Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Djeca protiv đece

Objavljeno prije

na

djeca_1

Ministar prosvjete Sreten Škuletić javio je uoči Nove godine da će od naredne školske godi ne svi školski udžbenici biti štampani na crnogorskom jeziku. Rekao je da bi već u februaru trebalo da budu gotovi novi pra vopis, rječnik i gramatika crnogorskog jezika. 

Kako Monitor saznaje, Škuletić je članove Sa vjeta za standardizaciju crnogorskog jezika po zvao na sastanak koji će biti održan u petak, 16. januara. Savjet je Vlada formirala u januaru prošle godine. Zadatak mu je bio da do septembra usvoji pravopis, gramatiku i rječ nik crnogorskog jezika. Pored toga, trebalo je da se bavi i ,,pitanjima jezič ke politike i planiranja”. Sredinom avgusta 2008. objavljeno je da će Savjet do početka školske godine predati pravopis crnogorskog jezika i pravopisni rječnik. Kad je školska godina počinjala, ispostavilo se da se Savjet posvađao i da sagla snost oko jezičkih pravila ne postoji. Trinaestočlani Savjet održao je trinaest sjednica – pravopis nijesmo dobili. Baš baksuzno.

 

 

 

Šta će na sastanku kod ministra biti, naravno da se ne zna. Podjela među članovima Savjeta je, kažu, gotovo nepremostiva. Jedni su za to da, ,,bez velikih rezova”, bude standardizovan jezik koji je sada u upotrebi, drugi bi pravili ,,krupnije promjene”. Mada, možda je Vlada odlučila da Savjet postane jedinstven. 
Sve i da se ispuni prognoza ministra Škuletića i u februaru osvanu novi pravopis, rječnik i gramatika, drugi dio ministrovih predviđanja – nema šanse. Upućeni objašnjavaju da bi prevođenje udžbenika, njihovo lektori sanje, priprema za štampu, štampanje i distribucija, bio ogroman posao koji nikako ne bi mogao biti urađen do naredne školske godine. O tenderima da se i ne govori. Rad na izda vanju domaćih udžbenika počeo je 2004. i nedavno je završen. 
U međuvremenu je na ministrova ple ća pao još jedan teret. Srpski nacionalni savjet ocijenio je da će od sljedeće školske godine biti potrebno razdvaja nje odjeljenja i nastave ,,na jezičkoj osnovi” i da „srpska djeca u Cr noj Gori ne moraju da se školuju po crnogorskim udžbenicima”.
Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović za Monitor je objasnio da njihova ideja nije da budu formirana posebna odjeljenja za srpsku djecu već da bi đaci odvojeno išli samo na časove maternjeg jezika i nacionalne istorije. Pozivajući se na petnaestogodišnje iskustvo prosvjet nog radnika, kaže da to ne bi bilo teško organizovati – kao kad je neko u istom odjeljenju učio ruski, a neko francuski. 
„Novi Ustav nam pruža tu moguć nost i mi ćemo je iskoristiti. Ustav nam omogućava korišćenje srpskog jezika i gramatike. Ne uzurpiramao ničije, tražimo svoje ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Oni koji se protive tome nijesu savladali osnove demo kratije“, tvrdi Vuksanović. On kaže da su predstavnici Srpskog savjeta tražili prijem kod ministra Škuletića i dobili odgovor da će se sa njim sresti, samo se još ne zna kad. Tražiće ,,povratak srpskog jezika u škole i procentualnu zastupljenost nastavnika i profesora u skladu sa popisom stanovništva”. 
Srpski nacionalni savjet zahtijevaće da se srpski jezik uči po starom progra mu. Uz napomenu da njihova priča nije retrogradna, Vuksanović objašnjava da je poseban program nacionalne istorije za srpsku djecu potreban ,,kako Srbi u Crnoj Gori ne bi bili predstavljeni kao okupatori i zlikovci, što se sada može naći u udžbenicima“. 
„Mi samo želimo ono što nam po Ustavu pripada. Imamo pravo da sugerišemo rješenja koja su u skla du sa interesima srpskog naroda. Srbi su izloženi nemilosrdnom procesu asimilacije“, kaže Vuksanović. Prema njegovoj ocjeni, priča da Srpski savjet svodi Srbe na nacionalu manjinu je terminološka manipulacija i politikantstvo: „U Crnoj Gori nema većine“.
Ustavom Crne Gore je, kao posebno manjinsko pravo, definisana zaštita identiteta. Pored ostalog, jemči se pravo na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. 
Miodrag Vuković, šef poslaničkog kluba DPS-a, tvrdi da je pravo nespor no, ali da se njegova materijalizacija ne može izvući iz samog Ustava, već je to stvar organa koji sprovodi Zakon o obrazovanju.
,,Iz Ustava se nikako ne može izvući da se stvaraju posebna odjeljenja na nekom od jezika u službenoj upotrebi”, smatra Vuković. djeca_2
On objašnjava da je ,,u nekoj vari janti” moguće odvojeno izučavanje srp skog i crnogorskog jezika, što se vidi i po tome da na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postoje obje katedre. 
,,Svi treba da izučavaju crnogorski jezik kao službeni, a jezici u službenoj upotrebi mogu se izučavati fakultativ no”, kaže Vuković.
Što se tiče istorije, on tumači da norma u Ustavu znači da se u okvi ru nastavnog programa mogu, kao posebne nastavne jedinice, izučavati bitni djelovi iz istorije manjinskih zajednica.
Portparol Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić kaže za Monitor da u toj stranci smatraju da je veoma bitno da se pronađe modalitet po kome srpska, ili bilo koja djeca u Crnoj Gori, neće u školskom pro gramu biti diskriminisana u odnosu na crnogorsku. „Najvažnije je da sve što crnogorska djeca budu imala u identitetskom smislu imaju i srpska. Pretpostavljam da će ova priča biti ozbiljnio razmatrana od strane srpske političke elite i ukupnih političkih krugova u Crnoj Gori”. 
U Narodnoj stranci ocjenjuju da „upornost i način kojim vlast insistira na stvaranju neposto jećeg jezika spada u domen političke patologije” i pitaju se da li ima „iko razuman u vlasti da se suprotstavi ova kvoj vrsti egzibicionizma nekolicine neostvarenih intelektualaca“.
„S obzirom na to da se radi o iden titetskom pitanju od velikog značaja mi ga ne možemo ignorisati s obzirom na posljedice koje može proizvesti. Mi ćemo se prema njemu politički odrediti na predstojećoj redovnoj stranačkoj skupštini”, kaže Slaviša Guberinić, portparol Narodne stranke.
Guberinić kaže da je reakcija “po jedinih subjekata” koji se predstavljaju kao predstavnici “pojedinih naroda”, koji traže posebna odjeljenja na svom jeziku – očekivana stvar. ,,To je čak neka vrsta brenda ove vlasti koji se ogleda u sljedećoj zakonitosti: količina političke ludosti koju sadrži određena šovinistička politička akcija, izaziva reakciju ekvivalentnu toj ludosti. Time vlast skreće pažnju javnosti sa nagomi lanih ekonomskih, socijalnih i drugih životnih problema koji su Crnu Goru kao državu doveli na ivicu održivosti, a običan puk na izvicu izdržljivosti.”
Teorijski, možda je slučajno: ra sprave o tome koliko će nam azbuka imati slova pašće taman nekako pred izbore. „Činjenica je da je riječ o veoma važnom pitanju, ali, sa druge strane, DPS nameće priče oko kojih će se opozicija podijeliti“, primjećuje Dobrilo Dedeić. Svaki put je funkci onisalo savršeno.
Djeca i đeca u cijeloj priči mogu biti tek usputna šteta. Kad porastu, a sva prilika i prije, naučiće šta su diskriminacija i asimilacija. Odva janje, izdvajanje iz cjeline zove se – segregacija.
 

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo