Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Djeca protiv đece

Objavljeno prije

na

Ministar prosvjete Sreten Škuletić javio je uoči Nove godine da će od naredne školske godi ne svi školski udžbenici biti štampani na crnogorskom jeziku. Rekao je da bi već u februaru trebalo da budu gotovi novi pra vopis, rječnik i gramatika crnogorskog jezika. 

Kako Monitor saznaje, Škuletić je članove Sa vjeta za standardizaciju crnogorskog jezika po zvao na sastanak koji će biti održan u petak, 16. januara. Savjet je Vlada formirala u januaru prošle godine. Zadatak mu je bio da do septembra usvoji pravopis, gramatiku i rječ nik crnogorskog jezika. Pored toga, trebalo je da se bavi i ,,pitanjima jezič ke politike i planiranja”. Sredinom avgusta 2008. objavljeno je da će Savjet do početka školske godine predati pravopis crnogorskog jezika i pravopisni rječnik. Kad je školska godina počinjala, ispostavilo se da se Savjet posvađao i da sagla snost oko jezičkih pravila ne postoji. Trinaestočlani Savjet održao je trinaest sjednica – pravopis nijesmo dobili. Baš baksuzno.

 

 

 

Šta će na sastanku kod ministra biti, naravno da se ne zna. Podjela među članovima Savjeta je, kažu, gotovo nepremostiva. Jedni su za to da, ,,bez velikih rezova”, bude standardizovan jezik koji je sada u upotrebi, drugi bi pravili ,,krupnije promjene”. Mada, možda je Vlada odlučila da Savjet postane jedinstven. 
Sve i da se ispuni prognoza ministra Škuletića i u februaru osvanu novi pravopis, rječnik i gramatika, drugi dio ministrovih predviđanja – nema šanse. Upućeni objašnjavaju da bi prevođenje udžbenika, njihovo lektori sanje, priprema za štampu, štampanje i distribucija, bio ogroman posao koji nikako ne bi mogao biti urađen do naredne školske godine. O tenderima da se i ne govori. Rad na izda vanju domaćih udžbenika počeo je 2004. i nedavno je završen. 
U međuvremenu je na ministrova ple ća pao još jedan teret. Srpski nacionalni savjet ocijenio je da će od sljedeće školske godine biti potrebno razdvaja nje odjeljenja i nastave ,,na jezičkoj osnovi” i da „srpska djeca u Cr noj Gori ne moraju da se školuju po crnogorskim udžbenicima”.
Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović za Monitor je objasnio da njihova ideja nije da budu formirana posebna odjeljenja za srpsku djecu već da bi đaci odvojeno išli samo na časove maternjeg jezika i nacionalne istorije. Pozivajući se na petnaestogodišnje iskustvo prosvjet nog radnika, kaže da to ne bi bilo teško organizovati – kao kad je neko u istom odjeljenju učio ruski, a neko francuski. 
„Novi Ustav nam pruža tu moguć nost i mi ćemo je iskoristiti. Ustav nam omogućava korišćenje srpskog jezika i gramatike. Ne uzurpiramao ničije, tražimo svoje ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Oni koji se protive tome nijesu savladali osnove demo kratije“, tvrdi Vuksanović. On kaže da su predstavnici Srpskog savjeta tražili prijem kod ministra Škuletića i dobili odgovor da će se sa njim sresti, samo se još ne zna kad. Tražiće ,,povratak srpskog jezika u škole i procentualnu zastupljenost nastavnika i profesora u skladu sa popisom stanovništva”. 
Srpski nacionalni savjet zahtijevaće da se srpski jezik uči po starom progra mu. Uz napomenu da njihova priča nije retrogradna, Vuksanović objašnjava da je poseban program nacionalne istorije za srpsku djecu potreban ,,kako Srbi u Crnoj Gori ne bi bili predstavljeni kao okupatori i zlikovci, što se sada može naći u udžbenicima“. 
„Mi samo želimo ono što nam po Ustavu pripada. Imamo pravo da sugerišemo rješenja koja su u skla du sa interesima srpskog naroda. Srbi su izloženi nemilosrdnom procesu asimilacije“, kaže Vuksanović. Prema njegovoj ocjeni, priča da Srpski savjet svodi Srbe na nacionalu manjinu je terminološka manipulacija i politikantstvo: „U Crnoj Gori nema većine“.
Ustavom Crne Gore je, kao posebno manjinsko pravo, definisana zaštita identiteta. Pored ostalog, jemči se pravo na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. 
Miodrag Vuković, šef poslaničkog kluba DPS-a, tvrdi da je pravo nespor no, ali da se njegova materijalizacija ne može izvući iz samog Ustava, već je to stvar organa koji sprovodi Zakon o obrazovanju.
,,Iz Ustava se nikako ne može izvući da se stvaraju posebna odjeljenja na nekom od jezika u službenoj upotrebi”, smatra Vuković. djeca_2
On objašnjava da je ,,u nekoj vari janti” moguće odvojeno izučavanje srp skog i crnogorskog jezika, što se vidi i po tome da na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postoje obje katedre. 
,,Svi treba da izučavaju crnogorski jezik kao službeni, a jezici u službenoj upotrebi mogu se izučavati fakultativ no”, kaže Vuković.
Što se tiče istorije, on tumači da norma u Ustavu znači da se u okvi ru nastavnog programa mogu, kao posebne nastavne jedinice, izučavati bitni djelovi iz istorije manjinskih zajednica.
Portparol Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić kaže za Monitor da u toj stranci smatraju da je veoma bitno da se pronađe modalitet po kome srpska, ili bilo koja djeca u Crnoj Gori, neće u školskom pro gramu biti diskriminisana u odnosu na crnogorsku. „Najvažnije je da sve što crnogorska djeca budu imala u identitetskom smislu imaju i srpska. Pretpostavljam da će ova priča biti ozbiljnio razmatrana od strane srpske političke elite i ukupnih političkih krugova u Crnoj Gori”. 
U Narodnoj stranci ocjenjuju da „upornost i način kojim vlast insistira na stvaranju neposto jećeg jezika spada u domen političke patologije” i pitaju se da li ima „iko razuman u vlasti da se suprotstavi ova kvoj vrsti egzibicionizma nekolicine neostvarenih intelektualaca“.
„S obzirom na to da se radi o iden titetskom pitanju od velikog značaja mi ga ne možemo ignorisati s obzirom na posljedice koje može proizvesti. Mi ćemo se prema njemu politički odrediti na predstojećoj redovnoj stranačkoj skupštini”, kaže Slaviša Guberinić, portparol Narodne stranke.
Guberinić kaže da je reakcija “po jedinih subjekata” koji se predstavljaju kao predstavnici “pojedinih naroda”, koji traže posebna odjeljenja na svom jeziku – očekivana stvar. ,,To je čak neka vrsta brenda ove vlasti koji se ogleda u sljedećoj zakonitosti: količina političke ludosti koju sadrži određena šovinistička politička akcija, izaziva reakciju ekvivalentnu toj ludosti. Time vlast skreće pažnju javnosti sa nagomi lanih ekonomskih, socijalnih i drugih životnih problema koji su Crnu Goru kao državu doveli na ivicu održivosti, a običan puk na izvicu izdržljivosti.”
Teorijski, možda je slučajno: ra sprave o tome koliko će nam azbuka imati slova pašće taman nekako pred izbore. „Činjenica je da je riječ o veoma važnom pitanju, ali, sa druge strane, DPS nameće priče oko kojih će se opozicija podijeliti“, primjećuje Dobrilo Dedeić. Svaki put je funkci onisalo savršeno.
Djeca i đeca u cijeloj priči mogu biti tek usputna šteta. Kad porastu, a sva prilika i prije, naučiće šta su diskriminacija i asimilacija. Odva janje, izdvajanje iz cjeline zove se – segregacija.
 

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo