Izdvojeno
DOČEKUJE LI KOLAŠIN SPREMNO „INVESTICIONI BUM“: Hotela ne fali, osnovna infrastruktura nedostaje

Početak gradnje 10-ak hotela i nekoliko stambenih objekata u Kolašinu počeo je prije nego su lokalna uprava i država riješile bilo koji od nekoliko krupnih infrastrukturnih problema Kolašina. Od dinamike radova i količine novca zavisiće koliko će taj grad biti u stanju da odgovori zahtjevima i invenstitora i turista
Kolašin nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i kompletiranu kanalizaciona mrežu, ali ni uredno vodosnabdijevanje. Tek predstoji rješavanje dodatnog parking prostora, a čak ni u najavi nijesu uređenje Autobuske stanice i pijace. Istovemeno, u tom gradu i okolini u toku je izgradnja desetak hotela, od kojih su sedam iz programa ekonomskog državljanstva. Privode se kraju i radovi na nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Infrastrukturna nespremnost te varoši za „invensticioni bum“ koji je u toku, očigledna je na svakom koraku. Kojom dinamikom i kojim novcem će te „falinke“ biti ispravljane, do sada nije precizno saopšteno ni sa lokalnog ni sa državniog nivoa.
Luksuzni hoteli u Kolašinu, koji se grade u okviru programa ekonomskog državljanstva, zahtijevaju infrastrukturnu opremljenost na visokom nivou, kaže za Monitor sekretarka za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljana Rakoćević. Međutim, prema njenim riječima, stiglo se tek do „obezbjeđivanja zakonskih preduslova za izgradnju potrebne infrastrukture“.
„U tom cilju se već sa investitorima na Brezi traži model za projektovanje i izgradnju elektro, saobraćajne i komunalne infrastrukture. Sa investitorima hotela na skijalištu, takođe. U saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i autorizovanom kompanijom od strane Evropske unije, priveli smo kraju sve pripremne poslove (Studija izvodljivosti, urbanističko-tehniče uslove, projektne zadatke …) , koji prethode izradi tehničke dokumetacije za projekat postrojenja za prečišćavanjen otpadnih voda i prateće kanalizacione mreže. Nakon toga uslijediće i realizacija tog projekta“, tvrdi Rakočević.
Taj projekat, kaže ona, je među najvećim relizovanim ikad u Kolašinu. Svakodnevno, objašnjava, na osnovu važeće planske dokumentacije, detaljno se analizira i prirpema dokumentaciju za infrastrukturne projekte na teritoriji opštine. Ipak, očekuju pomoć države i investitora.
„Država prihoduje značajna sredstva u vidu donacije kroz program ekonomskog državljanstva, a ta sredstva su opredijeljena za razvoj manje razvijenih opština na sjeveru. Skoro svi razvojni projekti u okviru ekonomskog državljanstva nalaze se na teritoriji opštine Kolašin. Zbog toga, sa pravom, očekujemo da se najveći dio tih prihoda preusmjeri za infrastrukturne projekte na teritoriji našeg grada. Uveliko pripremamo projektnu dokumentaciju i prateće zakonske preduslove kako bi ih Vladi i nadležnim organima kandidovali“, objašnjava sekretarka.
Predstavnik firme CG Resort koja gradi turistički kompleks Breza u Kolašinu Dragoman Peković kaže da saradnja sa lokalnom upravom u posljednje vrijeme ohrabruje. Međutim, kako objašnjava, investitor još čeka obećanje o relizaciji glavnog infrastrukturnog projekta- izgradnju oko 500 m puta do hotela. Taj objekat, čija je vrijednost, prema zvaničnim podacima oko 19,5 miliona eura, treba da bude završen tokom naredne godine. Još nema adekvatnu prilaznu saobraćajnicu.
„Ranije iskustvo sa lokalnom upravom bilo je nazadovoljavjuće. Komunakacija minulih par godina ohrabruje. Imamo čvrsto obećanje od predsjednika Opštine Milosava Bulatovića da će u martu početi gradnja puta od Bablje grede do hotela. Saobraćajnica, naravno, treba da bude kompletno uređena, uključujući trotoare i rasvjetu. Obećano nam je da će novac za te radove biti predviđen budžetom za narednu godinu. U Opštini očekuju i podršku Vlade“, kaže Peković.
A loše iskustvo, o kojem ne žele zvanično, imalo je prošlog ljeta danilovgradsko preduzeće Eurozox , koje gradi stambenu zgradu u širem centru Kolašina. Naime, put koji vodi do gradilišta dijelom je privatno vlasništvo, koje Opština nije na vrijeme otkupila. Porodica Minić, čiji je dio puta, tvrde, par godina je čekala da im se nadoknadi korišćenje imovine. Kako se to nije desilo, prije nekoliko mjeseci, hrpom kamenja na toj saobraćajnici, spriječili su mahanizaciju izvođača radova da pristupi gradilištu.
U ulici u kojoj se gradi ta i još jedna stambeno-poslovna zgrada, a već je završen i hotel, nema kanalizacije. Tek petina objekata i domaćinstava u gradskom području Kolašina pokrivena je sistemom fekalne kanalizacije. Ukupno 349 domaćinstava koristi kanalizaciju, podaci su iz programa rada preduzuće Vodovod i kanalizacija od prije dvije godine.
Izgradnja hidrotehničke infrastrukture duž dijela Ulice Boška Rašovića 1 i na dijelu Ulice Milivoja Bulatovića tek predstoji. Ulaganja u hidrotehničku infrastrukturu planirana su u dijelu grada za koji, kako tvrde u Opštini, postoji veliko interesovanje investitora i gdje je planirana intenzivnija gradnja. U lokalnoj upravi kažu da je izrađen programski zadatak za taj projekat, a odluka o dređivanju lokacije prošla je javnu raspravu.
Kako piše u programskom zadatku, u koridoru te dvije saobraćajnice planirana je izgradnja po 250m distributivnog i priključnih vodovodnih cjevovoda. Iste dužine, kako je planirano, biće fekalna kanlizacija.
,,Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture u Kolašinu je nezadovoljavajuće. Samo mali dio objekata u opštini je priključen na fekalnu kanalizaciju, djelovi trase gradskog vodovoda su na privatnom zemljištu, odvođenje atmosferskih voda u pojedinim djelovima grada nije u potpunosti regulisano… U tom dijelu grada očekuje se izgradnja novih objekata, a u tom bloku nema izgrađenu fekalnu kanalizaciju i djelimično je izgrađena atmosferska kanalizacija. Zbog toga se ukazala potreba za izgradnjom kompletne hidrotehničke infrastrukture”, najavljuju iz Opštine.
Nema najava oko toga kako će biti riješene teškoće sa nedostatkom parking prostora u Kolašinu, planovi o podzemnoj garaži postoje samo na papiru u nekoliko prošlih, kao i u aktuelnom strateškom planu razvoja opštine.
Novca u dogledno vijeme neće biti ni da se minimalno uredi Autobuska stanica. Objekti na toj lokaciji u privatnom su vlasništvu, a započeta gradnja ne uklapa se gabaritima u planska dokumenta, pa, i u tom slučaju, slijedi komplikovan posao. Takođe, do sada nije došlo do uspostavljanja, više puta najavljivanog, privatno-javnog partnerstva koje bi omogućilo normalno funkcionisanje Autobuske stanice.
Večina prigradskih naselja u Kolašinu po nekoliko mjeseci godišnje nemaju uredno vodosnabdijevanje. Početak rada hotela samo će usložniti taj porblem, svjesni su i u lokalnoj upravi. No, uzdaju se da će uporedo sa vodsnabdijevanjem skijališta i hotela koji se na Bjelasici grade, riješiti i nedostajuće količine vode za gradski vodovod.
Dinamika kojom lokalna uprava počinje da rješava krupne infrastrukturne probleme daleko je od poželjne i potrebne. To je najočiglednije na poslu rekonstrukcije Ulice vojvode Mine. Zbog tih radova, najuži centar grada je raskopan već četiri mjeseca. Završetak rekonstrukcije odlagan je četiri puta, pa je i prvi kolašinski snijeg ove jeseni pao prije nego što je ulica završena.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
FOKUS
NOVA TRAGEDIJA NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: Drumovi straha

Ovonedjeljna nesreća na putu Cetinje – Budva ponovo je aktuelizovala pitanje odgovornosti za neprekinut niz tragičnih udesa na našim putevima. Samo policija ne može mnogo kada na jednoj strani imamo stara vozila, upitne drumove i odsustvo vještine, iskustva i saobraćajne kulture kod vozača, a na drugoj nedostatak kadra i opreme
Stručnjaci pokušavaju da utvrde zašto je autobus firme Papović, bez kontakta sa drugim vozilima, najmanje 15 metara udarao u odbojnu bankinu na krivini, prije nego je probio zaštitnu ogradu i sa 30 putnika sletio u provaliju. Nesreća se dogodila prije nekoliko dana na Obzovici, mjestu između Cetinja i Budve. Dvoje putnika izgubilo je život, jedan je i dalje životno ugrožen, a još dvadesetak putnika i vozač autobusa zadobili su teže i lakše povede. Vozač je uhapšen.
Razmjere tragedije najvjerovatnije bile bi i mnogo veće da gusto granje i šiblje nijesu amortizovali pad i zaustavili autobus da se, nakon slijetanja, surva još dublje u provaliju.
Istog dana u udesu na Žabljaku povrijeđen je motociklista, dok je prethodnog dana na teritoriji Crne Gore registrovano 16 saobraćajnih nezgoda. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se tog dana u Podgorici dogodilo deset, u Baru pet i u Nikšiću jedna saobraćajna nezgoda. Izdato je 326 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Crnogorski putevi i dalje liče na ratište. Samo prošle godine poginulo je gotovo 60 osoba i pored formalno pooštrenih kazni za prekršaje u saobraćaju.
U svijetu gotovo 1,3 miliona godišnje pogine u saobraćaju, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o deset puta većem broju od stradalih u ratovima – Globalni indeks mira (Global Peace Index) procijenio je da je u ratnim konfliktima prošle godine stradalo 238 hiljada ljudi. To nije utjeha, već upozorenje.
Najteža saobraćajka u ovom vijeku kod nas se dogodila prije deset godina (2013) u kanjonu Morače. Autobus sa 46 putnika sletio je sa mosta, kod Manastira Morača. Prevozio je rumunske turiste u Crnu Goru, stradalo je 18 osoba, njih 29 je povrijeđeno. Rumunski autobus kretao se dvostruko brže od dozvoljene brzine na toj dionici magistrale. Desetak godina ranije, na granici sa Kosovom, u saobraćajnoj nesreči poginulo je deset osoba, uključujuci dvoje djece, dok je 31 osoba povrijeđena. Autobus sa 40 putnika je saobraćao na realciji Ulcinj – Kosovo, kada je sletio s puta i prevrnuo se niz liticu.
Saobraćajni inženjer Mirko Đurović ističe da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda u Cnoj Gori nepoštovanje brzine i da vozači nijesu dovoljno iskusni. On upozorava i da je previše saobraćajnih nesreća na ovom malom prostoru.
“Na putu od Podgorice do Budve dosta se brzo vozi. Put nije loš, ali vozači precjenjuju svoje mogućnosti i voze maksimalnom brzinom. Ako se desi neki kiks on u toj situaciji ne može da se snađe i onda šeta ne cesti, lijevo – desno i najčešće se tada desi saobraćajna nezgoda”, pojasnio je Đurović. On kaže da naši vozači „nijesu baš iskusni“ jer imaju vrlo malo pređenih kilometara u toku godine.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari
Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.
Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su 10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.
Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski – parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.
Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.
Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.
Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno3 dana
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno2 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU3 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno3 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS1 sedmica
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
Izdvojeno2 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
DANAS, SJUTRA1 sedmica
Rupa pravde