Povežite se sa nama

INTERVJU

DR BRANKA PRPA, ISTORIČARKA: Mali, veliki megalomani

Objavljeno prije

na

Nepoznavanje vlastite istorije dovelo je do mnogih zabluda o identitetu naroda i nacija na kojem su građene ili ponovo uspostavljane nove nacionalne države. Na to je godinama upozoravala istoričarka dr Branka Prpa iz Instituta za noviju istoriju Srbije, sagovornica Monitora. Dr Prpa je bila direktorka Istorijskog arhiva Beograda i nizom publikacija i događaja za relativno kratko vrijeme pokazala kako se odgovorno može voditi značajna kulturna institucija i aktivno i plodonosno odnositi prema prošlosti.U javni angažman ugradila je i ličnu sudbinu, i kao supruga novinara Slavka Ćuruvije čije ubistvo do danas nije rasvjetljeno ni procesuirano. MONITOR: Povodom odlaska Crne Gore iz zajednice sa Srbijom rekli ste da su savremeni lideri „izgubili sve stvoreno u dva vijeka”. Mislili ste na jugoslovenski projekat?
PRPA: Ne, nisam mislila samo na Jugoslaviju. Ona je bila na vrhu idealno-tipskih političkih projekata Južnih Slovena. Mislila sam na geopolitičku i geostratešku poziciju Srbije o kojoj su, u istorijskoj vertikali, razmišljali njeni političari. Stvar je sasvim jednostavna: biti država sa osam državnih granica, od kojih većinu ne možeš nazvati prijateljskim, ili biti zemlja Zapadnog Balkana koja ga preseca u atribuciji podunavske i mediteranske države. To je bio san srbijanskih političara koji je najčešće iskazivan kroz slogan ,,izlaska na more”. Nerazumevanje svoje geostrateške i geopolitičke pozicije, lišilo je Srbiju danas saveza sa Crnom Gorom i vratilo je, u tom smislu, na tačku na kojoj je i počela formirati svoj državni i politički habitus. Ali nije samo geopolitika nešto što je definisalo tu zajednicu. Ona je bila i mogućnost da vidimo svet van okvira naše tarabe, da upoređujući se sa drugima, a nama tako bliskima, razvijamo sebe u naboljem mogućem pravcu. Za to je trebalo samo jedno mentalno i kulturno svojstvo, a to je tolerancija. I jugoslavenska zajednica, počivala je na tom principu koji je satrt u krvavom i nečovečnom ratu kojeg su vodili oni koji su ideju moći suprostavili ideji opšteg dobra i humanističkom idealu u celini.

MONITOR: Moraju li balkanske države nastale raspadom SFRJ proći dug i tegoban put od izgradnje nacionalnog identiteta na etnicitetu, vjeroispovesti i mitovima do modernog koncepta nacija koji je i sam danas često na probi?
PRPA: Ja se stvarno trudim da budem pristojna, ali ne mogu da to ne komentarišem na način ,,ni manjih naroda, ni većih megalomana”! Kao istoričar, zaista ne razumem kako svi pate od amnezije kada je u pitanju njihova vlastita istorija. Kada pogledate sa strane, ni jedna nova država, po broju stanovnika, ne može da dobaci do cifre velikih evropskih gradova. To, naravno, nikome ne smeta. Od najnakićenijih državnih obeležja, mislim na zastave i grbove, pa do potpuno nerealne percepcije sopstvene važnosti u Evropi i svetu je uobičajena politička praksa svake od njih. S druge strane, potreba de se šepuri u regionu, da se ističe koliko si bolji, razvijeniji, bogatiji, pametniji, ispravniji od svojih suseda. Naravno, ta komparativna praksa prestaje kada se predju granice bivše Jugoslavije. Tada počinje neka druga retorika, neki drugi oblik ponašanja i kuda sve to vodi teško je reci. Nestajanju, možda?

MONITOR: Dok jedni u Evropi ponovo rješavaju nacionalno pitanje,drugi se muče sa imperativom multikulturalnosti. Izgleda da je multikulturalnost nedovoljna,da ona samo umnožava probleme složenih političkih zajednica?
PRPA: Kako multikulturalnost može da usložnjava probleme složenih političkih zajednica? Celokupna ideja ujedinjene Evrope je UNITAS MULTIPLEX ili JEDINSTVO RAZLIČITOSTI. Pa to je ključni temelj evropske civilizacije modernog doba!

MONITOR: Kada govorimo o antifašizmu danas,da li vam se čini da je važno insistirati ne samo na vrijednostima „istorijskog” antifašizma već i na savremenom uvidu u to šta su fašizam i antifašizam u savremenoj društvenosti i politici?
PRPA: Fašizam i antifašizam jesu istorijske kategorije. Ipak, one su i trajne kategorije koje u moralnom smislu i etičkom sistemu odgovaraju na pitanje kakvi smo mi ljudi i kakve su zajednice čiji smo mi članovi. Nacizam i fašizam uništili su smisao ljudskog bića i osnovne principe naše civilizacije. Ubiti Čoveka jeste bio njihov krajni cilj. Prvi put, u pravnoj terminologiji, u Ninbergu je uveden pojam Zla kao kategorija koja je pokretala pomahnitalu mašineriju uništavanja. Nedavno smo tu istu kvalifikaciju, kao pravnu kategoriju, čuli u objašnjenju likvidacije 77 ljudi u Norveškoj od strane pomahnitalog naciste kojeg je nervirala tolerancija norveškog društva prema različitosti u bilo kom smislu. Delom smo tu praksu i sami iskusili tokom raspada Jugoslavije. Sve te strašne smrti, sve te tragedije i sve te patnje. Pogledajmo dobro ko su kod nas bili gospodari naših života. Dobro pogledajmo njihova lica i njihovu logiku. Posle toga mora svima da bude jasno zašto je antifašizam politička i moralna crvena nit koja nas povezuje sa proslošću.

MONITOR: Kao direktorka Istorijskog arhiva Beograda nastojali ste da žrtve nacističke okupacije Beograda popišete i objavite.Kako to da je taj posao, ,,čekao” na vas?
PRPA: Pa uvek mora da se nađe neko ko će da uradi ono što su drugi propustili. Nije zapravo važno ko će to biti, važno je da se uradi.

MONITOR: U junu je u Beogradu održana godišnja skupština Evropske federacije novinara sa obrazloženjem da su novinari i mediji u ovom dijelu Evrope u vrlo teškom položaju,te da im se i tako pruža podrška. Složili smo se da je 90-tih bilo više otpora pritiscima na medije i da su bili kvalitetniji tzv.nezavisni mediji. Kako se nositi sa tim nalazima?
PRPA: Mogu da kažem da je danas cenzura ili autocenzura veća nego u doba Miloševića. Mogu da kažem, da se naše novinarstvo nalazi na niskim granama, kako kvalitetom tako i nezavisnošću. Dovoljan je i letimični uvid u sadržaj bilo kojih novina da uspešno pogodite koja partija stoji iza njih. To nije dobro ni za novinarstvo i to nije dobro za građane. Javnost svake vlasti ili javna vladavina jeste pretpostavka demokratije. Tu atribuciju vlasti obezbeđuju mediji čiji je zadatak u neprestanoj kontroli upravo tog elementa politike. Za ostalo se brine zakon.

Novo vrijeme

MONITOR: Šta razlikuje stvaranje ili obnavljanje nacionalnih država u 19. vijeku i danas?
PRPA: Jako puno stvari i bilo bi preambiciozno to komparativno analizirati u ovoj formi. Ali, pođimo od najednostavnijih činjenica. Kao prvo, ne postoji ni jedno isto ili slično istorijsko vreme. Ljudi su tvorci svoje istorije i bez njih ona ne postoji. Drugim rečima, ljudi koji su bili tvorci istorije 19. veka više ne postoje, u velikoj meri i ljudi koji su bili tvorci istorije 20. veka takodje ne postoje. U međuvremenu, ljudsko društvo otišlo je u svom razvojnom konceptu u pravcima koji bi bili potpuno nerazumljivi ljudima prošlosti i do takve budućnosti, a naše realnosti, nisu mogli dobaciti ni najnapredniji umovi tog vremena. Biti uskogrudo nacionalan u globalnom svetu, u informatičkom društvu i na kraju, u globalizaciji znanja i time i uma, je gubitnička pozicija. Naravno, pod uslovom da želimo bivstvovati u kategoriji savremenih naroda a ne plemenskog društva čiju autentičnost i samodovoljnost, koja je rezultat odvojenosti od drugih, štite antropologija, etnologija, istoriografija a na kraju i Unesko. Nacionalno, naravno, nije otišlo u muzej. Ono je deo osećanja pojedinaca o pripadnosti određenoj zajednici, kulturi i istoriji. Ono je način da iskazujemo svoju individualnost u odnosu na druge ali, ponovo, ne na način da vrednost drugih umanjujemo ili osporavamo. Globalni svet, u svojoj osnovnoj premisi, počiva na toleranciji, odnosno bespogovornom poštovanju prava drugih.

EU nije suknja za skrivanje

MONITOR: Da li „ulazak u EU” za naše zemlje može biti dovoljan za „ideju o budućnosti” e ili se radi o složenijem problemu koji zahtijeva i rješenje van političkog protokola?
PRPA: Naravno da naš ulazak u zajednicu evropskih naroda i država neće rešiti naše probleme ako ih, prethodno, ne rešimo mi sami. Jer, u suprotnom, to će biti jedan mimikrijski koncept postojanja u kojem ćemo raditi sve ono u što ne verujemo. Oponašati ćemo one vrednosti koje nisu naše vrednosti, imati ćemo kulturu koja nije naša, ukratko postati ćemo likovi iz Nušićevih komedija. Gospođa ministarka ili nešto drugo. Drugim rečima, evropska zajednica nije suknja u kojoj ćemo se kriti. Mi moramo odgovorno i hrabro da se suočimo sa našom realnošću i sa našim mogućnostima. Mi smo zajedno, gotovo svi, u veoma teškom stanju. Taj problem neće nestati tako što ćemo mi izbeći njime da se bavimo.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo