodovanjem dijela javnosti, za sada je izostala reakcija političkih partija i državnih institucija

 

Projekciju dokumentarca, autora Avda Huseinovića, u Petnjici je organizovao Bošnjački kulturni centar Sandžak. Plakate sa likom proglašenog ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, danima su sa raznih mjesta u varoši pozivale stanovnike na promociju.

Na dan održavanja projekcije oglasili su se boračke organizacije Berana i Petnjice, predstavnici beranske Mjesne zajednice Polica i Opštinski odbor SNP Berane, osuđujući namjeru da se film prikaže, ukazujući da se time čini krivično djelo veličanja ratnih zločina. Naknadno je to učinio i DPS koji je pozvao nadležne organe da utvrde da li je projekcijom filma došlo do kršenja zakona.

Predsjednik beranske Organizacije boraca NOR Berane (OBNOR) Petar Labudović, kazao je da je neprihvatljivo veličanje nekoga ko je proglašen ratnim zločincem i ko je, kako je rekao, „činio zulum po petnjičkom i beranskom kraju”.

„Mi osuđujemo organizovanje projekcije filma o ratnom zločincu i podgrijavanje tenzija i novih podjela oko stvari oko kojih je istorija kazala svoju riječ”, rekao je Labudović. On navodi da su snage kvislinškog pokreta Muslimanske milicije, kojima je u Bihoru komandovao Osman Rastoder, 1944. godine, u zaseoku Krake, kod Vrbice, likvidirale 55 partizana, među kojima i dvadeset pripadnika italijanske partizanske divizije Garibaldi. Oni su, poslije rata, prenešeni i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Beranama.

I predsjednik Udruženja boraca i antifašista opštine Petnjica Faik Adrović, negoduje zbog projekcije spornog filma. Ovaj devedesešestogodišnjak je među rijetkim živim učesnicima Drugog svjetskog rata. Adrović kaže da je lično poznavao Osmana Rastodera, i slaže se da se radi o ratnom zločincu. „On je bio imam u Petnjici prije rata i odmah po formiranju odreda muslimanske milicije postavljen je za komandanta te fomacije koja je sarađivala sa fašističkim okupatorima. Naravno da osuđujem prikazivanje tog filma, kao što isto tako osuđujem i ideju da se u Petnjici podigne spomenik proglašenom ratnom zločincu”, rekao je Adrović.

Predsjednik Savjeta MZ Polica Novak Zekić je apelovao na institucije Crne Gore da preduzmu adekvatne korake kako bi se prekinulo sa praksom promocije, odnosno slavljenja ratnih zločinaca, upozoravajući da se na taj način vrijeđaju žrtve.

Slične stavove iznijeli su i iz Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije u Beranama, pozivajući državne organe na raekciju. Ostale partije, pa ni one sa nacionalnim predznakom, Stranka pravde i pomirenja, kao i Bošnjačka stranka, nisu se do danas oglašavale.

Osman Rastoder je rođen krajem devetnaestog vijeka u, za tadašnje prilike, imućnoj porodici. Školovao se na medresama u Novom Pazaru i Đakovici, a kasnije i u Istanbulu. Njegova porodica se poslije povlačenja Turaka sa ovih prostora, odselila za Istanbul, ali se Osman vratio u Novi Pazar, gdje se po drugi put oženio. Sa obje žene i sedmoro djece vratio se u Petnjicu gdje je imenovan za imama u selima Petnjica i Savin Bor, nakon toga i u mjesnoj džamiji u Petnjici.

U junu 1941. godine Osman Rastoder je imenovan za komandanta odreda Muslimanske milicije Sandžaka za Gornji Bihor. Tokom Trinaestojulskog ustanka, njegov odred je napao ustanike oko Berana. Njegove snage su zapalile nekoliko pravoslavnih sela na području Police. Podržana od albanskih neregularnih snaga, kao i njemačkih okupatora, Muslimanska milicija je pobila crnogorske i italijanske partizane u blizini sela Vrbica. Saradnja Osmana Rastodera sa okupatorskim snagamna je nesporna.

Nakon što je pred kraj rata proglašen za ratnog zločinca, Osman Rastoder je ubijen 1946. godine. Istoričar Šerbo Rastoder je jednom prilikom za lokalni radio u Petnjici izjavio da, usljed činjenice da je Osman štitio muslimanski živalj tog kraja od četnika, „pokušava da ga razumije”, kao i da Muslimanska milicija nije pokret niti vojska, već skupina ljudi koji su branili svoj prag. „Gornji Bihor je sačuvan zahvaljujući tome što je postojala neka naoružana organizovana sila koja je branila te ljude. To je bila muslimanska milicija na čelu sa Osmanom” – kazao je tada Rastoder. Šerbo Rastoder nikada nije sporio da je Osman Rastoder proglašen za ratnog zločinca, i da svako treba da odgovara za svoja djela, a da oni koji smatraju da njegovo proglašenje za ratnog zločinca nije utemeljeno na činjenicama, mogu to da pokušaju da ospore samo pred nadležnim sudovima.

Bošnjačka kulturna zajednica Luksemburg, koja njeguje i nastavlja da slijedi djelo nedavno preminulog muftije Muamera Zukorlića, finansirala je snimanje ovog dokumentarnog filma i taj zadatak povjerila bosanskom dokumentaristi Avdu Huseinoviću.

Snimanje je trajalo dvije godine, da bi film premijerno bio prikazan 26. januara u Luksemburgu, na dan pogibije Osmana Rastodera. Toj promociji je prisustvovao i predsjednik Bošnjaškog kulturnog centra Sandžak iz Petnjice Almir Muratović, i njemu je uručena novoustanovljena nagrada koja nosi ime Osmana Rastodera. Sa tog skupa je poručeno da se traži njegova rehabilitacija.

Tada je najavljeno da će uslijediti promocije tog filma, prvo u Petnjici, a potom i u Rožajama i Novom Pazaru. Muratović je, tako, ovih dana organizovao projekciju u Petnjici, kojoj je prisutvovao i autor filma.

Predsjednik Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak iz Petnjice Monitoru je kazao da „razumije i jedne i druge”.

„Nemamo namjeru da podgrijavamo tenzije, već upravo da pokrenemo da se ispitaju istorijske činjenice. Treba pogledati taj dokumentarni film i vidjeti da u njemu nema slova mržnje. Želja je samo da se dođe do istine iz Drugog svjetskog rata”, rekao Muratović.

On tvrdi da Stranka pravde i pomirenja (SPP) na čelu čijeg je Opštinskog odbora u Petnjici, nema nikakve veze sa promocijom dokumentarnog filma „Osman ef. Rastoder, oslobađanje od zaborava”.

Još 2015. godine tadašnji predsjednik lokalne skupštine u Petnjici, i u tom trenutku predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Adnan Muhović, postavio je, navodno samoinicijativno, u jednom sokaku tablu sa imenom Osmana Rastodera i izjavio da se radi o značajnoj ličnosti za Bošnjake. Sve je prošlo u tišini.

Na upit Monitora, iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju saopšteno je da je, nakon informacija u medijima, formiran predmet i od policije zatraženo prikupljanje podataka u vezi sa prošlonedjeljnom projekcijom, kako bi utvrdili da li je u Petnjici počinjeno neko krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo